svabo
Obuka omladine u vojnim znanjima i vještinama do stupanja u oružane snage, odnosno do odlaska na služenje vojnog roka JNA, naziva se predvojnička obuka.
Predvojnička obuka se najčešće sprovodila u školama svih vrsta i nivoa, omladinskim nastavnim jedinicama, centrima za obuku i u okviru društveno-sportskih organizacija.
Osnovna obuka bila je obavezna za sve državljane FNRJ i počinjala je u godini u kojoj je državljanin punio 17 godina, a mogla je da traje do početka odsluženja vojnog roka.
Za školsku omladinu bilo je predviđeno da ona počinje u višim razredima gimnazije, odnosno odgovarajućim razredima njoj ravnih škola, i da traje do završetka školovanja.
Obuka je oformljena 1948. i kroz manje izmjene održavana je sve do raspada Jugoslavije 1991.godine.
Glavni cilj osnovne predvojničke obuke, bio je da omladinu pripremi za službu u Armiji, ubrza i olakša nastavu u jedinicama i doprinese podizanju njenog kvaliteta.
Program obuke se formirao u odnosu na spolove. Program osnovne obuke za učenice srednjih škola imao je za cilj da omladinke osposobi za obavljanje pomoćnih službi na frontu i u pozadini, kao što su sanitetske pomoćnice, telefonistkinje i radio-telegrafistkinje.
Osim toga program je predviđao da se u skraćenom obimu omladinke obuče za rukovanje osnovnim pješadijskim naoružanjem, osnovnim strojevim radnjama iz obima pojedinačne i odjeljenjske obuke, kao i da nauče izvjesne radnje iz taktičke obuke.
Obuka nije za cilj imala samo vojno osposobljavanje. Važnost je pridavana i „moralnopolitičkom“ radu. Ovaj rad je trebao, kako je tada isticano, da “kroz političku, kulturnu i propagandnu djelatnost još bolje upozna mlade građane sa zemljom i njenim bogatstvima“, i da „podiže političku svijest omladine i dalje izgrađuje mlade građane nove Jugoslavije“.
Na fotografiji koju nam je poslao Nećko Bašić prikazane su Kozarčanke, rođene 1971. godine, učesnice kozaračkog sreza predvojničke obuke, ispred logora Benkovac na Kozari.
(Amel Bešlagić; Vintage Kozarac on Instagram)
Add comment