Kozarac.ba

Kontraverza hazreti Aiše

Profesorica  kulture religija Nermina Baljević smatra da islamska historiografija nije dopustila da se muslimanke povežu sa stvarnim likom hazreti Aiše, kao ni s drugim ženskim likovima koji su u to vrijeme djelovali. 

U razgovoru za Fenu Baljević je, nakon što je nedavno na javnoj tribini u Centru za edukaciju i istraživanje "Nahla" u Sarajevu govorila o životu i djelu hazreti Aiše te o kontroverzama koje se kroz historiju vežu uz nju, pojasnila uzroke negativnih konotacija koje se vezuju za hazreti Aišu.

– Hazreti Aiša je bila jedna od supruga Muhammeda a.s. i jedna od najautoritativnijih i najinspirativnijih ženskih likova iz rane muslimanske prošlosti, odnosno iz perioda prve muslimanske zajednice. Ona je također bila prenositeljica hadisa – naglasila je na početku razgovora Baljević.

Navodi da je hazreti Aiša lično učestvovala u oružanim sukobima i bila je na čelu jedinice od 3.000 pripadnika koji su tražili ubice halifa te se borili za uspostavljanje reda u državi, što je iz današnje perspektive nezamisliva stvar. 

Baljević naglašava da je hazreti Aiša živjela gotovo pola stoljeća nakon smrti svoga supruga i svojim djelovanjem u Medini je ostavila duboki trak. 

– Ali, nažalost, njeno djelo i lik je nakon 14. stoljeća duboko posredovano, jer događaji koji su se desili u prošlosti mogu biti historijski događaji ili interpretacije. Kada se danas govori o hazreti Aiši, govori se o interpretaciji njenog života i naslijeđa, a ne o historijskim činjenicama, posebno jer je njeno javno djelovanje izazvalo dosta kontroverzi, naročito u periodu kada su se utemeljivale islamske norme – objasnila je. 

U svojim istraživanjima Baljević je došla do zaključka da islamska historiografija nije dopustila da se muslimanke povežu sa stvarnim likom hazreti Aiše, kao ni s drugim ženskim likovima koji su u to vrijeme djelovali. 

Ona kaže da je hazreti Aiša bila izvanredna ličnost te osim što je bila uz poslanika Muhammeda, a.s. osam godina, djelovala je još 50 godina nakon njegove smrti. Aktivno je djelovala u ranoj muslimanskoj zajednici, na polju politike i javnog života te je bila apsolutni autoritet, što se zanemaruje kada danas govorimo o njoj. 

– Hazreti Aišino naslijeđe danas ima negativne konotacije i negativne refleksije, jer se njeno djelovanje nije pozitivno ocjenjivalo. Njena ličnost treba da bude paradigma, odnosno primjer za ponašanje, posebno savremenim muslimankama – ocijenila je profesorica Baljević. 

Uz opasku da je jedna od kontroverzi vezana za život hazreti Aiše što se udala vrlo mlada za poslanika Muhammeda a.s., profesorica Baljević kaže da je potrebno postaviti pitanje u kojoj mjeri su ljudi u tom periodu bili svjesni potrebe tačnog navođenja godina, jer je to potreba savremenih ljudi koji žele ostvariti određena prava.

– Prije 1.500 godina u društvu kao što je bilo arapsko, odnosno društvo u kojem su uglavnom živjeli nepismeni ljudi bez kalendara, rijetko ko je bio svjestan koliko ima godina. Stvari su više doživljavali vizualno, nego numerički i konceptualno – navela je. 

Baljević kao razlog zbog kojeg je hazreti Aiša kroz historiju bila prikazana u negativnom kontekstu navodi i to što je bila žena

– Iako u sunnitskoj tradiciji postoji duboko uvažavanje hazreti Aiše, jer je prije svega bila supruga Muhammeda, a.s., ostale stvari stoje kao "kost u grlu" – zaključila je Baljević u razgovoru za Fenu.

(Radiosarajevo.ba)

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.