svabo
Tek što se Radovan Stanković, prvi optuženik koji je iz pritvora Haškog tribunala prebačen u Sarajevo, smjestio u ćeliju Suda BiH njegov advokat Milenko Radović je nagovijestio da proceusiranje ratnih zločina neće proteći bez problema.
Nakon što je objavio da je Stanković u četvrtak stigao u Sarajevo, glavni državni tužilac Marinko Jurčević pojasnio je novinarima da optužnica koju je protiv Stankovića podigla glavna haška tužiteljica Karla del Ponte u roku od 40 dana treba biti prilagođena domaćim zakonima. Jurčević je kazao da je to “samo tehničko pitanje” i izazvao nezadovoljstvo Radovića, koji tvrdi da bh. optužnica “nije samo stvar tehnike”, te da ona ne može biti sačinjena prema novom Krivičnom zakonu BiH, nego prema bivšem zakonu, koji je BiH naslijedila od SFRJ.
“Stari krivični zakon je blaži i povoljniji za mog klijenta”, kazao je Radović i napomenuo da su kazne iz bivšeg zakona blaže od onih koje propisuje sadašnji zakon BiH.
“Prema starom zakonu, kazne za zločin protiv civilnog stanovništva su od tri do 15 godina zatvora, ali ona može biti i ublažena na jednu godinu. Novi zakon propisuje najmanje deset godina do dugotrajnog zatvora”, pojašnjava razliku Ismet Mehić, advokat Abduladhima Maktoufa, osuđenog pred Sudom BiH na zatvorsku kaznu od pet godina zbog ratnih zločina.
Iako pravosudni zvaničnici uvjeravaju da su nejasnoće oko procesuiranja ratnih zločina pred Sudom BiH davno riješene, pravnici su se, ipak, svrstali u dvije struje – onu koja smatra da ratnim zločincima treba suditi prema starom i drugu, koji bi im sudila prema novom zakonu.
“Ja zastupam stanovište da treba primjenjivat novi zakon, jer je povoljniji za optužene, ali i zato što Zakon o preuzimanju predmeta od ICTY jasno kaže da se primjenjuje novi Krivični zakon”, kaže tužilac Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH Ibro Bulić.
Bulić pojašnjava da je KZ SFRJ, koji je tokom i nakon rata primjenjivala i BiH, predviđao smrtnu kaznu, te da, prema tome, nikako ne može biti blaži od novoga. Mehić podsjeća da je smrtnu kaznu ukinuo Dejtonski sporazum, te da je nakon rata i zvanično “izbačena” iz zakona.
“Pravna praksa drugih zemalja i konvencije o ljudskim pravima kažu da se optuženim treba suditi prema zakonima koji su za njih povoljniji”, kaže Mehić.
Braniocima optuženih za ratne zločine to govori i Odjel za krivičnu odbranu Ureda registrara Suda BiH, koji je za njih, saznajemo, već pripremio presude za ratne zločine, donesene na osnovu starog propisa. Jesu li upravu tužioci ili advokati, te koliko je ispravna strategija advokata, koji, čini se, pokušavaju pošteno uraditi posao i pronaći bilo koji način da za klijente osiguraju blažu kaznu, pokazaće se početkom idućeg mjeseca, kada bi apelaciono vijeće Suda BiH trebalo odlučiti o žalbi Maktoufa.
On je osuđen na pet godina zatvora prema novom propisu, no advokati su uložili žalbu, tvrdeći da Maktoufu treba suditi prema starom zakonu.
“Rasprava je zakazana za početak idućeg mjeseca”, kaže Mehić.
Bulić, koji kaže da je Tužilaštvo BiH jednoglasno u tome da na optužene za ratne zločine treba primjenjivati novi KZ, na što se uostalom Bosna i Hercegovina obavezala i Tribunalu, kaže da će dilema uskoro biti riješena.
“Vidjećemo šta će odlučiti sud. Apelacija u slučaju Maktouf odrediće i dalju sudsku praksu”, dodaje Bulić.
Razlike u zakonima
Stankovićev advokat Radović kazao je da stari KZ nema krivično djelo zločina protiv čovječnosti, što je jedna od najčešćih kvalifikacija iz haških optužnica, te da ne poznaje komandnu odgovornost, zbog koje se, u haškom pritvoru, nalazi nekolicina ratnih komandanata.
Add comment