Dzuma…

 

“O vjernici, kada se u petak na molitvu pozovete, kupoprodaju ostavite i pođite da molitvu obavite; to vam je bolje, neka znate! A kad se molitva obavi, onda se po zemlji raziđite i Allahovu blagodat tražite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli što želite” (El-Džumu'a 9. i 10.)

“Imanja vaša i djeca vaša samo su iskušenje, a u Allaha je nagrada velika.” (Et-Tegabun, 15)

Uzvišeni je rekao: “…Mi vas stavljamo na kušnju i u zlu i u dobru i Nama ćete se vratiti.” (El-Enbija, 35)

Izraz “fitna” koji je upotrijebljen u ovim ajetima znači: iskušenje i ispit.

Ibn Abbas, radijallahu anhuma, kaže: “Ispitujemo vas poteškoćama i blagostanjem, zdravljem i bolešću, bogatstvom i siromaštvom, halalom i haramom, pokornošću i griješenjem, uputom i zabludom.”[1]

Huzejfa, radijallahu anhu, prenosi da je Omer, radijallahu anhu, upitao: “Ko je upamtio izjavu od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, o iskušenju?” Huzejfa je rekao: “Ja sam ga čuo kako govori: ‘Iskušenje za čovjeka (može biti) u njegovoj porodici, njegovom imetku i njegovom komšiji, a pokriva (briše) ih obavljanje namaza, post i dijeljenje sadake (zekata).’” Bilježe ga El-Buhari i Muslim.[2]

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, a on od svog Gospodara da je rekao: “Za svako (loše) djelo postoji iskup; post je Moj i Ja za njega (posebno) nagrađujem…” Bilježi ga El-Buhari.[3]

U predanju koje bilježi Ahmed navodi se: “Svako (dobro) djelo je iskup (za počinjene grijehe),[4] a post je Moj i Ja za njega (posebno) nagrađujem.”[5]

U drugom predanju kaže se: “Svako dobro djelo je iskup, osim posta, on je Moj i Ja za njega (posebno) nagrađujem.”[6]

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Pet dnevnih namaza, džuma do džume, ramazan do ramazana, brišu (grijehe počinjene) između njih, ako se izbjegnu veliki grijesi.”[7] Hadis bilježi Muslim.

Ebu Seid el-Hudri, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko isposti ramazan, znajući njegove granice i čuvajući se od onoga čega se treba čuvati u njemu, bit će mu izbrisani (grijesi) koje je prije (počinio).” Hadis bilježi Ahmed, a autentičnim ga je ocijenio Ibn Hibban.[8]

Pouke i propisi

   
Čovjek nekada bude iskušan dobrom, a nekada zlom. Jedan vid iskušenja dobrom jeste materijalno blagostanje i obasipanje raznim blagodatima, a iskušenje zlom može biti kroz brige, muke i bolesti.
   
Djeca i imetak su iskušenje čovjeku, a to iskušenje manifestira se njegovim zapostavljanjem obaveza prema Uzvišenom Allahu, a sve zbog silne ljubavi koju osjeća prema njima. Zbog njih postaje škrt i pohlepan, a to će biti razlog njegovog kažnjavanja na ahiretu. Drugi vid iskušenja u imetku i porodici očituje se u činjenici da on prema njima ima obaveze koje mu je propisao Mudri Zakonodavac, kao što je podučavanje, odgoj i skrbništvo nad njima i tome slično. Ukoliko čovjek zapostavi ta njihova prava ili ih u potpunosti ne izvrši, postaje grješan.[9]    
Neposlušnost i grijesi su iskušenje, pa ko bude iskušan, recimo, ženom koja mu nije dozvoljena, ili haram imetkom i tome slično, on se ubraja među one koji su iskušani. Nekada u to iskušenje padnu i neki pobožni ljudi[10], kao što kaže Uzvišeni Allah: “Oni koji se Allaha boje, čim ih sablazan šejtanska dodirne, sjete se, i odjednom dođu sebi” (El-A‘raf, 201). Uzvišeni je rekao: “…i za one koji se, kada grijeh počine ili kad se prema sebi ogriješe, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole – a ko će oprostiti grijehe ako ne Allah? – i koji svjesno u grijehu ne ustraju.” (Alu Imran, 135)
   
Onaj ko bude iskušan ustrajnim griješenjem i činjenjem nekog grijeha, treba povećati činjenje dobrih djela, jer dobra djela brišu grijehe. Uzvišeni Allah kaže: “…Dobra djela zaista poništavaju loša…” (Hud, 114). Moguće je da mnogobrojno činjenje dobra bude povod za čovjekovo oslobađanje iz okova tog grijeha, tako da ga Allah, zbog te pokornosti Njemu, uputi na iskreno pokajanje.
   
Ovi hadisi ukazuju na činjenicu da post briše grijehe. Međutim, u hadisu od Ebu Hurejre negira se da post briše grijehe (na isti način kako je to slučaj sa drugim djelima, op. prev.): dok (sva ostala) dobra djela brišu loša, post ne samo da briše (loša djela), nego još ostaju sevapi za njega i nakon brisanja. Ovakvu ulogu ima post koji je iskren i čist od pretvaranja (rijaluka) i drugih nedostataka.[11]    
En-Nevevi, Allah mu se smilovao, rekao je: “Možda će neko reći: ‘Ako abdest briše grijehe, pa šta će onda brisati namaz, ili ako namaz briše grijehe, šta će obrisati namaz u džematu, ramazan, post dana Arefata, post dana Ašure, istovremeno izgovaranje amin sa melekima, jer za sve to se kaže da briše grijehe?’ Na ovo su odgovor dali učenjaci rekavši da sve spomenuto može brisati grijehe. Ako osoba bude imala malih grijeha, (ovi ibadeti) će ih izbrisati, a ako ne bude imala ni malih ni velikih grijeha, a bude izvršavala sve ove ibadete, onda će joj biti upisana dobra djela i podareni veći stepeni (deredže), a ako se uz izvršavanje ovih ibadeta nađe i neki veliki grijeh ili više njih, nadamo se da će mu ih ublažiti.”[12]    
Činjenjem dobrih djela nije moguće postići oprost za grijeh uzurpiranja prava ljudi. Dakle, taj grijeh ne brišu dobra djela, svejedno radilo se o malim ili velikim grijesima. Da bi se taj grijeh oprostio, potrebno je vratiti uzurpirano pravo dotičnoj osobi ili dobiti halal od onoga kome je učinjena nepravda.[13]    
U ovom hadisu istaknuta je vrijednost posta i ukazano na to da je post povod za brisanje grijeha.
   
Ovu blagodat brisanja grijeha i iskupa za njih, kao i ostale odlike posta, zaslužit će onaj ko svoj post sačuva od onoga što ga kvari. To potvrđuje predanje Ebu Seida: “…znajući njegove granice (tj. granice posta) i čuvajući se od onoga čega se treba čuvati u njemu…” Shodno tome, musliman treba čuvati svoje noći i dane u ramazanu od svakog zabranjenog govora, kao što je ogovaranje, prenošenje tuđih riječi, i gledanja u ono što je zabranio Uzvišeni Allah, a što se prikazuje u sredstvima informiranja, u serijama i zabavnim programima.

Molimo Uzvišenog Allaha da muslimanima podari uputu i pravi put!

[1]    Ibn Kesir, Tefsir, 3/286.

[2]    El-Buhari, 1796, i Muslim, 144.

[3]    El-Buhari, 7100, i Ahmed, 2/504.

[4]    Svako čovjekovo dobro djelo može biti uzeto od njega na budućem svijetu kao kompenzacija (poravnanje) za nepravdu koju je nekome učinio, osim posta. (op. prev.)

[5]    Ovo predanje bilježe Ahmed, 2/457, i Et-Tajalisi, 2485.

[6]    Ovo predanje bilježe Ibn Rahavejh, 58, i El-Hejsemi, Medžmeuz-zevaid, 3/179, koji ga pripisuje Ahmedu i kaže: “Njegovi prenosioci su prenosioci Sahiha.” Autentičnim ga smatra Ibn Hadžer, Fethul-Bari, 4/109.

[7]    Muslim, 233.

[8]    Ahmed, 3/55, Ebu Ja‘la, 1058, El-Bejheki, 4/304, a Ibn Hibban ga smatra autentičnim, 3433.

[9]    Šerh En-Nevevi ala Muslim, 2/171.

[10]  Ibn Abdul-Berr, Et-Temhid, 17/394.

[11]  Fethul-Bari, 4/111.

[12]  Šerh En-Nevevi, 3/113, i Ed-Dibadž ala Muslim, 2/17.

[13]  Vidjeti: Tenvirul-havalik, 2/42, i Tuhfetul-ahvezi, 1/535.

Add comment

BLISTAVI DOM – Vaša sigurnost i povjerenje su naš emanet!

Highlight option

Turn on the "highlight" option for any widget, to get an alternative styling like this. You can change the colors for highlighted widgets in the theme options. See more examples below.

Advertisement

Small ads

Flickr

  • l'oranger
  • bouquet au poisson
  • Selma aux bouteilles
  • les oranges
  • Degli aux fruits
  • verres à thé
  • la semelle d'Hermès trébuchant
  • carcasse
  • Béchir, Jamel près du point d'eau du puit à sec

Social Widget

Collaboratively harness market-driven processes whereas resource-leveling internal or "organic" sources.

ThemeForest

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.