Obilježena 21. godišnjica od stravičnog zločina u jami Hrastova glavica

U organizaciji udruženja logoraša Prijedor ‘92, Kozarac i Sanski Most te Udruženja Prijedorčanki "Izvor“ 05. augusta je na lokalitetu Hrastova glavica, kod mjesta Podvidača, nedaleko od Sanskog Mosta na zapadu Bosne i Hercegovine, obilježena 21. godišnjica ubistva 124 prijedorska logoraša.

Članovi porodica ubijenih te predstavnici vjerskog i društveno političkog života Unsko-sanskog kantona i općine Sanski Most posjetili su stratište i odali počast nevinim žrtvama.

Podsjetimo, 05. augusta 1992. žrtve Hrastove glavice su odvedene iz prijedorskih logora Omarska i Keraterm prema Sanskom Mostu, kako bi navodno bili razmijenjeni, a pošto razmjena nije uspjela, na povratku su dovedeni pred prirodnu jamu Hrastova glavica, gdje su strijeljani po trojica u grupi i bacani u prirodnu jamu duboku 20 metara.

Strijeljanje je uspio preživjeti jedino Ibrahim Ferhatović koji je uspio doći do rodnih Hambarina gdje je ispričao ovu stravičnu priču, a ova masovna grobnica je ekshumirana 1998. godine.

Posmrtni ostaci ubijenih logoraša, među njima i poznatog prijedorskog ljekara i eksperta Ujedinjenih nacija Esada Sadikovića, te dva skeleta žrtava iz Drugog svjetskog rata pronađeni su tokom ekshumacije 1998. godine. Sa ovog stratišta, dvadeset jednu godinu nakon zločina, ponovo su upućene poruke nezadovoljstva što niko od počinitelja i naredbodavaca nije izveden pred lice pravde.

Haški tribunal je u presudi Milomiru Stakiću utvrdio da je 5.augusta 1992.godine prijedorski policajac Radovan Vokić došao sa spiskom u logor Omarska i odatle je odvedena grupa od 124 logoraša. Radilo se o logorašima koji su preživjeli strijeljanje u sobi tri logora Keraterma, te su predstavljali nezgodne svjedoke za prijedorske vlasti.

U Prijedoru su tokom rata postojali logori Trnopolje, Keraterm i Omarska, kroz koje su konstantno vršena prebacivanja logoraša iz jednog u drugo mjesto. Prema evidencijama prijedorskih udruženja žrtava, kroz Omarsku je prošlo oko 6.000 ljudi.Smatra se da je oko 25.000 Prijedorčana nesrpske nacionalnosti prošlo kroz jedan od ovih logora, među njima veliki broj žena i djece.

Spomen obilježje Hrastova glavica je izgrađeno u obliku tradicionalne bosanske čatrnje, a kroz otvor je vidljivo usko grlo prirodne jame u koju su bacana tijela žrtava. Čatrnja se nalazi na postolju koje je izgrađeno u obliku stilizovane suze kao trajno podsjećanje na jedan od najstrašnijih zločina koji je počinjen prije dvadeset i jednu godinu.

(Klix)