Uspjeli ste sahraniti ljudska prava, ali nas nećete!

Na Međunarodni dan ljudskih prava, u ponedjeljak, 10. decembra, u Sarajevu, Banja Luci i Mostaru su simbolično sahranjena ljudska prava Na ovaj način mladi aktivisti i aktivistkinje su paralelno u ova tri grada ukazali na gruba kršenja brojnih ljudskih prava u našoj zemlji.
 
Mirni skup u Sarajevu u organizaciji aktivista Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR BiH) zajedno sa Udruženjem dramskih umjetnika Altteatar, započeo je ispred Katedrale u 12 sati, odakle je “posmrtna povorka” krenula prema zgradi Parlamenta BiH, gdje su simbolično u crnom kovčegu sahranjena ljudska prava.
 
“U Bosni i Hercegovini se apsolutno ne radi ništa na očuvanju ljudskih prava, ali ni na očuvanju demokratskih vrijednosti. Upravo na takvo stanje želimo skrenuti pažnju javnosti – na sve ono što se u posljednje vrijeme događa: neimplementacija presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci, nepostojanje ustavnih reformi, čemu možemo dodati i opće stanje u društvu, koje je užasno”, izjavila je Ruba Velagić, aktivistica YIHR-a, te objasnila “uzrok smrti” ljudskih prava.
 
Počivajte u miru i dignite se iz pepela
 
Između ostalog, aktivisti i aktivistkinje su naglasili da se radi o kršenju prava na život, prava na obrazovanje, prava na rad, prava na imovinu i povratak, prava na slobodu i sigurnost, prava na dostojanstven život, prava na finansijsku sigurnost, prava na istinu, pravdu i završetak procesa pomirenja…
 
“Gornji Vakuf – Uskoplje je grad iz kojeg dolazim i koji je podijeljen. Tu ne postoje multietničnost i dijalog mladih ljudi. U našem gradu postoje dvije škole pod jednim krovom u kojima vlada opšta segregacija između mladih ljudi, uz izostatak dijaloga. Ovakvim i sličnim aktivnostima nastojimo utjecati na svijest mladih, a na sreću, sve je više onih koji nam se pridružuju u našim idejama i svakodnevnoj borbi za ljudska prava”, rekao je Adnan Gavranović iz omladinskog centra Gornji Vakuf – Uskoplje.
 
U posmrtnom govoru ispred Parlamenta BiH, glumac Sead Pandur je, između ostalog, rekao: “Okupili smo se ovdje kako bi prava i slobode garantovane Ustavom BiH, ustavima oba entiteta i Brčko distrikta, sahranili. Ovo radimo jer ni danas, 17 godina od završetka rata, a pored nebrojenih instrumenata za zaštitu ljudskih prava, ona u BiH de facto ne postoje. Društvo se obično vrednuje po tome na koji način vodi brigu o marginaliziranim i ranjivim kategorijama stanovništva. Dakle, društvo vrijedi onoliko koliko se brine o najugroženijima, a bh. društvo upravo ove kategorije kontinuirano i sistematski ignoriše. Uspjeli ste sahraniti ljudska prava, ali nas nećete. Mi nećemo praviti trule kompromise na koje nas tjerate i ne vjerujemo vladama BiH i dok se to povjerenje ne vrati, naša ljudska prava neće zaživjeti. Počivajte u miru, dignite se iz pepela, jača nego ikada!”
 
Samo nek’ ne puca
 
Obilježavenje Međunarodnog dana ljudskih prava u Sarajevu zaokruženo je prikazivanjem predstave Samo nek’ ne puca u Pozorištu mladih, nakon čega je održana i debata sa akterima predtstave.
 
“Samo nek’ ne puca” je žargonski izraz koji opisuje apatiju i letargičnost u kojem se bh. društvo nalazi, o čemu i predstava na satiričan način govori. Predstavu je prema tekstu Emira Imamovića režirao Dino Mustafić, a glumački tim čine Alen Muratović, Džana Pinjo, Ajla Cabrera, Sanin Milavić, Mirza Dervišević, Adnan Goro i Edhem Husić.
 
Pohvalivši sve ono što su do sada radili i rade aktivisti i aktivistkinje Inicijative mladih za ljudska prava, Mustafić je rekao kako je želja bila napraviti predstavu koja će govoriti o našem odnosu prema stvarnosti. “U ovom tekstu Imamović je otvorio temu diskriminacije, nacionalizama, disfunkcionalne i korumpirane države kakva je BiH. Ono što je meni veoma zanimljivo jeste što se dok smo radili ovu predstavu nakon dužeg vremena u javnosti otvorila i priča o mješovitim brakovima. Jedan od naših kolega, glumac Sanin Milavić, je nedavno upravo zbog napisao tekst koji je odjeknuo u javnosti, što je bio vrlo emotivan trenutak po kojem ću pamtiti ovu predstavu.”
 
A o samoj predstavi Emir Imamović kaže: “Ono što je meni važno i zbog čega mi je drago što sam dio ove priče, jeste to što ova predstava nema problem s kontekstom, te ne troši vrijeme na prevelika objašnjavanja kako bi branila svoj stav o temi kojom se bavi. Naši najuzvišeniji ciljevi mogu biti da se vratimo na obrasce ponašanja koje smo u međuvremenu izgubili, a oni nisu naročito složeni. Npr. kad se dvoje ljudi ne slaže, to ne podrazumijeva krvoproliće.”

(diskriminacija.ba)

Add comment

HOTEL bm

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.