Kozarac.ba

Bijele trake: Protiv zaborava zločina u Prijedoru

U okviru kampanje „Stop Genocide Denial“  danas je počelo obilježavanje „Dana bijelih traka“ čiji je cilj borba za prava civilnih žrtava na sjećanje, komemoracije i memorijale tamo gdje im se to zabranjuje na osnovu etničke pripadnosti, izvještava dopisnik agencije Anadolija (AA).

„Istovremeno na ovaj način javnost se još jednom podsjeća na stradanje 266 žena i djevojčica iz Prijedora ubijenih tokom 1992. godine“, izjavio je za AA Edin Ramulić, predstavnik Udruženja porodica žrtava ”Izvor” iz Prijedora.

Prema njegovim riječima obilježavanje „Dana bijelih traka„ danas počinje u Hrvatskoj, a za 23. maj u Prijedoru je zakazano postavljanje instalacije na centralnom gradskom trgu s bijelim vrećama na kojima će biti ispisana imena ubijenih prijedorskih žena i djevojčica. Kazao je da se, uz znak sjećanja na nevine žrtve, ovom akcijom „pokušava ponovo skrenuti pažnja na ustrajno negiranje zločina počinjenih u Prijedoru od strane lokalne vlasti, predvođene gradonačelnikom Markom Pavićem“.

„Kampanjom želimo ukazati na policijske zabrane komemorativnih skupova žrtvama i odbijanje gradskih vlasti da dozvole izgradnju memorijala civilnim žrtvama u Prijedoru i na lokaciji logora smrti u Omarskoj. Prošle godine, na zahtjev gradonačelnika policija je u Prijedoru 23. maja zabranila obilježavanje stradanja 266 žena i djevojčica, na dvadesetu godišnjicu od kako su ubijene ili nestale. Potom je zabranila i okupljanje u povodu Dana ljudskih prava 10.decembra. Kompanija Mittal je u više navrata, također, na zahtjev lokalnih vlasti, onemogućila bivšim zatočenicima ali i stranim studentima i profesorima, da posjete bivši logor Omarska”, navedeno je u pozivu javnosti da podrže „Dan bijelih traka“, te istaknuto:

Skupština opštine Prijedor je u junu 2012.godine izglasala sramne i prijeteće zaključke u kojima dovode u pitanje djelovanje, ali i bezbjednost aktivista u osam udruženja okupljenih u Odbor za obilježavanje 20. godišnjice stradanja nedužnih ljudi opštine Prijedor. Skupština je, između ostalog, od policije zatražila zabranu komemoracija i krivično gonjenje aktivista udruženja koja okupljaju žrtve“.

Podsjećanja radi, simbolika bijelih traka dolazi iz 31. maja 1992. godine, kada su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru (kasnije i u nekim drugim mjestima) izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesprskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. Ovo je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori i činjeni drugi zločini, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto  Bošnjaka i bosanskih Hrvata sa teritorije opštine Prijedor.

„Nažalost, Prijedor nije jedini primjer, postoje brojne druge sredine gdje se prema civilnim žrtvama vrši diskriminacija na osnovu etničke pripadnosti. Ova kampanja će poslužiti da se imenuju i druga mjesta gdje se žrtvama krše prava od strane vlasti“, navode organizatori kampanje i dodaju:

„Ove godine posebno želimo ukazati na stradanje nedužne djece i maloljetnih osoba u ratu, bez obzira na njihovu nacionalnost. Želimo da pokažemo da suosjećanje može da slomi etničke barijere, i da, barem kad su djeca u pitanju, možemo da se sjećamo i suosjećamo sa žrtvama koje ne pripadaju “našoj strani”, pojašnjavaju  organizatori kampanje.

Na poziv upućen građanima da pošalju video ili fotografiju s imenom i prezimenom jednog ubijenog djeteta ili maloljetne osobe, Ramulić je rekao da je stiglo veliki broj takvih zapisa koji će u narednim danima biti objavljeni. Od 23. do 31. maja na području Prijedora biće održano nekoliko manifestacija u znak sjećanja na bošnjačke i hrvatske žrtve tokom rata, a u završnicu kampanje uključit će se i mreža omladinskih organizacija iz cijele BiH; „Jer me se tiče“.

„Na dan 31. maja, predat ćemo gradskim vlastima listu zahtjeva u kojima tražimo izjednačavanje prava porodica žrtava i preživjelih u Prijedoru bez obzira na njihovu nacionalnost“, saopštili su ogranizatori.

(Radiosarajevo.ba)

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.