Merkel: “Bosna i Hercegovina mora sama mijenjati Ustav”

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić tokom službene posjete Saveznoj Republici Njemačkoj sastao se sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Na sastanku je ocijenjeno da su odnosi između dvije zemlje dobri ali da se trebaju intenzivirati kako u oblasti političkih odnosa tako još više i u oblasti ekonomskih odnosa.

Kancelarka Merkel je na početku susreta naglasila da je interes njene zemlje što brži privredni i ekonomski razvoj BiH, te članstvo BiH u NATO-u i Evropskoj uniji.

Predsjedavajući Komšić se zahvalio kancelarki Merkel na pozivu za posjetu Saveznoj Republici Njemačkoj, jer se na taj način nakon osam godina održao prvi susret na najvišem nivou između predstavnika dvije prijateljske zemlje.

Dajući ocjenu stanja u BiH Komšić je naveo da se naša država trenutno nalazi u jednom periodu zastoja po pitanju rješavanja unutrašnjih problema, što je dovelo i do zastoja BiH na putu ka članstvu u NATO i Evropsku uniju. Kao glavni razlog za to Komšić je označio trenutno ustavno uređenje koje BiH čini neefikasnom zemljom u oblasti odlučivanja i sa velikim mogućnostima unutrašnjih blokada rada državnih institucija. Sve to je na kraju dovelo do prekomplikovanog sistema koji je stvorio ogroman birokratski aparat koji naša zemlja teško može podnijeti.

Kancelarka Merkel je istakla da BiH mora mijenjati Ustav, da to treba učiniti sopstvenim snagama, te da potpuno podržava put BiH ka NATO-u i Evropskoj uniji, ali da brzina tog puta isključivo zavisi od nas.

Posebno je podvukla nužnost kompromisa u političkim dogovorima i pregovorima jer, kako je navela, kompletan način funkcionisanja Evropske unije počiva na kompromisima. Rekla je kako se poslije kompromisa svi osjećaju loše jer su svoje interese stavili u drugi plan ali da je to jedini način funkcionisanja koji obezbjeđuje prosperitet i sigurnost.

Što se tiče odbijanja aplikacije BiH za MAP (Akcioni plan za članstvo u NATO-u) Komšić je istakao da je to donekle „dalo krila“ snagama u BiH koje su protiv članstva BiH u NATO-u, ali je dao uvjeravanja da naša zemlja bezrezervno nastavlja ispunjavati uslove na putu ka NATO-u koji je za BiH od egzistencijalne važnosti jer znači sigurnost, a sigurnost otklanja strah. Naglasio je da je za našu zemlju NATO sredstvo za oslobađanje od straha, straha koji je prisutan kod građana BiH.

Govoreći o važećem viznom režimu Evropske unije za građane BiH, predsjedavajući Komšić ga je označio kao „problem slobode kretanja“ što je jedno od osnovnih načela ljudskih prava, a koje kod građana BiH ima i veliko psihološko značenje. Obavijestio je kancelarku Merkel da je državi BiH ostalo jos devet uslova, pretežno tehničkih, za ukidanje viznog režima za građane BiH i da očekuje ukidanje viza za naše državljane početkom ljeta ove godine.

Merkelova je istakla da Savezna Republika Njemačka ima puno razumijevanje prema BiH i da joj daje podršku u njenim nastojanjima za ukidanje viznog rezima, kao i članstva u NATO-u, te je također iskazala spremnost za tehničku pomoć BiH u ispunjavanju uslova iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Što se tiče OHR-a Komšić je naglasio da je OHR, kao institucija, u stvari taoc nejedinstvene politike zemalja članica Vijeća za implementaciju mira prema BiH. Rekao je kako za pojedine snage u BiH OHR ne predstavlja problem, nego su problem bonske ovlasti Visokog predstavnika koje ipak daju stabilnost i sigurnost građanima BiH. Iz tog razloga, naglasio je, nije problem da se OHR transformiše u Ured specijalnog predstavnika Evropske unije, ali da se bonske ovlasti i mogućnost njihove primjene „deponuju“ kod neke druge međunarodne institucije.

Osvrnuvši se na trenutni Ustav BiH, Komšić ga je ocijenio kao posljedicu rata, diskriminatorski, kao ustav koji nije riješio etničko pitanje u BiH i koji je stvorio nefunkcionalnu državu. Govoreći o ustavnim promjenama Komšić je istakao da se u taj projekat može ući tek nakon izbora 2010. godine, jer sadašnja vlast niti jednog trenutka u protekle tri godine nije imala zajedničku i usaglašenu viziju o budućnosti i razvoju BiH.

Na kraju izuzetno srdačnog sastanka predsjedavajući Komšić i kancelarka Merkel su se složili o nužnosti intenziviranja saradnje i kontakata između dvije zemlje na svim nivoima, kako političkim tako i ekonomskim.

Na kraju službene posjete Njemačkoj predsjedavajući Komšić je, na poziv Fondacije za nauku i politiku (SWP), održao predavanje na Institutu za međunarodnu politiku i sigurnost na temu: Aktuelna politička, ekonomska i sigurnosna politika u BiH, nakon čega je odgovarao na pitanja velikog broja ambasadora akreditovanih u Berlinu, istaknutih političkih stručnjaka i eksperata kao i članova njemačkog Bundestaga.

(Sarajevo-x)