Kozarac.ba

Drugačiji početak

Nakon četiri dosadašnja visoka predstavnika međunarodne zajednice koja su vladala Bosnom i Hercegovinom duže od jedne decenije i rezultata koje su iza sebe ostavljali, teško je biti optimist pa (po)vjerovati da će novi visoki predstavnik Kristijan Švarc Šiling izvesti ovu zemlju na pravi put.

Karl Bilt, Karlos Vestendorp, Volfgang Petrič i Pedi Ešdaun su, svaki na svoj način, provodili politiku međunarodne zajednice i koristili se gotovo neograničenim ovlastima koje su imali, opet svaki na svoj način. Ne može se kazati da se u BiH od Dejtona do danas ništa nije promijenilo. Svaki od spomenutih visokih predstavnika ima u tome svoga udjela. Kad sam “vratio film” i, bez predrasuda o bilo kome od njih, pokušao odvagnuti domete svakog od njih pojedinačno i svih zajedno sa stanovišta saniranja posljedica agresije i rata, došao sam do zaključka: najveći doprinos reintegraciji BiH postignut je u Petričevom mandatu, i to prije svega uvođenjem jedinstvenih registarskih tablica. Taj čin je više ujedinio zavađene i zaraćene građane i narode ove zemlje nego sve Ešdaunove reforme.

A od Ešdauna se najviše očekivalo. On je bio četvrti po redu visoki predstavnik. Zatekao je Bosnu i Hercegovinu u boljem stanju nego što je ikada bila u prethodnih desetak godina. Ali, Ešdaun je nastupio sa strategijom kojom i nije mogao postići više: odmah se priklonio nacionalnim strankama i proglasio ih reformistima, ispoljio neskrivenu netrpeljivost prema socijaldemokratskoj ideji kao jedinoj realnoj alternativi nacionalnim strankama, potpuno ignorirao nezavisne medije i sve nevladine organizacije, uključujući i Krug 99, Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, Srpsko građansko vijeće i Hrvatsko narodno vijeće. Prolazio je pored njih kao pored nekog groblja iz kamenog doba. Od početka je isticao da je ovdje došao da bi štitio Dejton. Opredijelio se samo za jednu novinsku kuću, proglasio je “profesionalnim i poslovnim uzorom na koji bi se i drugi trebalo da ugledaju” i uživao u tome da ga izdanja tog njegovog „uzora” iz broja u broj uzdižu do neba. Kako došao, tako i otišao. I ostavio BiH u stanju velike neizvjesnosti. Šiling je, čini se, nastupio tako kao da je shvatio osnovne Ešdaunove strateške greške i zablude.

Sastao se, doduše, najprije s parlamentarnim vrhom, što i jeste red, a odmah iza toga sa predstavnicima nevladinih organizacija. I u tom razgvoru rekao nekoliko stvari koje, za početak, djeluju ohrabrujuće: prije svega, istakao je važnu ulogu nevladinih organizacija u demokratizaciji društva i njihovu ulogu na predstojećim parlamentarnim izborima. Namjenjuje im vrlo važnu ulogu u predizbornom periodu – da usmjeravaju pažnju birača i građana na suštinske probleme i da im pomognu da ne budu zavedeni. Za razliku od svog prethodnika Ešdauna, koji je nastupio s devizom da je došao da štiti Dejton, Švarc-Šiling ne kaže da je dašao ni da taj Dejton štiti, niti da ga mijenja, ali njegova oprezno i diplomatski sročena poruka s tim u vezi ne ostavlja ni najmanju dilemu. On poručuje: “Ako političari u ovoj zemlji misle da mogu proći kroz pregovore o stabilizaciji i pridruživanju s ovim ustavom, onda u redu.

M  eđutim, svaki put kad naiđu na neki problem u čijem rješavanju ih limitira neko ustavno rješenje, morat će se vratiti na Ustav”. Valjda je i liderima političkih partija koji kroje sudbinu ove zemlje i o njoj odlučuju jasno šta im novi visoki predstavnik poručuje. Naročito onima koji neće ni da čuju za bilo kakve promjene koje bi osporile glavni rezultat agresije i genocida.

I Šilingu je jasno da promjene na koje aludira ne mogu (i)vršiti nacionalne stranke. Njihovi su ciljevi i interesi u samom ishodištu suprotstavljeni i sukobljeni, jer svakoj od njih je krajnji cilj razdvajanje građana BiH na nacionalnoj osnovi i stvaranje nacionalnih državica na tlu BiH ili stvaranje unitarne države u kojoj bi najbrojnijih narod imao dominantnu ulogu. Šiling stoga već sada insistira na povijesnoj maksimi da su izbori jedino demokratsko sredstvo kojim se može promijeniti postojeće stanje.

Treba registrirati i jednu “krupnu sitnicu” s početka Šilingovog mandata: njegov susret s nevladinim organizacijama Ešdaunov omiljeni dnevni list nije uopće zabilježio. Indikativno i ohrabrujuće!

Piše: Mirko ŠAGOLJ

Dodaj komentar

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.