Svjetski stručnjaci i aktivisti traže poštivanje prava žrtava u Prijedoru

Saopštenje za javnost Međunarodnog centra za tranzicionu pravdu

Grupa vodećih svjetskih stručnjaka u oblasti utvrđivanja istine i memorijalizacije uputila je zahtjev gradonačelniku Prijedora, BiH, da javno oda počast i omogući izgradnju spomen-obilježja žrtvama nesrpske nacionalnosti stradalim u masovnim zločinima počinjenim u Prijedoru tokom devedesetih.  Zahtjev je upućen nakon otkrivanja masovne grobnice u Tomašici kod Prijedora u kojoj se nalaze tijela mnogih od 1200 civila nestalih nakon zatočenja u jednom od zloglasnih logora koje su na tom području držale vlasti bosanskih Srba tokom 1992. godine.

Među potpisnicima pisma su Juan Mendez, specijalni izvjestitelj UN-a o torturi i drugom okrutnom, nehumanom ili ponižavajućem postupanju ili kazni, David Tolbert, predsjednik Međunarodnog centra za tranzicionu pravdu, Elizabeth Silkes, izvršna direktorica Međunarodne koalicija memorijalnih muzeja, te eminentni aktivisti iz oblasti utvrđivanja istine i memorijalizacije iz Argentine, Čilea, Kambodže, Kolumbije, Gvatemale, Libana, Sjeverne Irske i Južne Afrike.

Prijedor zauzima posebno mjesto u globalnoj borbi za pravdu za masovne zločine, s obzirom da je više od 3000 građana ovog grada i opštine u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini ubijeno ili prisilno odvedeno u nepoznatom pravcu od 1992. do 1995 godine. Slike kosturolikih zatočenika zloglasnih logora Omarska, Keraterm i Trnopolje šokirale su svjetsku javnost, nakon što su snage bosanskih Srba pod vođstvom Radovana Karadžića zauzele Prijedor u aprilu 1992. i provele organizovanu kampanju “etničkog čišćenja” nad Bošnjacima i bosanskim Hrvatima koji su živjeli na tom području.

Brutalni zločini počinjeni u Prijedoru su detaljno dokumentovani na suđenjima pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju i pred bosanskohercegovačkim sudovima. Više od 30 osoba, uključujući bivšeg gradonačelnika i komandante logora, do sada je osuđeno za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

Međutim, dvadeset godina kasnije, gradske vlasti u Prijedoru, predvođene gradonačelnikom Markom Pavićem, odbijaju izgraditi spomen obilježje žrtvama nesrpske nacionalnosti u Prijedoru, dok su istovremeno izgradili brojne spomenike srpskim vojnicima poginulim tokom rata.

U pismu upućenom gradonačelniku Paviću i brojnim institucijama, uključujući Generalnog sekretara Ujedinjenih naroda, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Visokog komesara za ljudska prava UN-a, Specijalnog predstavnika za vanjsku politiku EU Catherine Ashton, i druge, grupa međunarodno priznatih boraca za ljudska prava pozvala je gradske vlasti u Prijedoru “da ispoštuju univerzalno priznato pravo žrtava na istinu, koje uključuje osnovno pravo na obilježavanje stradanja najmilijih.”

U pismu se od gradonačelnika Marka Pavića zahtijeva da preduzme hitne i konkretne korake da:

    · Pokrene izgradnju spomen-obilježja stradalim građanima Prijedora nesrpske nacionalnosti, koje će biti osmišljeno i izgrađeno uz konsultacije sa porodicama žrtava i preživjelima;

   · Dozvoli izgradnju spomen-obilježja žrtvama stradalim u logoru Omarska, koje će biti osmišljeno i izgrađeno uz konsultacije sa porodicama žrtava i preživjelima, i u saradnji sa kompanijom Arcelor Mittal, u čijem vlasništvu se nalazi lokacija logora;

    · Javno podrži istinito, konstruktivno i sveobuhvatno  obrazovanje javnosti o događajima koji su se odigrali u Prijedoru od 1992. do 1995, te da bez odlaganja povuče sve mjere usmjerene protiv udruženja porodica žrtava i aktivista iz Prijedora koji se terete zbog praktikovanja svog prava na slobodu izražavanja.

“Otkriće masovne grobnice u Tomašici ponovo je ilustrovalo razmjere patnji kojima su građani Prijedora izloženi tokom devedesetih. Ostaci ekshumirani iz ove i drugih masovnih grobnica govore tešku istinu o masovnim zločinima i ne ostavljaju prostora za njihovo negiranje.  Gospodine Paviću, pozivamo Vas, kao gradonačelnika Prijedora, da se izdignete iznad uskih nacionalnističkih i političkih interesa i pružite ruku svojim najugroženijim građanima – porodicama žrtava,” kaže se u pismu.