Kozarac.ba

Sarajevski atentat: Podijeljena mišljenja i na 99. godišnjicu

Na današnji dan prije 99 godina dogodio se Sarajevski atentat, koji je bio povod za početak Prvog svjetskog rata. Pripadnik organizacije Mlada Bosna, Gavrilo Princip, ubio je austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. I danas je to jedan od istorijskih događaja po kome stranci znaju za Sarajevo. U BiH javnost je i dalje podijeljena – je li taj događaj bio teroristički napada ili herojski čin Gavrila Principa i pripadnika Mlade Bosne. 

Hicima iz pištolja, pripadnik tajne organizacije Mlada Bosna Gavrilo Princip usmrtio je austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinada i njegovu suprugu Sofiju. To se dogodilo na današnji dan prije gotovo jednog vijeka u Sarajevu. Bila je to varnica koja je zapalila plamen Prvog svjetskog rata, koji je odnio je više od petnaest miliona žrtava.

Jedan turista iz Velike Britanije koji se danas našao na mjestu gdje se dogodio Sarajevski antentat o tom događaju kaže:

“Ono što je slijedilo bila je velika kataklizma za svakoga, ali ne mislim da se to ne bi desilo i bez ovog događaja”. 

U atentatu je učestvovalo sedam osoba, koje je kontrolisala tajna srpska organizacija Crna ruka sa Dragutinom Dimitrijevićem Apisom na čelu. Jedan od pripadnika Mlade Bosne, Nedeljko Čabrinović, tog dana bacio je bombu na povorku, ali je prijestolonasljednik odgurnuo bombu sa krova i ona je eksplodirala pred četvrtim automobilom u koloni, te ranila 14 osoba. Svi atentatori su uhapšeni.

„Priča koja je građena o Mladobosancima i tome što oni jesu učinili vezano za sarajevski atentat, koja je građena pogotovo poslije 1945. godine, zapravo je bila daleko od povijesne istine. Radilo se prosto o tome da je jedna grupa mladih ljudi iskorištena, gotovo bih tako rekao, od određenih političkih i prije svega vojnih krugova u susjedstvu, iz Srbije. To je ipak bio jedan akt koji nikome nije donio dobro“, kaže bh. istoričar Husnija Kamberović.

Zanimanje turista

Sarajlije i danas imaju podijeljeno mišljenje o ovom događaju. Neki Sarajevski atentat smatraju terorističkim, a neki herojskim činom Gavrila Principa.

„Ima više kutova, zavisi ko je ko. Pa ja ne znam kako bi povijest trebala reći.“

„Bilo je puno interesa i koristi od Austro-Ugarske, kao i prethodno Turske, a od Srbije nikakve nismo imali koristi.“

„Bio je mlad, buntovan. Ne osuđujem ga, nimalo.“

Sarajevski atentat, Zimske olimpijske igre, te opsada Sarajeva – tri su istorijska događaja po kojima je Sarajevo poznato u svijetu, kaže turistički vodič Edin Baždarević. A o Sarajevskom atentatu turisti puno toga znaju, kaže Baždarević:

„Najviše ih interesuje ‘zašto’ – zašto je Franc Ferdinand bio tu, koja je njegova bila uloga, ko je on ustvari bio. On je bio prestolonasljednik i zbog toga je bio izuzetno bitna ličnost. Naravno, ti članovi organizacije Mlada Bosna znali su za njegovu važnost, jer je trebao da naslijedi prijestolje od strane Franje Josefa. Dakle, upravo zbog tih stvari ljude najviše interesuje zašto se to dovelo do jednog tako krvavog sukoba.“

Ispred Muzeja Mlada Bosna, koji je nekad bio posvećen atentatorima, a sada preimenovan u Muzej Sarajevo 1878.-1918. turisti stalno dolaze. I u petak, na godišnjicu atentata bilo je puno turista iz svih krajeva svijeta. Među njima i grupa iz Slovenije. Mladi slovenački istoričar Dean smatra da do atentata nije trebalo doći.

„Mi smo tada, kao Slovenci, kao narod, bili pod Austro-Ugarskom. Naša prava nisu bila dobro zastupana, ali dobro smo živjeli u to doba, tako da mislim da atentat nije bio dobra stvar.“

Dvije stope otisnute u kvadratiću asfalta koje su se nalazile ispred nekadašnjeg Muzeja Mlada Bosna, Sarajlijama su puno značile. Stati na te stope značilo je stati na komadić istorije. Sada ih tamo više nema. Mlada Sarajka Alma negoduje zbog toga.

„Stope koje su bile onako simbolično izlivene, kao da je tu stajao atentator na Franca Ferdinanda, bile su neki znak, da se podsjetimo. Ali, nažalost, danas ih nema. Uklonili su ih. Ja mislim da nisu trebali, trebali su ih ostaviti kao jedan historijski spomenik. Ili, ne spomenik, nego podsjetnik“, kaže Alma.

I gotovo sto godina nakon ovog događaja, Sarajevski atentat jedan je od istorijskih događaja po kome se ovaj grad u svijetu prepoznaje. Posljedice su bile katastrofalne i zbog toga se ovaj događaj ne treba slaviti, kaže istoričar Husnija Kamberović.

„Ja mislim da mi, pogotovo u Sarajevu, ne bismo trebali slaviti, nego se samo prisjetiti tog čina koji je donio velike patnje i velika razaranja, i Sarajevu, i Bosni, pa i Evropi i svijetu“, navodi Kamberović.

 

(Aida Djugum;Radio SE)

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.