Apel iz Kozarca: Zaustavite progon prijedorskih Bošnjaka

Bošnjake povratnike s područja Prijedora koje u genocidnom pohodu 1992. godine nisu uspjele likvidirati četničko-fašističke falange, danas, dvije decenije nakon stravičnih zločina u tom dijelu BiH, istom žestinom i strašću, samo bez noževa i vatrenog oružja, proganjaju institucije manjeg bh. entiteta.

Kako su prenijeli mediji u RS, Centar javne bezbjednosti Banja Luka nedavno je podnio „izvještaj protiv dva pripadnika paravojnih muslimanskih formacija zbog počinjenog ratnog zločina nad četiri srpska civila sela Kozaruša (područje Kozarca) kod Prijedora.“

Nijema starica

Terete se da su 4. juna 1992. godine, na putu koji povezuje sela Kozaruša i Podgrađe, tobože, iz zasjede ubili tri srpska „civila“, a jednog teško ranili.

U šturoj informaciji Srpska novinska agencija (SRNA) još je navela da je izvještaj podnesen protiv Ekrema Elkaza (49) i Seada Čirkina (53) iz Kozaruše kod Prijedora.

U razgovoru za „Dnevni avaz“ Čirkin, jedan od prvih povratnika u to mjesto podno Kozare, inače bivši poslanik u Narodnoj skupštini RS, kaže da se historija ponavlja. Kaže da nije zvanično upoznat s izvještajem podnesenim protiv njega. Nije dobio nikakav poziv za saslušanje, ali ističe da su na području Prijedora i danas mogući scenariji slični onima iz 1992. godine.

– Ponovo smo žrtve montiranih procesa i insceniranih događaja koji imaju za cilj uznemiriti i zaplašiti sve Bošnjake povratnike na području Prijedora. Želi se stvoriti atmosfera straha u kontekstu deklaracije kojom je Narodna skupština RS nedavno agresiju na BiH okarakterizirala građanskim ratom. Krivi smo što smo živi i što, prvenstveno u Kozarcu, gdje se vratilo 12.000 Bošnjaka, sami određujemo svoju sudbinu, što nekome ne ide u prilog – kaže Čirkin.

Ovaj ugledni Kozarčanin, jedan od komandanata nekadašnje 17. viteške brigade Sedmog korpusa Armije BiH, u koji je stigao iz Banje Luke nakon što je 1992. zarobljen i razmijenjen 1993., kaže da ne zna zašto ga terete vlasti u RS.

– Sjećam se da smo 4. juna 1992., koji se spominje u medijima uz moje ime, ukopali dvojicu starijih Bošnjaka koje su ubile srpske snage, a tog dana je ubijeno još sedam Bošnjaka, među kojima i dvije starije žene, od kojih je jedna bila teški invalid i nijema. Zna se ko je u Prijedoru bio žrtva, a ko dželat, no očigledno se krivica želi izjednačiti i na ovaj način poslati poruka svima koji su se spasili 1992. da se ne vraćaju ili, ako su se vratili, da bježe, jer bi mogli biti uhapšeni – kaže ogorčeno Čirkin.

Da su vlasti u manjem bh. entitetu ozbiljne u namjeri da hapse žrtve, svjedoči slučaj Kozarčana Semira Alukića i Fikreta Hirkića, uhapšenih u maju ove godine i ekspresno optuženih za navodne ratne zločine 1992. nad prijedorskim Srbima. Alukić i Hirkić vratili su se u Kozarac još 2000. godine. Prema navodima aktuelne banjalučke optužnice, Alukić je učestvovao „u ubistvu civila Bože Inđića i Oste Baltića“, a Hirkić se tereti, također, za „ubistvo Inđića“, dok su obojica optužena još za „pokušaj ubistva dvojice srpskih civila“.

Zločini u Dubici

 „Avaz“ pouzdano saznaje da su i Inđić i Baltić bili pripadnici 43. prijedorske motorizovane brigade Vojske RS, koji su učestvovali u agresiji na BiH. To potvrđuje i srpski ratni bilten 4. taktičke grupe iz maja 1994. godine te članak prijedorskog novinara Rade Mutića. Tu je objavljeno na desetine fotografija i imena „poginulih srpskih boraca“, kako to navodi i novinar Mutić, a među njima su i imena i fotografije Inđića i Baltića.

Još tragičnije je što vlasti RS terete Hirkića za zločin nad navodnim civilima u avgustu 1992. Baš kada su trojicu braće danas optuženog Bošnjaka Fikreta Hirkića četnici mučki strijeljali na Korićanskim stijenama, a majku i oca drugog optuženog Bošnjaka Semira Alukića ubili i zapalili u Kozarcu!

Hapšenje ove dvojice Bošnjaka, koji već dva mjeseca čame u pritvoru banjalučkog zatvora Tunjice, te prijave protiv kozaračkih povratnika odjeknule su i u dijaspori.

– Nama niko ne garantira da se sutra poput Alukića i Hirkića nećemo naći iza rešetaka, pa tako i ljudi koji su mislili ovih dana na godišnji na područje Prijedora, nažalost, imaju razloga za brigu. Ove godine zastrašivanje očigledno ima izuzetno važan dodatni motiv u namjeri da se spriječi masovan dolazak Bošnjaka iz dijaspore u vrijeme popisa stanovništva – ističe Čirkin.

On potcrtava da, dok god Prijedorom vladaju i ulicama slobodno šetaju počinioci teških zločina nad Bošnjacima i Hrvatima, a sve pod očinskom zaštitom načelnika Marka Pavića (DNS), kao i viših instanci vlasti u RS, Bošnjaci povratnici su prepušteni sami sebi.

Ne pita ih niko ni kako su ni dokle su došli u potrazi za kostima svojih najmilijih razasutih širom Potkozarja, a niko od nadležnih ni u jednom entitetu kao ni na nivou države BiH i ne pomišlja o procesuiranju zločinaca s područja Bosanske Gradiške i Bosanske Dubice, koje preživjeli terete za ubistva svojih najmilijih.

– Dok RS putem institucija organizirano proganja i „lovi“ Bošnjake, mi smo primorani sami istraživati zločine i podnositi prijave protiv odgovornih za ubistva naših najmilijih i sugrađana. Upravo ovih dana hoćemo da podnesemo prijavu protiv Pantelije Čurguza, predsjednika boračke organizacije u RS, koji je bio jedan od komandanata Dubičke brigade, koja se smatra odgovornom za ubistva velikog broja Bošnjaka koji su se 1992. godine pokušali probiti do Hrvatske – najavljuje Čirkin.