Softić: Postupak se vodi po odluci Predsjedništava BiH, a ne jednog naroda

Srpski član Predsjedništva insistira na povlačenju tužbe. Zahtjev je podnesen izvan roka i, slijedeći pravnu logiku, on treba biti odbačen, smatra pravni agent BiH Sakib Softić

Član Predsjedništva BiH Borislav Paravac podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za rješavanje spora između BiH i RS zbog “kršenja Ustava u postupku pokretanja tužbe BiH protiv SCG za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu”.

Iz Paravčevog kabineta navode da je tužbu 1993. godine podnijela tadašnja Republika BiH i da “nikada nije ratifikovana od državnih institucija”, te da “iza nje ne stoji RS ni srpski narod i stoga je ona nelegalna i nelegitimna”. Posljednjih nekoliko godina vođeni su pregovori između BiH i SCG o uzajamnom povlačenju tužbi i rješavanju spora diplomatskim putem. Radi postizanja dogovora, SCG je u znak dobre volje povukla protutužbu protiv BiH, te je isto trebala učiniti iBiH, ali se tome uporno protivi bošnjačka strana – tvrde iz Paravčevog kabineta.
Kako se navodi, Paravac je odlučio uputiti zahtjev Ustavnom sudu BiH imajući uvidu da “od diplomatskog rješenja spora očigledno nema ništa”, a da je već zakazano prvo ročište za 26. februar iduće godine. On traži da se utvrdi povreda odredbi Ustava i Predsjedništvu BiH naloži da povuče tužbu.
Međutim, pravni agent BiH pred Međunarodnim sudom pravde Sakib Softić podsjeća da je tužba u dva navrata bila na dnevnom redu Predsjedništva BiH, “ustrojenog prema Aneksu IV Dejtonskog sporazuma”, koje je oba puta donosilo odluku da ostaje pri tome.
– Tužba je prvi put stavljena na dnevni red u januaru 1998. godine na 27. sjednici kojoj je prisustvovao Momčilo Krajišnik. Drugi put to se desilo na 58. sjednici u septembru 1999., kada je član Predsjedništva bio Živko Radišić. Istina, u oba slučaja srpski članovi su bili protiv, ali su odluke donesene u skladu sa Poslovnikom o radu, koji dozvoljava preglasavanje. Prema tome, ovaj postupak se vodi po odluci Predsjedništva BiH, a ne jednog naroda ili entiteta – kaže Softić.
Krajišnik i Radišić

Ističe da je mehanizam koji su Krajišnik i Radišić mogli koristiti bio povlačenje pitanja vitalnog nacionalnog interesa.
– Ukoliko su smatrali da ta odluka ugrožava nacionalni interes njihovog naroda, u roku od tri dana mogli su se obratiti entitetskom parlamentu. Ukoliko bi dobio podršku u parlamentu, onda bi ta odluka završila na Ustavnom sudu BiH. To je procedura i rokovi koji se moraju poštovati ukoliko se želi osporiti valjanost neke odluke Predsjedništva BiH. Prema tome, ovaj Paravčev zahtjev je izvan roka i, slijedeći pravnu logiku, on treba biti odbačen kao neblagovremen – zaključuje Softić.

Govoreći o legitimnosti tužbe, Softić naglašava da iza nje stoji i RS:
– Jer, kada Predsjedništvo BiH donese neku odluku, onda je to u ime cijele BiH. Naveo sam da su donesene u skladu s Poslovnikom i samim tim su obavezujuće i za entitete.