Poslije pet godina lobiranja od strane Bošnjačko – kanadske zajednice, Kanadski parlament jednoglasno je usvojio Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
Proces lobiranja kanadskih Bošnjaka za usvajanje rezolucije o genocidu u Bosni i Hercegovini u Kanadskom parlamentu počeo je prije pet godina, tačno na desetu godišnjicu od genocida u Srebrenici.
Tadašnji član Kanadskog parlamenta, Jean Augustine, prva žena afro-kanadskog porijekla izabrana u Kanadski parlament, član Liberalne partije Kanade i veliki prijatelj Bošnjaka i Bosne i Hercegovine je pročitala izjavu u Parlamentu u kojoj se između ostalog kaže: “Masakr u Srebrenici bio je najgori genocidni zločin u Evropi od Drugog svjetskog rata. Rezolucija Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike u povodu desete godišnjice genocida u Srebrenici navodi da politika agresije i genocida provedenog od strane srpskih snaga u Bosni i Hercegovini ispunjava uvjete za definiranje zločina genocida iz člana 2. Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Pamćenja tih zlodjela su još uvijek vrlo živa u svijesti i srcima svih prijatelja istine i pravde u Kanadi”.
Iste godine tadašnji Ministar vanjskih poslova Kanade, Pierre Pettigrew (Liberalna partija Kanade), obratio se kanadskoj javnosti posebnom izjavom u ime Vlade Kanade u kojoj se između ostalog kaže: “Ubistva u Srebrenici predstavljaju najgori zločin počinjen u Evropi od Drugog svjetskog rata. Najprimjereniji način za odavanje počasti onima koji su ubijeni u Srebrenici je da svi arhitekti genocida u Bosni i Hercegovini budu privedeni sudu pravde”.
Jak utjecaj srpskog i ruskog lobija
Konzervativna partija Kanade na čelu sa premijerom Stephenom Harperom je odbila rezoluciju na taj način što je umjesto nacionalnog imena Bošnjak upotrijebila termin «bosanski ljudi nad kojima je navodno izvršen genocid», čime je pokušala da kaže da se genocid vršio nad svim narodima u Bosni i Hercegovini, zatim je smanjila broj žrtava genocida u Srebrenici i na kraju je izbacila termin genocid, upotrijebivši termin masovno ubijanje. Bošnjaci žrtve genocida koji žive u Kanadi oštro su protestovali zbog iskrivljavanja činjenica, pa je nakon tog protesta premijer Harper prihvatio termin Bošnjak i stvarnu cifru broja žrtava genocida u Srebrenici, ali je uporno odbijao upotrebu termina genocid.
Iako je više od dvadeset država u svojim parlamentima usvojilo rezolucije u kojima su 11. juli proglasili Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, još jednom se pokazalo da je Konzervativna partija Kanade pod jakim utjecajem srpskog i ruskog lobija u Kanadi. Tokom bošnjačkog lobiranja Srbi su imali svoju kampanju, čak su dijelili listove protiv rezolucije u samom Parlamentu. Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike i Institut za istraživanje genocida Kanada zajedno sa Bošnjacima Kanade imali su do sada najjaču svoju akciju. Kanadski Bošnjaci su poslali jasnu poruku kanadskoj vladi i kanadskom Parlamentu: Bošnjaci u Kanadi neće nikada prihvatiti rezoluciju koja precizno ne uključuje termin genocid. Izbacivanje termina genocid je uvreda ne samo za kanadske Bošnjake, žrtve genocida, već i za čovjeka i civilizaciju uopšte, za Kanadu i čitav slobodoljubivi svijet. Bošnjaci Kanade nisu pristali pregovarati o genocidu. Na to nema niko pravo u ime stotine hiljada nevinih žrtava – šehida koji su dali svoje živote u odbrani Bošnjaka i Bosne i Hercegovine.
Usvojenom Rezolucijom Kanada jasno i glasno kaže kako žrtve genocida u Srebrenici i Bosni i Hercegovini nisu uzaludne i da ujedno pokazuje respekt prema njima. Istovremeno, Kanada usvajanjem rezolucije iskazuje kajanje što nije spriječila genocid u Srebrenici i Bosni i Hercegovini. Rezolucija ostvaruje svoj cilj, a to je da zločin ne smije proći nekažnjeno te da žrtve zločina ne smiju biti zaboravljene.
Proglašavanje 11. jula od strane Kanadskog Parlamenta danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici predstavlja poruku svim zločincima u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti da njihov zločin neće biti nagrađen, već kažnjen, da zlo ne može preživjeti i da se posljedice genocida neće legalizirati.
Tekst Rezolucije (M- 416) jednoglasno usvojene u Kanadskom parlamentu:
„Da se, po mišljenju Predstavničkog doma Kanadskog parlamenta dan 11. jula treba označiti Danom Sjećanja na Srebrenicu, u sjećanje na Masakr jula 1995., u kojem je više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka bilo pobijeno, što je izraženo činom genocida od strane Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde, i kad su 25.000 drugih bili silom prognati iz svojih domova od snaga bosanskih Srba“.
Add comment