Srpski član Predsjedništva insistira na povlačenju tužbe. Zahtjev je podnesen izvan roka i, slijedeći pravnu logiku, on treba biti odbačen, smatra pravni agent BiH Sakib Softić
Član Predsjedništva BiH Borislav Paravac podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za rješavanje spora između BiH i RS zbog “kršenja Ustava u postupku pokretanja tužbe BiH protiv SCG za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu”.
Iz Paravčevog kabineta navode da je tužbu 1993. godine podnijela tadašnja Republika BiH i da “nikada nije ratifikovana od državnih institucija”, te da “iza nje ne stoji RS ni srpski narod i stoga je ona nelegalna i nelegitimna”. Posljednjih nekoliko godina vođeni su pregovori između BiH i SCG o uzajamnom povlačenju tužbi i rješavanju spora diplomatskim putem. Radi postizanja dogovora, SCG je u znak dobre volje povukla protutužbu protiv BiH, te je isto trebala učiniti iBiH, ali se tome uporno protivi bošnjačka strana – tvrde iz Paravčevog kabineta.
Kako se navodi, Paravac je odlučio uputiti zahtjev Ustavnom sudu BiH imajući uvidu da “od diplomatskog rješenja spora očigledno nema ništa”, a da je već zakazano prvo ročište za 26. februar iduće godine. On traži da se utvrdi povreda odredbi Ustava i Predsjedništvu BiH naloži da povuče tužbu.
Međutim, pravni agent BiH pred Međunarodnim sudom pravde Sakib Softić podsjeća da je tužba u dva navrata bila na dnevnom redu Predsjedništva BiH, “ustrojenog prema Aneksu IV Dejtonskog sporazuma”, koje je oba puta donosilo odluku da ostaje pri tome.
– Tužba je prvi put stavljena na dnevni red u januaru 1998. godine na 27. sjednici kojoj je prisustvovao Momčilo Krajišnik. Drugi put to se desilo na 58. sjednici u septembru 1999., kada je član Predsjedništva bio Živko Radišić. Istina, u oba slučaja srpski članovi su bili protiv, ali su odluke donesene u skladu sa Poslovnikom o radu, koji dozvoljava preglasavanje. Prema tome, ovaj postupak se vodi po odluci Predsjedništva BiH, a ne jednog naroda ili entiteta – kaže Softić.
Krajišnik i Radišić
Ističe da je mehanizam koji su Krajišnik i Radišić mogli koristiti bio povlačenje pitanja vitalnog nacionalnog interesa.
– Ukoliko su smatrali da ta odluka ugrožava nacionalni interes njihovog naroda, u roku od tri dana mogli su se obratiti entitetskom parlamentu. Ukoliko bi dobio podršku u parlamentu, onda bi ta odluka završila na Ustavnom sudu BiH. To je procedura i rokovi koji se moraju poštovati ukoliko se želi osporiti valjanost neke odluke Predsjedništva BiH. Prema tome, ovaj Paravčev zahtjev je izvan roka i, slijedeći pravnu logiku, on treba biti odbačen kao neblagovremen – zaključuje Softić.
Govoreći o legitimnosti tužbe, Softić naglašava da iza nje stoji i RS:
– Jer, kada Predsjedništvo BiH donese neku odluku, onda je to u ime cijele BiH. Naveo sam da su donesene u skladu s Poslovnikom i samim tim su obavezujuće i za entitete.
Add comment