Apel iz Kozarca: Zaustavite progon prijedorskih Bošnjaka

Bošnjake povratnike s područja Prijedora koje u genocidnom pohodu 1992. godine nisu uspjele likvidirati četničko-fašističke falange, danas, dvije decenije nakon stravičnih zločina u tom dijelu BiH, istom žestinom i strašću, samo bez noževa i vatrenog oružja, proganjaju institucije manjeg bh. entiteta.

Kako su prenijeli mediji u RS, Centar javne bezbjednosti Banja Luka nedavno je podnio „izvještaj protiv dva pripadnika paravojnih muslimanskih formacija zbog počinjenog ratnog zločina nad četiri srpska civila sela Kozaruša (područje Kozarca) kod Prijedora.“

Nijema starica

Terete se da su 4. juna 1992. godine, na putu koji povezuje sela Kozaruša i Podgrađe, tobože, iz zasjede ubili tri srpska „civila“, a jednog teško ranili.

U šturoj informaciji Srpska novinska agencija (SRNA) još je navela da je izvještaj podnesen protiv Ekrema Elkaza (49) i Seada Čirkina (53) iz Kozaruše kod Prijedora.

U razgovoru za „Dnevni avaz“ Čirkin, jedan od prvih povratnika u to mjesto podno Kozare, inače bivši poslanik u Narodnoj skupštini RS, kaže da se historija ponavlja. Kaže da nije zvanično upoznat s izvještajem podnesenim protiv njega. Nije dobio nikakav poziv za saslušanje, ali ističe da su na području Prijedora i danas mogući scenariji slični onima iz 1992. godine.

– Ponovo smo žrtve montiranih procesa i insceniranih događaja koji imaju za cilj uznemiriti i zaplašiti sve Bošnjake povratnike na području Prijedora. Želi se stvoriti atmosfera straha u kontekstu deklaracije kojom je Narodna skupština RS nedavno agresiju na BiH okarakterizirala građanskim ratom. Krivi smo što smo živi i što, prvenstveno u Kozarcu, gdje se vratilo 12.000 Bošnjaka, sami određujemo svoju sudbinu, što nekome ne ide u prilog – kaže Čirkin.

Ovaj ugledni Kozarčanin, jedan od komandanata nekadašnje 17. viteške brigade Sedmog korpusa Armije BiH, u koji je stigao iz Banje Luke nakon što je 1992. zarobljen i razmijenjen 1993., kaže da ne zna zašto ga terete vlasti u RS.

– Sjećam se da smo 4. juna 1992., koji se spominje u medijima uz moje ime, ukopali dvojicu starijih Bošnjaka koje su ubile srpske snage, a tog dana je ubijeno još sedam Bošnjaka, među kojima i dvije starije žene, od kojih je jedna bila teški invalid i nijema. Zna se ko je u Prijedoru bio žrtva, a ko dželat, no očigledno se krivica želi izjednačiti i na ovaj način poslati poruka svima koji su se spasili 1992. da se ne vraćaju ili, ako su se vratili, da bježe, jer bi mogli biti uhapšeni – kaže ogorčeno Čirkin.

Da su vlasti u manjem bh. entitetu ozbiljne u namjeri da hapse žrtve, svjedoči slučaj Kozarčana Semira Alukića i Fikreta Hirkića, uhapšenih u maju ove godine i ekspresno optuženih za navodne ratne zločine 1992. nad prijedorskim Srbima. Alukić i Hirkić vratili su se u Kozarac još 2000. godine. Prema navodima aktuelne banjalučke optužnice, Alukić je učestvovao „u ubistvu civila Bože Inđića i Oste Baltića“, a Hirkić se tereti, također, za „ubistvo Inđića“, dok su obojica optužena još za „pokušaj ubistva dvojice srpskih civila“.

Zločini u Dubici

„Avaz“ pouzdano saznaje da su i Inđić i Baltić bili pripadnici 43. prijedorske motorizovane brigade Vojske RS, koji su učestvovali u agresiji na BiH. To potvrđuje i srpski ratni bilten 4. taktičke grupe iz maja 1994. godine te članak prijedorskog novinara Rade Mutića. Tu je objavljeno na desetine fotografija i imena „poginulih srpskih boraca“, kako to navodi i novinar Mutić, a među njima su i imena i fotografije Inđića i Baltića.

Još tragičnije je što vlasti RS terete Hirkića za zločin nad navodnim civilima u avgustu 1992. Baš kada su trojicu braće danas optuženog Bošnjaka Fikreta Hirkića četnici mučki strijeljali na Korićanskim stijenama, a majku i oca drugog optuženog Bošnjaka Semira Alukića ubili i zapalili u Kozarcu!

Hapšenje ove dvojice Bošnjaka, koji već dva mjeseca čame u pritvoru banjalučkog zatvora Tunjice, te prijave protiv kozaračkih povratnika odjeknule su i u dijaspori.

– Nama niko ne garantira da se sutra poput Alukića i Hirkića nećemo naći iza rešetaka, pa tako i ljudi koji su mislili ovih dana na godišnji na područje Prijedora, nažalost, imaju razloga za brigu. Ove godine zastrašivanje očigledno ima izuzetno važan dodatni motiv u namjeri da se spriječi masovan dolazak Bošnjaka iz dijaspore u vrijeme popisa stanovništva – ističe Čirkin.

On potcrtava da, dok god Prijedorom vladaju i ulicama slobodno šetaju počinioci teških zločina nad Bošnjacima i Hrvatima, a sve pod očinskom zaštitom načelnika Marka Pavića (DNS), kao i viših instanci vlasti u RS, Bošnjaci povratnici su prepušteni sami sebi.

Ne pita ih niko ni kako su ni dokle su došli u potrazi za kostima svojih najmilijih razasutih širom Potkozarja, a niko od nadležnih ni u jednom entitetu kao ni na nivou države BiH i ne pomišlja o procesuiranju zločinaca s područja Bosanske Gradiške i Bosanske Dubice, koje preživjeli terete za ubistva svojih najmilijih.

– Dok RS putem institucija organizirano proganja i „lovi“ Bošnjake, mi smo primorani sami istraživati zločine i podnositi prijave protiv odgovornih za ubistva naših najmilijih i sugrađana. Upravo ovih dana hoćemo da podnesemo prijavu protiv Pantelije Čurguza, predsjednika boračke organizacije u RS, koji je bio jedan od komandanata Dubičke brigade, koja se smatra odgovornom za ubistva velikog broja Bošnjaka koji su se 1992. godine pokušali probiti do Hrvatske – najavljuje Čirkin.