Kozarac.ba

Nezadovoljstvo procesuiranjem zločina u Prijedoru

 

Prijedorčani su nezadovoljni radom tužilaštava i sudova jer još uvijek čekaju da se procesuira na stotine ubistava iz 1992. godine, kaže Edin Ramulić, predstavnik Udruženja “Izvor”.

“Do sada su za ratne zločine pravosnažno osuđena 33 Prijedorčanina, što nas svrstava u lokalnu zajednicu s najviše dokazanih ratnih zločinaca na cijeloj planeti. Međutim, mi ni izdaleka ne možemo biti zadovoljni tim učinkom tužilaštava i sudova, jer su na slobodi ostale stotine ubica i na hiljade njihovih pomagača, odnosno naredbodavaca, kao i onih koji su poslije zločina učestvovali u sakrivanju tijela”, kaže Ramulić.

On dodaje da je, prema evidenciji Udruženja “Izvor”, tokom rata u BiH nestalo ili ubijeno 3.176 stanovnika Prijedora, a preko 31.000 ljudi je prošlo kroz prijedorske logore.

“Ukupno 53.000 ljudi je protjerano, njihova imovina opljačkana i uništena. Na stotine žena i djevojčica je silovano, a zabilježena su i seksualna zlostavljanja muškaraca u logoru Keraterm. Za sve to, nedovoljan je broj do sada osuđenih, jer ispada da je na svakih stotinu žrtava odgovarao tek po jedan zločinac”, kaže Ramulić.

Ramulić kaže da Udruženje “Izvor” aktivno prikuplja informacije o mogućim lokacijama gdje se kriju tijela nestalih osoba te pomaže više od 500 porodica, koje su pokrenule sporove kod Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.

“Naše udruženje je nosilac projekta uspostave Mreže podrške Državnom sudu za region sjeverozapadne BiH. Pružili smo usluge transporta i psihološku pomoć za više desetina svjedoka u predmetima ratnih zločina koji su svjedočili na sudovima u Banjoj Luci, Bihaću i Sarajevu i uspostavili telefonsku liniju za pružanje informacija o procesuiranju ratnih zločina”, kaže Ramulić.

Prema riječima Ramulića, u zadnjih nekoliko godina “Izvor” svoje kapacitete razvija i u pravcu pružanje psihoterapeutske podrške osobama s ratnom traumom, a jedan od najbitnijih ciljeva udruženja je i suočavanje s prošlošću.

“Uspostavljena je uska saradnja sa stručnjacima i lokalnim centrima za mentalnu podršku, a organizuje se i rad u terapijskim grupama za članove udruženja i korisnike projekata udruženja. Od prošle godine razvijamo projekat pod nazivom ‘Video arhiv zločina protiv čovječnosti u Prijedoru’ i na taj način direktno gradimo kapacitete za zdravu kulturu sjećanja zasnovanu na činjenicama i živim svjedočenjima”, kaže Ramulić.

(BIRN)

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.