Narodna skupština RS-a osudila tužbu protiv Srbije

Narodna skupština Republike Srpske danas je nakon cjelodnevne rasprave o tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu, usvojila više zaključaka u kojima je pozdravljena Deklaracija o neophodnosti diplomatskog rješavanja spornih odnosa između dviju država, koju su potpisali najviši zvaničnici Republike Srpske i njeni predstavnici u bh. organima.

U usvojenim zaključcima za koje su glasala 62 poslanika, protiv je bilo 11, a jedan uzdržan, ističe se da i dalje mnoge činjenice od pokretanja tužbe, zastupanja i dopune tužbe i ukupnog toka procesa nisu jasne i da su predstavnici Republike Srpske u protekloj deceniji morali imati mnogo aktivniji odnos prema tužbi. Narodna skupština je potvrdila svoje ranije usvojene zaključke i deklaraciju u vezi sa tužbom u kojima se, između ostalog, kaže da je “sporom Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Crnom Gorom pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu, koji je pokrenut i vodi se bez saglasnosti Republike Srpske i srpskog naroda, grubo prekršen princip ravnopravnosti konstitutivnih naroda”.

Istaknuto je da legitimni predstavnici srpskog naroda nisu konsultovani kada je tužba podnesena, a ni u vođenju spora, te da je tužba neprihvatljiva za predstavnike srpskog naroda. Ponovljen je stav da je tužba de facto protiv Republike Srpske i suštine Daytonskog sporazuma, jer Republika Srpska i srpski narod u Bosni i Hercegovini ne mogu istovremeno biti i entitet, odnosno dio države tužioca i tužena strana.

Tužbu Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore treba povući, a sva otvorena pitanja rješavati dijalogom ovlaštenih predstavnika sva tri konstitutivna naroda, zaključila je Narodna skupština. Pozdravljena je inicijativa za ocjenu ustavnosti koju je član državnog Predsjedništva Borislav Paravac podnio pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine. Skupština je obavezala Paravca i ministra inostranih poslova Mladena Ivanića da “stalnom sudu u Den Haagu hitno dostave akte o odustajanju od tužbe i tužbenog zahtjeva Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu zbog krešenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina i genocida”.

U nastavku zasjedanja poslanici će razmatrati informaciju o provedenim ustavnim promjenama u našoj zemlji, te informaciju o aktivnostima tima zastupnika Narodne skupštine u sporu pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine po zahtjevu Sulejmana Tihića u vezi sa promjenom simbola Republike Srpske.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Borislav Paravac uvjeren je da će sudski epilog tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za agresiju i genocid, bez obzira na to kakav bio, iskomplikovati odnose kako u Bosni i Hercegovini, tako i sa susjednim zemljama. Govoreći pred poslanicima Narodne skupštine, Paravac je kazao da je prilikom podnošenja tužbe grubo prekršen Ustav Bosne i Hercegovine, da je ona nelegalna i nelegitimna, te da nije tužba Bosne i Hercegovine već jednog njenog dijela i naroda. “Imajući u vidu posljedice koje će ta tužba proizvesti, što se u ovoj fazi itekako osjeća polarizacijom odnosa, posebno između Srba i Bošnjaka, što je veoma loše po zajedničku budućnost Bosne i Hercegovine, treba se učiniti sve kako bi ovaj spor iz sudskih klupa bio prenesen na diplomatski nivo”, ocijenio je Paravac.

Član Predsjedništva je kazao da nije sporno da je tužba međunarodni pravni akt, svojevrstan ugovor u kome se kao strane pojavljuju dvije države u Međunarodnom sudu pravde, zbog čega je ona morala biti potvrđena na Ustavom propisan način. “Zbog toga je ovdje grubo prekršen Ustav Bosne i Hercegovine, ignorirana volja srpskog naroda i narušen princip ravnopravnosti konstitutivnih naroda”, ustvrdio je Paravac.

Između ostaloga, naveo je da o dopuni tužbe koja je podnijeta 1998. godine “od njenih zagovornika” nisu odlučivale državne institucije, iako su funkcionirale u punom kapacitetu u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. “Značajno je napomenuti da dopunom tužbe 1998. godine Bosna i Hercegovina osporava legitimitet jednog svog dijela, jednog od dva ravnopravna entiteta – Republike Srpske. U pravnom, a prije svega političkom pogledu Bosna i Hercegovina tuži i samu sebe”, kazao je Paravac. Podsjetio je da je Srbija i Crna Gora predlagala da se pitanje tužbe riješi diplomatskim putem, te da je povukla protivtužbu pred istim sudom protiv naše zemlje i Hrvatske zbog počinjenog genocida nad srpskim narodom, te da je bilo logično da to učini i Bosna i Hercegovina, “što bošnjački predstavnici vlasti nisu željeli”.

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine Goran Milojević izjavio je danas pred Narodnom skupštinom da je tužba naše zemlje protiv Srbije i Crne Gore za agresiju i genocid nelegalna i nelegitimna i protivna interesima srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Milojević je pozvao Bošnjake da odustanu od tužbe jer to nije samo od interesa Republike Srpske i srpskog naroda, već i svih naroda u Bosni i Hercegovini. Ukoliko to ne učine, Milojević očekuje da će ova tužba biti odbačena kao nelegalna i nelegitimna. “Stavljanje tužbe na dnevni red Parlamenta Bosne i Hercegovine nije bilo moguće, jer nije bilo konsenzusa u Parlamentarnoj skupštini”, ocijenio je Milojević u obraćanju poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske. Navodeći da je pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine pokrenut spor u vezi sa tužbom i da taj sud po poslovniku mora zatražiti izjašnjavanje Parlamenta o ovom pitanju, Milojević je kazao da je srpski klub delegata u Vijeću naroda ocijenio da je to konačna prilika da se tužba kao obavezna tačka nađe na dnevnom redu oba doma državnog Parlamenta.

Milojević je kazao i da u Predstavničkom domu postoje proceduralne opstrukcije u vezi sa pitanjem tužbe. On je kazao da je Klub delegata srpskog naroda u Domu naroda državnog Parlamenta, na sjednici održanoj 15. marta ove godine, ocijenio da je stav Republike Srpske prema tužbi definiran deklaracijom Narodne skupštine iz oktobra 2003. godine u kojom je tužba ocijenjena kao štetna.

Predsjedavajući Predstavničkog doma državnog Parlamenta Nikola Špirić, koji zbog drugih obaveza ne prisustvuje raspravi u Narodnoj skupštini, uputio je pisanu informaciju poslanicima u kojoj je kazao da, iako je u više navrata tražio, nije mogao da dobije podatke u vezi sa tom tužbom kako bi se upoznao sa njenim sadržajem. “Moj osjećaj je da je tužba dugo skrivana po ladicama, ali ne znam zbog čega”, naveo je Špirić u pismu. Ocijenio je da je logično i u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine to što je član Predsjedništva Borislav Paravac pokrenuo spor pred Ustavnim sudom o ustavnosti tužbe i da očekuje da će o tom pitanju biti vođena rasprava.

Špirić je naveo da je jedino što su u sadašnjoj poziciji srpski poslanici u Predstavničkom domu mogli uraditi, to da u Budžetu državnih institucija i međunarodnih obaveza za ovu godinu ne izglasaju stavku koja se odnosi na finansiranje aktivnosti vezanih za tužbu.

Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik poručio je danas poslanicima Narodne skupštine da ne treba dizati veliku političku buku u vezi s ustavnim promjenama, te da ne stoje optužbe pojedinih stranaka iz Republike Srpske da je dogovor o promjeni Ustava Bosne i Hercegovine na štetu ovog entiteta. Naglasio je da je jedino Parlament Bosne i Hercegovine nadležan za promjenu Ustava i da se u tom bh. tijelu može provesti predviđena procedura, te da u ovom momentu još nema amandmana na Ustav jer nadležne komisije tek tehnički rade na tom pitanju.

Reagirajući na primjedbe pojedinih poslanika da li su lideri triju stranaka iz Republike Srpske imali mandat da učestvuju u razgovorima i odlučuju o promjeni Ustava i da li o tome treba da informiraju Narodnu skupštinu, Dodik je kazao da nisu tačne informacije da se u sporazumu o ustavnim promjenama ne pominje Republika Srpska, odnosno entiteti, kao što to tvrdi predsjednik Srpske radikalne stranke Milanko Mihajlica.

Odbacio je kao neosnovane Mihajlicine navode da se radi o izdaji, navodeći da su on, te lideri Srpske demokratske stranke Dragan Čavić i Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić spremni da informišu Narodnu skupštinu o razgovorima o ustavnim promjenama, ali da nema potrebe da se dižu tenzije o tome.