svabo
(Sarajevo, 21. maja, 2012) Osam nevladinih organizacija okupljenih u Odbor za obilježavanje 20. godišnjice genocida u Prijedoru danas je u Sarajevu upoznalo javnost sa predviđenim programom obilježavanja koji nosi naziv «Genocid u Prijedoru – 20 godina». Međutim, već na samom početku, predstavili su novinarima informaciju dobijenu od MUP RS-a, SJB Prijedor koji zabranjuje obilježavanje zločina nad 266 žena i djevojčica jer bi zbog «različitih nacionalnih osjećanja i pripadnosti moglo podstaći na nasilje, da postoji stvarna opasnost čijim bi održavanjem bila ugrožena bezbjednost ljudi i imovine ili bi došlo do narušavanja javnog reda i mira».
«Došli smo u Sarajevo jer i na glavnom gradu naše države leži odgovornost da nam pomogne da dostojanstveno obilježavamo godišnjice stradanja naših najmilijih», istakao je Edin Ramulić, aktivista Udruženja Prijedorčanki «Izvor». Kako je objasnio želja organizatora bila je predstaviti ključne činjenice i materijalne dokaze o ratnim zločinima u Prijedoru 1992., kako bi se spriječilo kontinuirano negiranje genocida na ovoj opštini. Također, prema njegovim riječima, načelnik Opštine Prijedor, Marko Pavić, već je ranije najavio onemogućavanje organizacije ovakvih sadržaja ističući kao posebno problematično korištenje riječi «genocid» u naslovu manifestacije.
Sabahudin Garibović, predsjednik Udruženja logoraša Kozarac okrivio je direktno opštinsku vlast u Prijedoru za spriječavanje obilježavanja datuma koji su ostali zapisani u tragičnoj prošlosti Prijedora. «Lokalna zajednica mora priznati zločine koji su se dogodili u Prijedoru 1992.», istakao je Garibović, jedan od preživjelih logoraša Trnopolja, koji je preživio strijeljanje na Korićanima 21. avgusta 1992.
Predsjednik Udruženja logoraša ”Prijedor ‘92”, Mirsad Duratović, posebno je skrenuo pažnju na činjenicu da su tri glavna logora privatizirana i da im se onemogućava da obiđu mjesta zatočenja. Vidno potresen, objasnio je da je dopis od MUP-a RS SJB Prijedor još jedna u nizu nepravdi i razočarenja sa kojima se kao logoraš koji živi u Prijedoru susreće već dvije decenije.
Napominjući da u prijedorskoj administraciji rade bivši isljednici, čuvari logora i izvršitelji pogubljenja, koji kontinuirano rade na poricanju genocida Edin Ramulić je pozvao medije, nevladine organizacije da se uključe u kampanju «31. maj – Svjetski dan bijelih traka». «Na taj dan navršit će se 20 godina otkako nam je izdato naređenje da izvisimo bijele čaršafe na prozore kako bismo navodno bili pošteđeni vojnih dejstava, a zapravo da budemo lakše raspoznati i markirani kao mete», objasnio je Ramulić, podsjećajući da se takva inicijativa ne pamti od vremena holokausta koji je na isti način markirao Jevreje prije masovnih pogubljenja. «Taj dan, 31. maja, pozivamo svu slobodarsku javnost da makar deset minuta stave bijelu traku oko ruke i solidarišu se sa svim žrtvama diskriminacije po nacionalnoj, vjerskoj i svakoj drugoj osnovi», poručio je Ramulić. Na kraju je najavio žalbu na rješenje MUP RS-a CJB Banja Luka i nastavak organiziranja aktivnosti kojima će se podsjećati javnost na zločine počinjene prije 20 godina na prijedorskoj opštini.
(Una Bejtović, Savjetnica za odnose s javnošću)
Add comment