svabo
U petak u Sanskom Mostu održana je konferencija o ratnim zločinima pod nazivom „Ratni zločini u dolini rijeke Sane-procesuiranje i sjećanje“.
Organizator ove konferencije bilo je Udruženje logoraša općine Sanski Most, a u njenom radu su sudjelovali predstavnici velikog broja institucija i organizacija koje se bave pitanjima ratnih zločina, općinskih i kantonalnih vlasti, te predstavnika udruženja koja okupljaju stradalnike agresije iz općina koje se nalaze u dolini rijeke Sane.
Prisutne je na početku pozdravio načelnik općine Sanski Most, dr. Mustafa Avdagić, koji je istakao potrebu kažnjavanja svih koji su počinili zločine. U prvom dijelu konferencije prisutnima su se obratili predstavnici udruženja koja okupljaju žrtve agresije. Tako se moglo čuti da je na području općine Sanski Most u periodu od 1992.-1995. godine ubijeno 786 građana bošnjačke i hrvatske nacionalnosti. Od ovog broja 104 su žene, 47 maloljetnih osoba kao i šestoro djece uzrasta do 5 godina. Kroz 25 logora koji su postojali na području sanske općine prošlo je oko pet hiljada građana, a evidentirano je i 25 masovnih, te nekoliko desetina pojedinačnih grobnica. Od neposrednih izvršilaca ratnih zločina u Sanskom Mostu pred sudom BiH osuđene su samo dvije osobe, dok je u toku jedan sudski proces.
Prema riječima predsjednika udruženja sanskih logoraša, Nihada Ključanina, brojem procesuiranih osoba za ratne zločine žrtve ne mogu biti zadovoljne. Na području općine Prijedor, koja je pretrpjela teška stradanja nesrpskog stanovništva, preko pedeset hiljada ljudi bili su žrtve progona. Evidentirano je 3178 civilnih žrtava, mahom Bošnjaka i Hrvata, od ovog broja 259 je žena i 102 djece. Na području Prijedora egzistirala su tri najstrašnija koncentraciona logora u periodu poslije Drugog svjetskog rata: Omarska, Keraterm i Trnoplje, otkriveno je ukupno 57 masovnih i na stotine pojedinačnih grobnica. Za počinjene zločine u Prijedoru procesuirano je 28 osoba pred Haškim sudom i domaćim pravosuđem, te im je izrečeno 383 godine zatvora.
Prema riječima predsjednika udruženja logoraša Prijedor, Mirsada Duratovića, obzirom na razmjere zločinabroj odgovornih koji su kažnjeni je gotovo simboličan.
U drugom dijelu ove konferencije govorilo se o procesuiranju ratnih zločina na sudovima, a tome su govorili predstavnici Suda i Tužilaštva BiH, kao i kantonalnog tužilaštva. Istaknuto je kako se u procesuiranju ratnih zločina ove institucije susreću s nizom problema, počevši od materijalne i kadrovske osposobljenosti, pa do nedostupnosti svjedoka.
U posljednjem, trećem dijelu konferencije razgovarano je o rješavanju problema nestalih osoba, popisu žrtava, obilježavanju mjesta zločina, te o drugim pitanjima. Posebno je istaknut sraman položaj civilnih žrtava rata bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Republike Srpke, koji su danas lišeni svih zakonskih prava.
Cilj ove konferencije je bio da se uz učešće relevantnih predstavnika pravosudnih i institucija vlasti, te predstavnika udruženja koja okupljaju žrtve i drugih nevladinih organizacija, razgovara o problemima nedovoljnog procesuiranja odgovornih za ratne zločine, zatim o problemima traganja za nestalim osobama, statusnim pravima žrtava i dokumentiranju zločina. Doneseni su i konkretni zaključci s kojima će biti upoznate sve institucije vlasti u Bosni Hercegovine.
Add comment