svabo
Žalbeno vijeće Međunarodnog krivičnog suda za ratne zločine u Haagu (ICTY) u srijedu je potvrdilo osuđujuću presudu u predmetu tužilac protiv Milomira Stakića, koji je 1992. godine bio vodeća politička figura u bosanskoj općini Prijedor, za zločine koju su tamo počinjeni 1992. godine i osudilo ga na 40 godina zatvora.
Pretresno vijeće je 31. jula 2003. proglasilo Milomira Stakića, bivšeg predsjednika Skupštine općine Prijedor, krivim za ubistvo, istrebljenje i progone (uključujući deportaciju) nesrba u Prijedoru 1992. godine, saopšteno je iz ICTY-a. Pretresno vijeće je proglasilo Milomira Stakića krivim za više od 1.500 ubistava i utvrdilo tačan identitet 486 žrtava te ga za te zločine osudilo na kaznu doživotnog zatvora, što je maksimalna kazna koju Sud može izreći.
I optužba i odbrana uložili su žalbe na presudu Pretresnog vijeća. Milomir Stakić je također uložio žalbu na kaznu. Branitelji su isticali da je kazna “nesrazmjerna” dotadašnjoj praksi ICTY-a i preoštra s obzirom na okolnosti, dok se optužba žalila zato što djela nisu kvalificirana kao genocid.
Osim toga, Žalbeno vijeće je u skladu s Pravilnikom o postupku i dokazima ICTY-a na vlastitu inicijativu razmotrilo određena pitanja. Većina nalaza Žalbenog vijeća odnose se na konkretna pravna pitanja.
U svojoj presudi Žalbeno vijeće je potvrdilo odluku Pretresnog vijeća da Milomira Stakića proglasi krivim za ubistvo, istrebljenje i progon nesrpskog stanovništva u Prijedoru.
Žalbeno vijeće je također zaključilo da je Pretresno vijeće pogriješilo utoliko što je propustilo da ga proglasi krivim za deportaciju i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva. Žalbeno vijeće se složilo s odlukom Pretresnog vijeća da Milomira Stakića oslobodi krivice za genocid i saučesništvo u genocidu.
Jedno od pitanja koje je Žalbeno vijeće samoinicijativno pokrenulo jeste kako pravno definirati odgovornost Milomira Stakića za zločine koje je počinio.
Žalbeno vijeće je utvrdilo da je Milomir Stakić učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio činjenje zločina nad stanovništvom bosanskim muslimanima i bosanskim Hrvatima u Prijedoru. Ti zločini bili su dio kampanje progona nesrpskog stanovništva u Prijedoru, čiji je krajnji cilj bio stvaranje srpske općine, koja je u konačnici trebala postati dio zamišljene čisto srpske države.
Žalbeno vijeće je zaključilo da je Pretresno vijeće počinilo nekoliko grešaka prilikom određivanja kazne Milomiru Stakiću. Međutim, Žalbeno vijeće je također zaključilo da je uticaj tih grešaka na izrečenu kaznu veoma ograničen.
Milomir Stakić je jedan od osmorice optuženih koji su osuđeni za zločine počinjene u Prijedoru. Ostala sedmorica su: Damir Došen, koji je osuđen na 5 godina zatvora; Darko Mrđa, osuđen na 17 godina zatvora; Dragoljub Prcać, osuđen na 5 godina zatvora; Mlađo Radić, osuđen na 20 godina zatvora; Duško Sikirica, osuđen na 15 godina zatvora; Duško Tadić, osuđen na 20 godina zatvora i Zoran Žigić, koji je osuđen na 25 godina zatvora.
Add comment