Francuska uvela vanredno stanje

Francuska je u utorak proglasila vanredno stanje kako bi suzbila najteže nemire u zemlji od studentskih nemira u 1968. u kojima je svrgnuta vlada, a premijer je izjavio kako se nacija suočava s “trenutkom istine” zbog svog neuspjeha da integrira u društvo arapske i afričke imigrante i njihovu djecu.

Demonstranti su ignorirali izuzetne mjere sigurnosti koje su počele u srijedu dok su pljačkali dva supermarketa, podmetnuli požar u novinskoj redakciji i paralizovali sistem metroa drugog po veličini francuskog grada bacanjem molotovljevih koktela, javio je AP. Nešto više od 600 automobila zapaljeno je u noći s utorka na srijedu, oko polovine broja od prethodne noći, saopćio je šef kabineta ministra unutrašnjih poslova Nicolasa Sarkozyja, Claude Guerin.

Mjere, koje će biti na snazi 12 dana, otvorit će put ka uvođenju policijskog sata nakon skoro dvije sedmice nereda u zanemarenim i siromašnim kvartovima s većinskim muslimanskim zajednicama.

Premijer Dominique de Villepin, prešutno priznajući kako Francuska nije provela u život svoj ideal jednakosti, došao je do imigrantskih predgrađa u kojima su neredi počeli. On je izjavio kako Francuska mora stvoriti kao prioritet rad protiv diskriminacije koja hrani nezadovoljstvo mladih i stvara među njima osjećaj da ne pripadaju Francuskoj.

“Moramo biti lucidni: Republika je pred trenutkom istine. Efikasnost našeg modela integracije dovedena je u pitanje”, poručio je Villepin parlamentu. On je nazvao nemire “upozorenjem” i “apelom”.

Uprkos pomirljivom tonu, De Villepin je izjavio kako je policija suočena s “odlučnim pojedincima, strukturiranim bandama i organizovanim kriminalom”, te da će za obnovu reda “trebati vremena”. Demonstranti koriste tekstualne poruke na mobitelima i internetu kako bi organizovali napade i paljevine, saopćila je policija, koja je je uhapsila dvojicu mladih huškača koji su poticali drugu omladinu da se buni.

Nemiri su prinudili Francusku da se suoči sa zidom gnjeva stvorenog decenijama među stanovništvom koje se žali na diskriminaciju i nezaposlenost. Iako su mnoga od djece rođene u Francuskoj od arapskih ili crnih afričkih imigranata muslimani, policija tvrdi kako nasiljem ne rukovode islamističke grupe.

Slike mladića iz imigrantskih porodica koji zasipaju policajce kamenjem i molotevljevim koktelima – podsjećajući na palestinsku mladež koja napada izraelske patrole – imale su odjeka širom arapskog svijeta.

Egipatske dnevne novine nemire su nazvale “intifadom sirotinje”. Arapske satelitske TV mreže dale su veliki publicitet nemirima, redovno dajući izvještaje uživo. Novine širom te regije pomno su pratile zbivanja, nazivajući ih “košmarom” i “ratom predgrađa”.

Paljevine, pobune i druge vrste nemira raširile su se od predgrađa do stotina mjesta i gradova – iako su akti nasilja u ponedjeljak navečer donakle splasnuli od noći ranije.

Zvaničnici su bili prisiljeni da prekinu rad metroa u južnom gradu Lyonu nakon što je molotovljev koktel eksplodirao u stanici, saopćio je portparol regionalne vlade, dodajući kako niko nije povrijeđen.

U utorak navečer demonstranti su pljačkali i podmetali požare u prodavnicama namještaja i elektronike te u prodavnici tepiha u Arrasu u sjevernoj regiji Pas-de-Calais i podmetnuli su požar u redakciji novina Nice-Matin u Grassesu u jugoistočnoj regiji Alpes-Maritimes.

Devet autousa zapaljeno je na remizi u Doleu u istočnoj regiji Jura, a autobus je eksplodirao u Bassensu, u blizini jugozapadnog grada Bordeauxa nakon što je na njega bačena zapaljiva bomba.

Pedeset godina star zakon o uvođenju vanrednog stanja koji je predsjednik Jacques Chirac ponovo aktivirao prvobitno je uveden kako bi se suzbili nemiri u Alžiru tokom njegovog rata za nezavisnost od Francuske, a posljednji put je iskorišten u decembru 1984. od socijalističke vlade predsjednika Francoisa Mitterranda protiv nemira u francuskoj pacifičkoj teritoriji Novoj Kaledoniji.

To što je Chirac poduzeo takvu mjeru odražava težinu situacije i istovremeno je test odlučnosti njegove vlade da povrati red i mir.

“Francuska je ranjena. Ona se ne prepoznaje na ovim razorenim ulicama i kvartovima u ovim plamenovima mržnje i nasilja koji vandaliziraju i ubijaju. Povratak mira i reda apsolutni je prioritet”, izjavio je De Villepin.

Na osnovu vanrednog stanja, policija – uz 8.000 razmještenih aktivnih pripadnika i 1.500 rezervista pozvanih kao pojačanje – može dobiti ovlasti u područjima u kojima je uveden policijski sat da stavlja podstrekače nemira u kućne pritvore, zabranjuje ili ograničava kretanje ljudi i vozila, plijeni oružje i zatvara javna mjesta na kojima se bande okupljaju, kazao je De Villepin.

Lokalni zvaničnici ministarstva unutrašnjih poslova odlučivali su da li su mjere uvođenja policijskog sata nužne u njihovim područjima. Ministarstvo pravde saopćilo je da oni koji prekrše policijski sat mogu biti suočeni s kaznom zatvora do dva mjeseca i globom od 4.400 dolara. Maloljetnici su suočeni s kaznom jednomjesečnog zatvora.

Vlasti sjevernog francuskog grada Amiensa i centralnog grada Orleansa saopćile su kako planiraju uvesti policijski sat za maloljetnike ispod 16 godina, koji moraju biti u pratnji odraslih tokom noći. Amiens također planira zabraniti prodaju limenki s benzinom maloljetnicima.

Rašireno nasilje već je navelo Francusku da započne s brzim suđenjima, dok je dosada osuđeno 106 odraslih i 33 maloljetnika na zatvorske kazne ili su stavljeni u pritvorske jedinice.

Nasilje je počelo 27. oktobra kao lokalni nemir u sjeveroistočnom pariškom predgrađu zbog slučajnog stradanja od strujnog udara dvojice mladića marokanskog i tuniskog porijekla dok su se krili od policije u trafostanici.

Ono je preraslo u nacionalnu pobunu razočarane prigradske omladine, od kojih su mnogi djeca imigranata rođena u Francuskoj iz bivših francuskih kolonija poput Alžira. Francuska predgrađa dugo su zanemarivana i njihova omladina se žali na nedostatak poslova i raširenu diskriminaciju.

U govoru pred parlamentom, De Villepin je izjavio kako pretendenti na posao sa stranim prezimenima nemaju iste šanse kao oni s francuskim.

Francuski historičari tvrde kako su današnji nemiri mnogo širi i razorniji po materijalna dobra nego pobuna u maju 1968., kada su studenti univerziteta podigli barikade u pariškoj Latinskoj četvrti i širom Francuske i gađali policajce kamenicama. Ti nemiri, prekretnica u savremenoj Francuskoj, doveli su do generalnog štrajka 10 miliona radnika i prinudili su predsjednika države, generala Charlesa de Gaullea, da raspusti parlament i smijeni premijera Georgesa Pompidoua.