Počela Nova 1434. hidžretska godina

Zalaskom sunca i nastupanjem akšama počela je Nova 1434. hidžretska godina. Muslimanski kalendar je lunarni i novi dan počinje nastupanjem noći, tačnije akšam-namazom.

U džamijama širom Balkana muslimani će prigodnim svečanostima obilježiti nastupanje Nove hidžretske godine, dok će centralna svečanost u BiH biti održana u Kuvajtskoj džamiji na Čengić Vili u Sarajevu nakon jacija-namaza.

Prvi muharrem, kada počinje hidžretska godina, računa se od Hidžre – preseljenja poslanika Muhammeda i prvih muslimana iz Mekke u Medinu.

Islamska zajednica prati dva kalendara. Jedan je po miladu, tačnije po rođenju Isusa i naziva se gregorijanski kalendar, a drugi je hidžretski kalendar.

Rukovodilac Vjerskoprosvjetne službe Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Muharem Omerdić je za agenciju Anadolija rekao da su muslimanima na Balkanu važna oba kalendara – gregorijanski kalendar, s obzirom da se po njemu ravnaju sve institucije, a hidžretski je važan iz vjerskih razloga kao i zbog jedinstva muslimana.

Omerdić je kazao da će se ove godine dolazak Nove hidžretske godine obilježiti brojnim manifestacijama u svim džematima, institucijama, između ostalog i podizanjem zelenog bajraka sa mjesecom i zvijezdom.

„Pokušali smo na različite načine pripremiti muslimane na to, između ostalog izdavanjem novog takvima. Novi takvim je izašao iz štampe sa Kurban-bajramom i on je već distribuiran u sve naše džemate i na sva druga područja gdje se vrši distribucija islamske literature“, kazao je Omerdić.

Samo obilježavanje hidžretskog kalendara u BiH i dolazak Nove hidžretske godine ima svoj značaj i historijske razloge, ali ne toliko i vjerske.

„Mi taj dan ne obilježavamo posebno u vjerskom smislu nego više da bi ljudima pokazali značaj tog događaja koji se zbio sa hidžretom Muhammeda s.a.v.s“, istakao je Omerdić.

Dodao je da je značaj ovog obilježavanja u tome da se ljudima približi veličina Hidžre. Omerdić je podsjetio na riječi halife Omera koji je rekao „da nije bilo Hidžreta, da nije bilo poslanikove Hidžre i preseljenja muslimana iz Mekke u Medinu ne bi bilo islama“.

„To jasno ukazuje na neke važne stvari koje su vezane za hidžretski kalendar, a to je veza sa svim historijskim događajima muslimana i između ostalog kada je u pitanju Hidžra, s obzirom da ono što se događalo od Muhammeda s.a.v.s. pa do današnjeg dana jasno ukazuje na potrebu žrtve u datom trenutku koji se može pojaviti, kao što je bio slučaj za vrijeme Poslanika, sve se ostavlja da bi se sačuvala vjera“, kazao je Omerdić.

Sutra, sa prvim danom Nove hidžretske godine, u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu bit će dodijeljena Menšura novoizabranom 13. reisu-l-ulemi mr. Huseinu efendiji Kavazoviću. Muslimani u Bosni i Hercegovini u Novu hidžretsku godinu ulaze i sa novim reisu-l-ulemom.

Hidžretska nova godina se računa od Hidžre, preseljenja poslanika Muhammeda i prvih muslimana iz Mekke u Medinu, što se dogodilo 622. godine po gregorijanskom kalendaru.

Jedan hidžretski mjesec ima prosječno 29 dana, 12 sati, 44 minute i 3 sekunde, ali se radi lakšeg računanja zaokružuju na 29, odnosno 30 dana, ali ne naizmjeničnim strogim redoslijedom, pošto se mogu ponoviti uzastopno dva, tri, pa i četiri mjeseca po 30, odnosno 29 dana. U ciklusu od 30 godina, hidžretska godina ima 19 godina od 354 dana i 11 prestupnih godina od 355 dana.

(Anadolija)