Kozarac.ba

Dzuma…

 

“O vjernici, kada se u petak na molitvu pozovete, kupoprodaju ostavite i pođite da molitvu obavite; to vam je bolje, neka znate! A kad se molitva obavi, onda se po zemlji raziđite i Allahovu blagodat tražite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli što želite” (El-Džumu'a 9. i 10.)

“Imanja vaša i djeca vaša samo su iskušenje, a u Allaha je nagrada velika.” (Et-Tegabun, 15)

Uzvišeni je rekao: “…Mi vas stavljamo na kušnju i u zlu i u dobru i Nama ćete se vratiti.” (El-Enbija, 35)

Izraz “fitna” koji je upotrijebljen u ovim ajetima znači: iskušenje i ispit.

Ibn Abbas, radijallahu anhuma, kaže: “Ispitujemo vas poteškoćama i blagostanjem, zdravljem i bolešću, bogatstvom i siromaštvom, halalom i haramom, pokornošću i griješenjem, uputom i zabludom.”[1]

Huzejfa, radijallahu anhu, prenosi da je Omer, radijallahu anhu, upitao: “Ko je upamtio izjavu od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, o iskušenju?” Huzejfa je rekao: “Ja sam ga čuo kako govori: ‘Iskušenje za čovjeka (može biti) u njegovoj porodici, njegovom imetku i njegovom komšiji, a pokriva (briše) ih obavljanje namaza, post i dijeljenje sadake (zekata).’” Bilježe ga El-Buhari i Muslim.[2]

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, a on od svog Gospodara da je rekao: “Za svako (loše) djelo postoji iskup; post je Moj i Ja za njega (posebno) nagrađujem…” Bilježi ga El-Buhari.[3]

U predanju koje bilježi Ahmed navodi se: “Svako (dobro) djelo je iskup (za počinjene grijehe),[4] a post je Moj i Ja za njega (posebno) nagrađujem.”[5]

U drugom predanju kaže se: “Svako dobro djelo je iskup, osim posta, on je Moj i Ja za njega (posebno) nagrađujem.”[6]

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Pet dnevnih namaza, džuma do džume, ramazan do ramazana, brišu (grijehe počinjene) između njih, ako se izbjegnu veliki grijesi.”[7] Hadis bilježi Muslim.

Ebu Seid el-Hudri, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko isposti ramazan, znajući njegove granice i čuvajući se od onoga čega se treba čuvati u njemu, bit će mu izbrisani (grijesi) koje je prije (počinio).” Hadis bilježi Ahmed, a autentičnim ga je ocijenio Ibn Hibban.[8]

Pouke i propisi

   
Čovjek nekada bude iskušan dobrom, a nekada zlom. Jedan vid iskušenja dobrom jeste materijalno blagostanje i obasipanje raznim blagodatima, a iskušenje zlom može biti kroz brige, muke i bolesti.
   
Djeca i imetak su iskušenje čovjeku, a to iskušenje manifestira se njegovim zapostavljanjem obaveza prema Uzvišenom Allahu, a sve zbog silne ljubavi koju osjeća prema njima. Zbog njih postaje škrt i pohlepan, a to će biti razlog njegovog kažnjavanja na ahiretu. Drugi vid iskušenja u imetku i porodici očituje se u činjenici da on prema njima ima obaveze koje mu je propisao Mudri Zakonodavac, kao što je podučavanje, odgoj i skrbništvo nad njima i tome slično. Ukoliko čovjek zapostavi ta njihova prava ili ih u potpunosti ne izvrši, postaje grješan.[9]    
Neposlušnost i grijesi su iskušenje, pa ko bude iskušan, recimo, ženom koja mu nije dozvoljena, ili haram imetkom i tome slično, on se ubraja među one koji su iskušani. Nekada u to iskušenje padnu i neki pobožni ljudi[10], kao što kaže Uzvišeni Allah: “Oni koji se Allaha boje, čim ih sablazan šejtanska dodirne, sjete se, i odjednom dođu sebi” (El-A‘raf, 201). Uzvišeni je rekao: “…i za one koji se, kada grijeh počine ili kad se prema sebi ogriješe, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole – a ko će oprostiti grijehe ako ne Allah? – i koji svjesno u grijehu ne ustraju.” (Alu Imran, 135)
   
Onaj ko bude iskušan ustrajnim griješenjem i činjenjem nekog grijeha, treba povećati činjenje dobrih djela, jer dobra djela brišu grijehe. Uzvišeni Allah kaže: “…Dobra djela zaista poništavaju loša…” (Hud, 114). Moguće je da mnogobrojno činjenje dobra bude povod za čovjekovo oslobađanje iz okova tog grijeha, tako da ga Allah, zbog te pokornosti Njemu, uputi na iskreno pokajanje.
   
Ovi hadisi ukazuju na činjenicu da post briše grijehe. Međutim, u hadisu od Ebu Hurejre negira se da post briše grijehe (na isti način kako je to slučaj sa drugim djelima, op. prev.): dok (sva ostala) dobra djela brišu loša, post ne samo da briše (loša djela), nego još ostaju sevapi za njega i nakon brisanja. Ovakvu ulogu ima post koji je iskren i čist od pretvaranja (rijaluka) i drugih nedostataka.[11]    
En-Nevevi, Allah mu se smilovao, rekao je: “Možda će neko reći: ‘Ako abdest briše grijehe, pa šta će onda brisati namaz, ili ako namaz briše grijehe, šta će obrisati namaz u džematu, ramazan, post dana Arefata, post dana Ašure, istovremeno izgovaranje amin sa melekima, jer za sve to se kaže da briše grijehe?’ Na ovo su odgovor dali učenjaci rekavši da sve spomenuto može brisati grijehe. Ako osoba bude imala malih grijeha, (ovi ibadeti) će ih izbrisati, a ako ne bude imala ni malih ni velikih grijeha, a bude izvršavala sve ove ibadete, onda će joj biti upisana dobra djela i podareni veći stepeni (deredže), a ako se uz izvršavanje ovih ibadeta nađe i neki veliki grijeh ili više njih, nadamo se da će mu ih ublažiti.”[12]    
Činjenjem dobrih djela nije moguće postići oprost za grijeh uzurpiranja prava ljudi. Dakle, taj grijeh ne brišu dobra djela, svejedno radilo se o malim ili velikim grijesima. Da bi se taj grijeh oprostio, potrebno je vratiti uzurpirano pravo dotičnoj osobi ili dobiti halal od onoga kome je učinjena nepravda.[13]    
U ovom hadisu istaknuta je vrijednost posta i ukazano na to da je post povod za brisanje grijeha.
   
Ovu blagodat brisanja grijeha i iskupa za njih, kao i ostale odlike posta, zaslužit će onaj ko svoj post sačuva od onoga što ga kvari. To potvrđuje predanje Ebu Seida: “…znajući njegove granice (tj. granice posta) i čuvajući se od onoga čega se treba čuvati u njemu…” Shodno tome, musliman treba čuvati svoje noći i dane u ramazanu od svakog zabranjenog govora, kao što je ogovaranje, prenošenje tuđih riječi, i gledanja u ono što je zabranio Uzvišeni Allah, a što se prikazuje u sredstvima informiranja, u serijama i zabavnim programima.

Molimo Uzvišenog Allaha da muslimanima podari uputu i pravi put!

[1]    Ibn Kesir, Tefsir, 3/286.

[2]    El-Buhari, 1796, i Muslim, 144.

[3]    El-Buhari, 7100, i Ahmed, 2/504.

[4]    Svako čovjekovo dobro djelo može biti uzeto od njega na budućem svijetu kao kompenzacija (poravnanje) za nepravdu koju je nekome učinio, osim posta. (op. prev.)

[5]    Ovo predanje bilježe Ahmed, 2/457, i Et-Tajalisi, 2485.

[6]    Ovo predanje bilježe Ibn Rahavejh, 58, i El-Hejsemi, Medžmeuz-zevaid, 3/179, koji ga pripisuje Ahmedu i kaže: “Njegovi prenosioci su prenosioci Sahiha.” Autentičnim ga smatra Ibn Hadžer, Fethul-Bari, 4/109.

[7]    Muslim, 233.

[8]    Ahmed, 3/55, Ebu Ja‘la, 1058, El-Bejheki, 4/304, a Ibn Hibban ga smatra autentičnim, 3433.

[9]    Šerh En-Nevevi ala Muslim, 2/171.

[10]  Ibn Abdul-Berr, Et-Temhid, 17/394.

[11]  Fethul-Bari, 4/111.

[12]  Šerh En-Nevevi, 3/113, i Ed-Dibadž ala Muslim, 2/17.

[13]  Vidjeti: Tenvirul-havalik, 2/42, i Tuhfetul-ahvezi, 1/535.

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.