Kako je internet za samo jedan dan promijenio Zemlju?

Prije 20 godina je američka Vlada dopustila korištenje interneta u privatnim domaćinstvima. Par stotina ljudi je razmijenilo prve informacije. Danas internetom "surfa" oko 1,8 milijardi ljudi. Novonastala situacija je dovela do radikalnih promjena u našim životima…

Prema studiji koju je sprovela naučnica Kimberly Young, danas postoji oko 80 miliona ovisnika o internetu. Svaki dan se taj broj povećava. Posljedice po zdravlje ljudi su ozbiljne: "Dolazi do oštećenja rožnjače, poremećaja sna i depresije", objašnjava Tao Ran, direktor prve institucije za ovisnike o internetu u Kini. U Kini su prijavljeni i prvi smrtni slučajevi: sve više omladine umire za kompjuterima, nakon provednih dana i noći pred monitorom bez hrane i pića.

U 2008. godini je svake sekunde proteklo oko sedam terabajti informacija internetom. Poređenja radi: biblioteka "Library of Congress" u Washingtonu u svojim arhivama posjeduje preračunato oko 20 terabajti informacija. Nikada ovolika količina informacija nije bila pristupačna ovako velikom broju ljudi.

Brojevi kreditnih kartica, poštanskih adresa i PIN kodovi – sve češće ljudi svoje podatke postavljaju na internet, sa fatalnim posljedicama: Organizacija za sigurnost i kooperaciju u Evropi smatra da korisnici interneta godišnje izgube oko 100 milijardi dolara zbog onlajn-špijunaže.

Webhunter, messaging-designer, infobroker – većina ljudi nikada nije čula za ova zanimanja, međutim mnogi žive od njih. Prema nekim procjenama, godišnje ima oko 2.000 novih poslova koja su u vezi s internetom. Deset najpopularnijih zanimanja internet-branše 2008. godine, 2004. nisu ni postojala.

Šta dijele Mark Zuckerberg, Jerry Yang i Pierre Omidyar?

Svi oni su zahvaljujući internetu postali milijarderi. Zuckerberg je izumio onlajn-mrežu Facebook, Jerry Yang Yahoo! i Pierre Omidyar virtualni market eBay.

Oni su samo jedan primjer onih koji su se obogatili preko interneta. Prema stručnjacima, internet svakodnevno učini dvije osobe milionerima. Često je za to potrebna samo dobra ideja koja se kod velikih firmi može unovčiti.

Dnevno se na internet postavlja blizu dva miliona sati videomaterijala. Kada bi sav videomaterijal postavljen u jednom danu trebao prekontrolirati jedan čovjek, trebalo bi mu 194 godina. A da kontrolira sav dostupan videomaterijal na internetu, trebalo bi mu oko 5 milijardi godina. Dakle, jako je teško pratiti šta se sve postavlja na internet.

Hakeri dnevno oko pola miliona računara stave pod svoju kontrolu i sa tih računara šalju oko 150 milijardi nepoželjnih e-mailova, dakle 100 puta više nego što pošta dnevno transportujepisama. Anketiranjem stanovništva SAD-a došlo se do saznanja da se svaki osmi par upoznao preko interneta.

Takvih je sve više, jer, prema mišljenju tih 30-ak miliona ljudi, nigdje nema veći izbor usamljenih osoba kao na internetu. S druge strane, nikada više nije bilo razvoda u SAD-u, jer su zahtjevi prema partneru jako visoko postavljeni.

Dnevno se preko googlea traži oko milijardu pojmova. To je sto puta više nego prije dvije godine. Ali kome su se onda ta pitanja prije postavljala? "Drugim ljudima – to je bio dio komunikacije", objašnjava naučnica Christiane Funken. Danas veliki dio društva komunicira preko interneta i pri tome mimika i gestikulacija osobe s kojom komuniciramo ostaje većinom nevidljiva.

MySpace-mreža dnevno raste za 230.000 korisnika. Ne postoji ni zemlja ni firma koja tako brzo raste. MySpace sada već ima oko 260 miliona registrovanih korisnika. Šta je zapravo MySpace?

To je platforma na kojoj svako može da prezentira svoje omiljene slike, iskaže svoje mišljenje i slično. Nikad ranije privatnost nije bila ovako dostupna širokoj javnosti. Zbog toga su ovakve platforme i mjesto gdje CIA i Interpol prate i hvataju kriminalce.

Svako četvrto putovanje i svaka druga knjiga se kupuju preko interneta. Samo u Njemačkoj se preko internet-trgovine obrne oko 54 miliona eura. Sve rjeđe posjećujemo trgovačke centre i idemo u kupovinu. Sve manje imamo kontakta sa drugim ljudima i društvo gubi na jedinstvu.

Pored svega navedenog, ostaje zabilježeno šta smo kupili, kada smo kupili i na koji način smo platili (zajedno sa našim bakovnim informacijama).

Prije dvadeset godina je za prijenos određenog događaja, kao što je bio pad Berlinskog zida, bilo oko tri sata potrebno da se informacija proširi putem tadašnjih medija po čitavom svijetu. Najnoviji kablovi japanske firme NNT omogućuju protok informacija od 14 biliona bajti u sekundi. To odgovara 210 miliona telefonskih razgovora ili 28 miliona fotografija. Takvi kablovi povezuju kontinente, države i gradove.

Šta bi se desilo ako bi se internet sutra isključio?

"Svijet bez interneta bi značio zastoj ekonomije, uporedivo sa globalnim nestankom struje", kaže stručnjak Mathias Hollick. Bolnice, univerziteti i firme – svi oni komuniciraju preko interneta. Kad bi došlo do pada interneta, dnevna šteta bi iznosila desetine milijardi dolara.

Sa druge strane, 99% čovječanstva bi i bez interneta mogla obavljati svoje svakodnevne obaveze. Poštanski promet bi jako brzo porastao i u području logistike bi se stvorili milioni novih radnih mjesta. Prekidom internet-prodaje, oživjeli bi i trgovački centri.

(wdw)