.jpg)
svabo
Inicijativa mladih za ljudska prava BiH, Documenta-Centar za suočavanje sa prošlošću (Hrvatska), Centar André Malraux Sarajevo i Francusko-njemački ured za mlade, u saradnji sa Institutom za primjenjenu historiju – Frankfurt/Oder, Memorijalnim centrom Berlinski zid i Obrazovnim servisom Memorijalnog centra Ravensbrück uz podršku njemačkog Ministarstva inostranih poslova, Fondacije Robert Bosch i CCFD – Terre Solidaire organizovali su Četvrto studijsko putovanje i radionice, od 20 do 26. oktobra 2013. godine u Berlinu, Frankfurtu/Oder-Slubicama i Ravensbrücku u sklopu “Memory Lab”-a Transeuropske platforme za razmjenu kritičkog razumijevanja historije i sjećanja pod nazivom “Oprečna sjećanja, komuniciranje sjećanja?”
Platforma za transevropsku razmjenu “Memory Lab” povezuje organizacije, institucije i pojedince koji rade na mjestima sjećanja i bave se edukacijom u oblasti sjećanja naročito na području Zapadnog Balkana i Zapadne/Centralne Europe i promoviše razmjenu, saradnju i kritičko razumjevanje sjećanja i historije u Evropi.
U okviru ovih ciljeva, godišnja studijska putovanja i radionice predstavljaju naročito važne prilike za uzajamno učenje kroz razmjenu iskustva i prakse. Sama platforma i godišnji sastanci doprinose prevazilaženju postojećeg jaza u znanju, jačanju konstruktivnog pristupa suočavanja sa teškom prošlošću i razvijanju jedinstvenog mjesta sjećanja u Evropi.
Projekat je pokrenut pod nazivom “Suočavanje sa teškom prošlošću na području Zapadnog Balkana i Zapadne i Centralne Evrope” u junu 2010.godine održavanjem prvog seminara u Sarajevu, što je nastavljeno organizovanjem seminara u Prijedoru 2011.godine, i studijskom posjetom Jasenovcu, Donjoj Gradini i Vukovaru, te u oktobru 2012.godine, sa trećim u nizu studijskim putovanjem u Francusku, što je uključilo posjetu “Muzeju velikog rata” u Péronneu, “Mémorijalu de la Shoah” i selu Oradour-sur-Glane.
Prva tri godišnja sastanka rezultirala su nekolicinom bilateralnih i multilateralnih aktivnosti i saradnjom različitih organizacija učesnica.Nakon što su studijska putovanja i radionice bili organizovani dva puta na Zapadnom Balkanu, i treće godine u Francuskoj, četvrto studisko putovanje i radionca su organizovani u period od 20 – 26.oktobra, 2013. godine u Njemačkoj.
Konkretni ciljevi studijskog putovanja i radionice 2013.godine bili su: Istražiti temu oprečnih sjećanja u Njemačkoj (Treći Rajh/DRNJ, žrtve/počinioci ratnih zločina, žrtve/žrtve, Poljska/Njemačka, SRNJ/DRNJ) i izazovi procesa sjećanja vezane za ova oprečna sjećanja; Povezati iskustva iz Njemačke sa situacijama i radom na pitanju sjećanja u zemljama bivše Jugoslavije i drugim zemalja učesnica; Obezbjediti prostor za razvijanje zajedničkih aktivnosti organizacija učesnica platforme
U sklopu studijskog utovanja obišli smo:
Memorijal u Berlinu-Hohenschönhausen: Lokalitet glavnog istražnog zatvora za osobe koje je zatvorilo Ministarstvo sigurnosti bivše Istočne Njemačke (Mfs ili ‘Stasi’)
Pretvoren je u memorijal 1994.godine, a od 2000.godine ima status nezavisne fondacije. Statut Memorijala definiše kao svoj poseban zadatak istraživanje historije zatvora Hohenschönhausen u periodu 1945- 1989, dajući informacije o tome putem izložbenih postavki, organizovanja događaja, štampanja publikacija, kao i poticanja kritičke svijesti o metodama i posljedicama političkog progona pod komunističkom diktaturom.
S obzirom da je većina zgrada, opreme i namještaja očuvana, memorijal pruža veoma autentičnu sliku uslova u zatvoru DRNJ. Posjeta zatvoru organizovala se u pratnji i uz objašnjavanje od strane bivšeg zatvorenika, koji je govorio o vlastitom iskustvu, o uslovima u zatvoru i metodama ispitivanja koje je primjenjivalo Ministarstvo sigurnosti DRNJ (MfS).
Memorijal Berlinskog zida: Memorijal Berlinskog zida je centralni memorijal Njemačke, smješten u centru glavnog grada. Nalazi se na historijskoj lokaciji u ulici Bernauer. Prva sekcija Memorijalnog centra otvorena je 1998.godine, od tada je otvoreno još nekoliko sekcija tako da se memorijalni centar sada proteže 1.4 km duž bivše granice.
U memorijalu se nalazi posljednji komad Berlinskog zida na očuvanom zemljištu, tako da može da prenese utisak razvijanja graničnih linija do kraja ‘80tih.
Memorijal se proteže duž obje strane ulice Bernauer: duž linije razgraničenja koja se nalazila u Istočnom Berlinu nalazi se izložbena postavka pod vedrim nebom, koja objašnjava historijat podjele, a u okviru memorijala se nalazi i Spomenik sjećanja na podijeljeni grad i žrtve komunističke tiranije kao i Prozor sjećanja.
S druge strane ulice, koja je pripadala zapadnom dijelu grada, nalaze se novoizgrađeni Centar za posjetioce i Dokumentacioni centar sa vidikovcem i izložbom na temu vremena izgradnje Berlinskog zida u augustu 1961.
Memorijali u ulici Rosenthaler br. 39: U blizini Hackesche Höfe, u bivšoj jevrejskoj četvrti u centru Berlina, u ulici Rosenthaler na broju 39, nalaze se tri različita mjesta sjećanja povezana sa historijom Jevreja tokom Trećeg Rajha.
Ovdje se nalazi “Memorijalni centar tihih heroja” koji podsjeća na pojedince koji su pomagali progonjenim Jevrejima tokom dktature nacional-socijalista.
Jedan od njih je bio Otto Weidt, vlasnik male fabrike koja je proizvodila metle i četke i u kojoj su tokom II Svjetskog rata uglavnom radili slijepi ili gluhi Jevreji. »Otto Weidt muzej-radionica za slijepe« predstavlja sjećanje na malog poduzetnika i sudbinu Jevreja, čije je deportacije mogao odgoditi ili spriječiti u potpunosti.
Na broju 39 u Rosenthaler ulici nalazi se i Centar Anne-Frank u kojem je postavljena izložba u čijem je fokusu dnevnik i priča o životu Anne Frank i obrazovne aktivnosti naročito namjenjene mlađoj populaciji.
Frankfurt/Oder – Slubice: Gradovi Frankfurt na Odri (62.000 stanovnika) i SÅ‚ubice (18.000 stanovnika) smješteni su na njemačko-poljskoj granici, na rijeci Odri.
Grad Frankfurt je počeo da se razvija početkom 13- tog vijeka na zapadnoj obali Odre, nakon čega se proširio i na istočnu obalu do predgrađa Dammvorstadt. Godine 1945. grad je uništen u požaru; nakon II Svjetskog rata, nova njemačko-poljska granica se protezala duž rijeke Odre, razdvajajući istočno predgrađe, sada preimenovano u SÅ‚ubice, od ostatka Frankfurta. Tokom komunističke vladavine, veze između ova dva grada bile su veoma slabe.
Od 1990-tih ulažu se napori za razvijanje prekogranične saradnje između ova dva grada. Putem različitih aktivnosti i sa različitim partnerima, Institut za primjenjenu historiju iz Frankfurta na Odri pokušava da ponovno otkrije zajedničku historiju, kao i historiju grada koji je najprije bio jedan, a zatim podijeljen, i koji danas ponovo razvija nove veze na različitim nivoima.
I na kraju tri dana logora u Ravensbrück memorijalu:
1939, SS je držao najveći ženski koncentracioni kamp Njemačkog Rajha u selu Ravensbrück, u blizini gradića Fürstenberg/Havel (50 km sjeverno do Berlina).
U periodu između 1939 –1945, 132,000 žena, 20,000 muškaraca i 1,000 djevojčica iz ”Omladinskog zaštitnog logora Uckermark” bili su registrovani kao zarobljenici. 150.000 zarobljenika bilo je iz 40 različitih zemalja i često su korišteni za prisilni rad; desetine hiljada je ubijeno ili umrli uslijed gladi, bolesti ili medicinskih eksperimenata.
Nakon što je Crvena armija 30.aprila 1945.godine oslobodila logor počeli su koristiti to zemljište u vojne svrhe sve do 1994; van zidina logora memorijal je otvoren 1959, što predstavlja jedan od tri memorijala DRNJ. Nakon ujedinjenja Njemačke ovaj lokalitet je postao sastavnim dijelom Fondacije Brandenburškog memorijala, i Ravensbrück memorijal se proširio tako da je uključio veći dio kompleksa historijskog koncentacionog logora.
Trenutno, memorijal predstavlja kombinaciju sjećanja, istraživanja, historijsko-političkog obrazovnog rada vezanog između ostalog za pitanja rodnosti, SS ratnih zločinaca, evolucije memorijalnog kompleksa i svjedočenja i životnih priča žrtava iz DR Njemačke. Ravensbrück Centar međunarodne razmjene mladih, kao i hostel otvoreni su 2002, u bivšim kućama SS žena stražara.
Po povratku kuci, nisam se ni prizemnio, cekali su me ponovo Njemci, ovaj put sa ARD-a odnosno BR-a (Baerischer Rundfunk) koji su dosli u Prijedor da naprave emisiju o Nacionalnom parku Kozara, koja ce se emitovati 24. novembra u 17:30 u emisiji “Nachbann”, a na preporuku Monike Gras, razgovarali su i sa mnom, tako da sam ih malo proveo po nasim “egzoticnim” mjestima, od spomen obiljezja do sehidskog pa onda preko Trnopolja i Tomasic do Omarske, nakon cega su odlucili ponovo doci u Kozarac.
Kako u nasem drustvu postoje dva javna diskursa, tako su i vjesti sa ovih prostora dosta drugacije, s jedna strane je sutnja, a s druge strane grobnica koja vristi, i to je jedino o cemu bi se vise moglo pricati u Prijedoru i Kozarcu.
Kako piše britanski BBC, forenzičari su na mjestu iskopavanja ostataka civila Bošnjaka i Hrvata na lokalitetu Tomašica pronašli čahure metaka, što implicira da su neke žrtve bile likvidirane u ili iznad jame.
podvučeno je još jednom da se pretpostavlja kako će se na lokalitetu najveće masovne grobnicu u Bosni i Hercegovini pronaći blizu ili čak preko 1.000 tijela ubijenih civila sa područja Prijedora koji su likvidirani za vrijeme rata.
Iskopavanje tijela iz Tomašice još uvijek traje, a nova tijela se pronalaze svakodnevno. Do danas je pronađeno 397 kompletnih i nekompletnih tijela.
Zanimljiva je izjava gradonacelnika Grada Prijedora Marka Pavica koji se moze vidjeti na FB profilu Kvarta:
“Gradonačelnik Prijedora je u javnom istupu koji nam je priredio sinoć na pitanje koji je njegov stav o masovnoj grobnici u Tomašici, odgovorio sa, parafraziram: ti ljudi su tamo SAHRANJENI i ja ne želim da se vraćam u prošlost. Ljudskost i dozu empatije nismo niti očekivale-i ali smo očekivale-i bar prodor zdravog razuma i korištenje osnovnog logičkog aparata. Gospodine Marko, bez obzira na sve, nadamo se da vas niko neće na takav način ”sahraniti” i da će vaša ugledna, obrazovana i kulturna porodica uvijek znati gdje se vaše svete mošti nalaze. Fuj!”
Treba postaviti pitanje ko sahrani ove ljude u junu u julu 92?
Otvorena je rak rana nasega drustva.
Add comment