Kozarac.ba

Protok vremena i nedostatak informacija glavni problemi u traženju nestalih

Skoro 24 godine od okončanja rata, u Bosni i Hercegovini se traga za nešto više od 7.000 osoba, a glavni razlozi smanjenja, odnosno usporavanja u pronalasku preostalih nestalih jesu nedostatak kvalitetnih informacija o lokacijama grobnica, protok vremena i promjena strukture zemljišta, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže (BIRN).

Institucije koje se bave traženjem nestalih razlog smanjenja pronalaska nestalih pravdaju manjkom kadrovske opremljenosti i osposobljenosti, ali i činjenicom da je veliki broj nestalih pronađen, dok iz Instituta za nestale osobe (INO) napominju da se u kosturnicama u BiH nalaze posmrtni ostaci oko 1.500 osoba čiji identitet nije utvrđen.

S druge strane, iz udruženja nestalih kažu kako problem vide u dosadašnjem radu INO-a, Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) i Državnog tužilaštva, čije je angažman, prema njihovim riječima, do sada morao dati puno bolje rezultate.

Policija krije podatke

U INO-u kažu kako je potraga za nestalim osobama kontinuirana i nikada ne staje, ali da je ovaj proces ušao u najtežu fazu jer je sve teže doći do tačnih informacija o grobnicama.

“Istovremeno, institucije koje u svojim ladicama imaju dokumente koji bi mogli dovesti do otkrivanja grobnica, drže ih zaključanim. Obavještajne službe i policijski organi koji raspolažu informacijama iz 1991. i 1992. godine u svojim ladicama kriju podatke koji su istražiteljima potrebni”, kaže Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta za nestale osobe.

Ona kaže kako postojeća saradnja sa institucijama i udruženjima može biti bolja, naročito s Tužilaštvom BiH, kod slanja povratnih informacija INO-u na proslijeđene informacije o pronalasku grobnica.

U Tužilaštvu priznaju da je sve manje otkrivenih masovnih grobnica, da protok vremena svakako otežava proces traganja za posmrtnim ostacima, ali da najveće poteškoće i prepreke predstavlja nedostatak kvalitetnih i pouzdanih informacija.

“Za proces traženja nestalih najvažnije je imati provjerenu i tačnu informaciju o lokaciji gdje se posmrtni ostaci nalaze. Takvih informacija sve je manje pa, kroz istrage koje vodimo, ulažemo dodatne napore radi pronalaska informacija o lokacijama gdje bi se posmrtni ostaci mogli nalaziti”, kaže glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić.

Amor Mašović, član Kolegija direktora Instituta za nestale osobe, kaže da je nedostatak kvalitetnih informacija bio prisutan i u vrijeme kada se vršila ekshumacija i do 2.800 tijela godišnje, da informacije o grobnicama postoje u glavama ljudi, ali da svjedoci koji su uključeni u zločin ne pokazuju spremnost da svoja saznanja podijele.

“Poruke koje stižu iz političkih vrhova usmjerene su u suprotnom smjeru, da onaj ko donese i otkrije takvu informaciju postaje izdajnik svog naroda, a onaj ko bi trebao biti procesuiran zbog odvođenja i prisilnih nestanaka za te političare je heroj. Takva politika pojedinaca i u zemlji i regiji je dovela do toga da su svjedoci paralizirani, žive u strahu, ne žele da podijele te informacije”, smatra Mašović.

Prema njegovim riječima, za najveći broj informacija koje su institucije dobijale u proteklih 20 i više godina, na kraju se ispostavilo da su “dezinformacije”, ponekad svjesno date, a nekada i nesvjesno, a najčešće su iznošene kako bi se ostvarila neka korist, dok istražitelje ne vode nigdje.

“Te dezinformacije dolaze do porodica koje tragaju za svojim najmilijim i kod njih bude nadu da će pronaći dijete, roditelje, brata, sestru… a na kraju se ispostavi još jedno u nizu razočarenja kojima su izloženi godinama. To pokazuje zapravo s kim imamo posla, ne s ljudima koji osjećaju patnju, bol i neizvjesnost, nego su praktično spremni da je dodatno povećaju”, kaže Mašović.

Institutu za nestale osobe, kako navode iz ICMP-a, sve je teže otkriti nove masovne i skrivene grobnice iz razloga što je većina nestalih pronađena, kao i da je do sada identifikovano više od 70 procenata nestalih, što nije zabilježeno nigdje drugo u svijetu.

“Određeno vrijeme protekne od trenutka otkrivanja grobnice do momenta kada Tužilaštvo BiH pribavi sudsku naredbu za iskopavanje lokacije. Često prođe i značajan period od izdavanja sudske naredbe i samog iskopavanja”, kažu u ICMP-u.

Napominju da su 2001. pokrenuli proces identifikacije na temelju DNK analize i smatraju kako postoji ozbiljna mogućnost da su brojni NN posmrtni ostaci u mrtvačnicama naslijeđe vremena od prije 18 godina, kada su se nestali identifikovali na temelju vizuelnog prepoznavanja, koje nosi visok rizik pogreške.

Porodice žrtava nezadovoljne

S druge strane, predsjednik Udruženja nestalih Sarajevsko-romanijske regije Milan Mandić kaže da proces pronalaska preostalih nestalih osoba nije usporen, nego je zaustavljen, a kao razloge za takvu tvrdnju navodi nerad Instituta za nestale, ICMP-a i Državnog tužilaštva.

“Svi oni imaju sredstva, razbacuju se njima. Međutim, najmanje tih sredstava ide na glavnu tačku, a to je traženje informacije o nestalima i traženje nestalih”, kaže Mandić.

On smatra da je ovaj proces vezan za politiku i da je završen, “sve dok se ljudi iz institucija koje se bave ovom problematikom nalaze na svojim mjestima, a koje je potrebno zamijeniti onima koji će kvalitetno raditi svoj posao”.

“Pozivam ih da prestanu više potpisivati nekakve deklaracije, sporazume, to nas, porodice, ne interesuje. Nas interesuje jedna jedina stvar – da nađemo članove svoje porodice”, kaže Mandić i pojašnjava da je porodicama najveći neprijatelj vrijeme i promjena strukture zemljišta.

Nezadovoljan dosadašnjim radom institucija je i Ahmet Grahić, predsjednik Udruženja porodica zarobljenih i nestalih lica općine Zvornik, koji kaže da je u pronalaženju preostalih nestalih osoba “nastala ledena površina”, da umiru svjedoci koji su nešto znali, ali i roditelji bez da su dočekali da pronađu svoju djecu i srodnike.

“Zakon koji su donijeli ne dozvoljava probna iskopavanja, nego samo ako se dođe do neke dojave, ide se direktno na ekshumacije. Onda se tu formira čitav tim, troše se sredstva, ne pokaže se ništa, tako da od stotinu grobnica nađu možda jednu ili dvije. Uvijek ‘fulaju’, potroše pare, onda često odustaju od toga”, kaže Grahić.

Iz ovog udruženja su se, kaže on, više nadali da će Tužilaštvo procesuirati ratne zločine i da će se kroz procesuirane osobe otkriti lokaliteti grobnica, dok su nadležni, prema njegovim riječima, dozvolili sebi da ih “vrijeme pregazi” jer su na potencijalnim lokacijama izrasle velike šume, a dolazilo je do požara i klizišta.

Josip Drežnjak, predsjednik Udruge hrvatskih stradalnika “Grabovica 93”, kaže da nijedno tijelo stradalih iz ovog mjesta nije pronađeno, osim nekoliko nekompletnih, nakon razmjene 1994., i da se sva priča na tome završava i nakon svih godina nakon rata.

“Imali smo neka saznanja, iz Instituta za nestale i Tužilaštva su radili neka iskopavanja, ali se dobijene informacije nisu pokazale istinitim. Volio bih da nam kažu ovi što su bili očevici, s kojih su lokacija iskopani dijelovi korišteni u razmjeni, da bi možda pokušali pronaći još neku koščicu, ali odgovore nismo dobili”, kaže Drežnjak.

U Institutu za nestale osobe kažu da 18 istražitelja nije dovoljno kako bi se ovaj proces okončao. Da bi se uradio najzahtjevniji dio posla, kažu u Institutu, trebalo bi barem 50 istražitelja uz materijalno-tehnička sredstva poput specijalno obučenih pasa, georadara i geosondi.

Prema podacima Instituta, tokom 2017. je ekshumirano 317 posmrtnih ostataka, a identifikovano je 165 žrtava, tokom 2018. su ekshumirana 132 posmrtna ostatka, a identifikovano je 135 osoba, dok je u prvoj polovini tekuće godine ekshumirano 47 posmrtnih ostataka i identifikovano 77 osoba.

Mašović kaže da je teško prognozirati kada se može očekivati okončanje ovog procesa, ali da sve zavisi o dobroj političkoj volji ljudi u vrhu, koji će dati jasne upute i javnu poruku.

“Kada ta poruka dođe s vrha, vjerujem da će se mnogi ljudi ohrabriti, pogotovo oni koji misle da li će ili neće podijeliti te informacije s nama, bilo dolaskom u naše prostorije ili anonimno”, kaže Mašović.

U ICMP-u napominju da su pokrenuli online aplikaciju “Prijavi lokaciju”, kako bi pomogli u pronalaženju lokacija grobnica, kao i da se informacije tim putem mogu dati anonimno.

Iz Tužilaštva BiH kažu da je po nalogu glavnog tužioca otvoren poseban predmet pod nazivom “Terra”, u kojem se došlo do informacija koje su se koristile za realizaciju ekshumacija na Korićanskim stijenama, potrazi za osobama ubijenim na lokalitetu Miska glava kod Prijedora, traženju nestalih na području Teslića, Vlasenice, Gradiške, Miljevine, Bosanskog Novog, planine Igman, Višegrada i drugim lokacijama.

(Haris Rovčanin; Detektor.ba)

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.