“Bosanci-20 godina u Finskoj”

Bosanski Kulturni Centar u Finskoj je organizovao 1.12.2012 Manifestaciju "Bosanci-20 godina u Finskoj" i obiljezavanje Dana drzavnosti BiH 25. Novembra.

Zeljeli smo se prisjetiti nasih prvih dolazaka u Finsku, jer je prva veca grupa koja je organizovano dosla u Finsku bila grupa logorasa iz opstine Prijedor koja je dosla 1992 iz Karlovca,  a kasnije ce doci ostale izbjeglice iz BiH i pred kraj rata veca grupa logorasa iz Zepe i Srebrenice. Takodje zeljeli smo se zahvaliti Fincima koji su nam pomagali u ratu i poslije rata, kao i obiljeziti Dan drzavnosti.

Iako je taj dan, kao i dan prije, bila snjezna mecava i neki djelovi Finske ostali i bez elektricne energije, ipak je vecio dio zvanica bio prisutan.

Nazalost Elisabeth Rehn nije mogla prisustvovati. Povrijedila je koljeno prilikom izvlacenja svog automobila ispod  snijega u svom dvoristu, u okolini Helsinkija.

Poslala je pismo podrske i izvinjenje jer je sprijecena da dodje, a izrazila je zelju da bude nas gost sljedece godine dok se oporavi.

Nakon bosanskog rucka, kojeg su pripremile vrijedne bosanke, otvorena je izlozba fotografija "Bosanci – 20 godina u Finskoj", koju su pripremile mlade aktivistkinje Bosanskog Kulturnog Centra, Selma Kadiric, Aida Huskic i Sanda Slipic.

Kroz fotografije je prikazan nas dolazak ovdje, agresija na BiH, istorija i danasnje stanje u BiH a prezentovani su i turisticki potencijali Bosne i Hercegovine.

Agresija i genocid su prikazani kroz desavanja u tri grada, Srebrenica, Prijedor i Sarajevo.

Ova izlozba se nastavlja u glavnoj biblioteci grada Turku sve do 31.12.2012.

Nakon izlozbe predsjednik Bosanskog Kulturnog Centra je otvorio seminar, gdje je pozdravio sve goste, cestitao Dan drzavnosti BiH, nakon cega su intonirane himne, prvo zemlje domacina Finske a zatim himna Bosne i Hercegovine.

U svom uvodu Nedzad Jakupovic je na oba jezika istakao kako je vecina gradjana BiH, i u Drugom svjetskom ratu a i u zadnjem ratu, opredjeljena antifasiticki i antinacionalisticki, i kako se postulat postavljen u Mrkonjic Gradu i dalje moze koristiti i danas primjeniti, gdje se kaze "ni muslimanska, ni srpska ni hrvatska, nego i muslimanska i srpska i hrvatska".

Izlaganje Helene Ranta je pazljivo praceno, jer je ona govorila o svom poslu na trazenju i identifikaciji nestalih u BiH, narocito u Srebrenici i istocnoj Bosni, sto je i dalje bolna rana mnogih porodica.

Helena Ranta je poslije BiH nastavila raditi na trazenju nestalih i identifikaciji u mnogim zemljama svijeta, bilo da se radi o zrtvama rata ili prirodnih katastrofa, ali je istakla kako su iskustva i sjecanja iz Bosne vrlo teska i poucna. Masovne grobnice su prikrivane, tijela premjestana, podrucja minirana, sto je sve otezavalo njen rad.

U genocidu u BiH tokom rata nestalo je oko 40 000, dosad je pronadjeno i identifikovano jedna trecina od ovoga.

Porodice imaju osjecaj da se prestalo aktivno raditi na trazenju nestalih i pitale su za njeno misljenje kako dalje. Helena Ranta je odgovorila da ona danas radi u drugim zemljama i da nije najbolje upucena u desavanja u BiH, da je proces trazenja i identifikacije nazalost spor, a koliko ona zna inostrane zemlje i dalje pomazu rad ICMP-a koji radi na trazenju i identifikaciji.

Svoja izlaganja su imali i Helina Kokkarinen, direktor Kriznog centra Minstarstva Unutrasnjih poslova Finske (CMC), koja se prisjetila posjeta Bosni u ratu a i poslije njega, kao i Hannu-Pekka Laiho Nacelnik Crvenog Krsta Finske, koji je 1992 isao u Karlovac po logorase oslobodjenje iz logora Manjaca.

Nakon proslosti, presli smo na buducnost pa je Kalle Mylymäki, Nacelnik odjela za imigraciju regije Varsinais-Suomi, govorio o buducim planovima vezanim za strance.

Velikim aplauzom je docekana Pirjo Sehic, pocasni predsjednik Finsko-BiH drustva regije grada Mikkeli, koja nije od suza mogla puno govoriti. Pirjo je radila kao prevodilac i bila sa Bosancima od pocetka rata, isla u izbjeglicke kampove, pomagala u dolasku i integraciji, cesto bila neka vrsta socijalne sluzbe za bosance koja radi 24 sata. Nakon rata je pomagala povratak, organizovala humanitarne projekte, bila na celu konvoja finskih sluzbenika i bosanaca 1998 godine, koji su prvi usli organizovano na podrucje Entiteta Republika Srpska, u opstinu Prijedor.

Sa ovih "putovanja" Pirjo je obilazeci rusevine kuca donosila bosancima u Finskoj ono sto bi nasla u rusevinama, skolske fotografije, djelove pokucstva, ili samo komadic betona sa njihove kuce.

Zbog vremenskih neprilika i odgodjenih letova, Ministar Helez je kasnio ali ipak stigao i dosao na seminar direktno sa aerodroma.

Ministar je govorio o sadasnjem stanju u ovoj oblasti, a prisutne su narocito interesovale revizije primaoca, jer je Ministar pokrenuo revizije i podigao krivicne prijave zbog zloupotreba statusa RVI. Krivicne prijave su podignute protiv ljekara koji su izdavali neosnovane potvrde, primaoca, a i protiv nekih radnika samog Ministarstva.

Status RVI su stekli neki koji cak nisu ni bili u BiH tokom rata.

Ministar je na kraju urucio poklone, bakrorez, Heleni Ranta, zahvaljujuci joj se ispred drzave BiH za njen dosadasnji rad, kao i Bosanskom Kulturnom Centru za organizaciju ovakvog skupa.

Posto je Eliasbeth Rehn bila sprijecena da dodje, poklon za nju ce biti dostavljen postom.

Seminar su zavrsili Pirjo Sehic i Nedzad Jakupovic, zahvaljujuci se svima, a na kraju seminara djeciji KUD ”Biser” Bosanskog Kulturnog Centra izveo je koreografiju Splet igara iz Bosne.

Osim onih koji su uzeli ucesce u seminaru, bili su prisutni i predstavnici gradova Turku, Raisio, Kaarina, predstavnici Ministarstva unutrasnjih poslova Finske, Finci koji su bili vezani za rat u Bosni i Bosance, kao i predstavnici mnogih udruzenja.

Vecina Finaca koji su bili na Manifestaciji dosla je i na vecernju zabavu, gdje je do kasno u noc nastavljeno uz muziku, KUD Biser i Adisa Alagica, pjevaca Nihada Kantica Shiketa, a satelitska televizija OTV Valentino je snimila emisiju "Pozdrav iz dijaspore".

Osim Bosanskog Kulturnog Centra u Turku, jedino je Dan drzavnosti u Finskoj jos obiljezio Bosanski centar "Behar" u Helsinkiju 17.11. pod nazivom "Bosna u Finskoj".

Iako Bosanaca u Finskoj nema puno ipak je na lijep i dostojanstven nacin obiljezen Dan drzavnosti BiH, kao i 20 godina od dolaska Bosanaca u Finsku.

Sljedeci dan su stizale zahvalnice i podrska od Finskih gostiju, koji su bilo prijatno iznenadjeni Bosanskim gostoprimstvom i dobrom organizacijom.

Bosanski Kulturni Centar u Finskoj, grad Turku
predsjednik Nedzad Jakupovic