.jpg)
svabo
Nakon što je Sud BiH donio Pravilnik po kojem će izdavati audio i video zapise suđenja u trajanju od deset minuta, prethodno anonimizirane i redigovane, žrtve su istaknule da ova odluka narušava povjerenje u institucije pravosuđa, dok su stavovi advokata optuženih za ratne zločine različiti.
Edin Ramulić, član Udruženja “Izvor” iz Prijedora, kazao je kako će zbog odluke Suda BiH o pristupu informacijama biti sve više svjedoka koji će odbijati da svjedoče, što će dovesti u pitanje procesuiranje ratnih zločina.
“Bojimo se da ćemo imati još više problema adresiranih na tu instituciju i da ćemo imati veći broj nezadovoljnih svjedoka koji će odbijati da svjedoče. Javnost će biti nezadovoljna ukupnim radom i bit će dovedena u pitanje smislenost i postojanost takve institucije i procesuiranja ratnih zločina”, kazao je Ramulić.
Murat Tahirović, predsjednik Saveza logoraša BiH, rekao je kako javnost treba da zna ko je optužen za ratne zločine, zbog čega se nekome sudi, te da je praksa evropskih sudova da objavljuju imena optuženih.
“Upozorit ćemo na činjenicu da javnost treba da zna ko je to optužen, zašto mu se sudi i iz kojih razloga. Ovo je skrivanje historijskih činjenica i za mene je to nelogično”, kazao je Tahirović.
Mirko Zelenika, predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH, rekao je kako će se reduciranje informacija sa suđenja pred Sudom BiH nagativno odraziti na žrtve, te da apsolutno ne može podržati odluku Suda o takvom davanju informacija.
Državni sud je donio “Pravilnik o ostvarivanju pristupa informacija pod kontrolom suda i saradnji sa zajednicom” po kojem će Sud izdavati audio/video zapise suđenja u trajanju od deset minuta, prethodno anonimizirane i redigovane, u skladu sa odlukom sudije, odnosno predsjedavajućeg Sudskog vijeća.
Pravljenje specijaliziranih emisija radijskih i televizijskih bit će moguće, kako je navedeno u Pravilniku, u slučaju da Sud BiH “osmišljava koncepciju i sadržaj” i realizuje ih u saradnji sa Javnim RTV servisom.
Uz Pravilnik o ostvarivanju pristupa informacijama, Sud BiH je donio “Upute o načinu anonimizacije sudskih odluka, audio/video zapisa ročišta i drugog informativnog sadržaja”, prema tome imena i prezimena ići će pod inicijalima, kao i nazivi institucija, preduzeća i agencija.
Asocijacija za sprečavanje nekažnjivosti (TRIAL) koja radi sa udruženjima žrtva iz BiH navela je kako će ovakvom odlukom Suda BiH javnost biti uskraćena za informacije o onome što se dešava tokom sudskih postupaka, te da će biti narušeno povjerenje žrtava u pravosudne institucije.
“Definitivno će doći do zastoja u komunikaciji samih žrtava sa javnošću BiH. Također, mislimo da će se na ovaj način narušiti povjerenje između institucija pravosuđa i samih udruženja žrtava i svjedoka, što je već narušeno”, kazala je Selma Korjenić iz TRIAL-a.
Za razliku od predstavnika žrtva koji ne podržavaju odluku Suda, advokati koji zastupaju optužene za ratne zločine pred Sudom BiH imaju podjeljene stavove.
Advokat Miodrag Stojanović je kazao da je pravilnik Suda BiH “praktično rezultat” instrukcije Agencije za zaštitu ličnih podataka prema kojem se niko ne može koristiti ličnim podacima o optuženim u predmetima ratnih zločina.
Ipak, napomenuo je da stav Agencije nije u potpunosti usklađen sa odredbama Zakona o krivičnom postupku.
“Kao branilac imao bih ličnih razloga da podržim stav Agencije i Suda BiH jer štitimo identitet optuženih. Optužnica je javni dokument po Zakonu o krivičnom postupku i u tom smislu, po meni, nema razloga da se ne spominje ime optuženog i da se pomenu njegovi elementarni podaci i gdje se zločin desio”, rekao je Stojanović.
On je kazao kako je potrebno naći “kompromisno rješenje i dopustiti medijima, javnosti i žrtvama da znaju da je imenom i prezimenom neko optužen”.
Senad Kreho rekao je da je odluka Suda BiH za Odbrane “primjerena”.
“Kod nas je praksa da pojedini mediji već u startu pišu o nekom predmetu s ubjeđenjem da je neko osuđen, a da nije ušao ni u sudnicu”, objasnio je advokat Kreho.
Slavko Jovičić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kazao je kako će na skupštini Parlamenta BiH postaviti pitanje “ko je odlučio da se imena ratnih zločinaca štiti inicijalima”.
“Moj generalni stav jeste da, ako je izrečena pravosnažna presuda izvršiocu ratnog zločinca, njegovo ime treba svugdje da stoji. Svi trebaju da budu upoznati sa ljudima koji su činili zločine”, kazao je Jovičić.
Add comment