Bunt zbog nagrade načelniku Prijedora

Internacionalna liga humanista nedavno je dodijelila plakete za postignute rezultate u oblasti lokalne samouprave osmorici načelnika općina u BiH. Među njima našao se i načelnik Prijedora Marko Pavić.

Upravo zbog nagrade Paviću, koji je tokom svog mandata, kao prvi čovjek Prijedora, negirao zločine nad nesrpskim stanovništvom koji su se dogodili u tom gradu oglasila su se brojna udruženja žrtava i intelektualci.

Stravični zločini koji su se dogodili u Prijedoru 1992 godine nad nesrpskim stanovništvom ovog grada, bili su jedan od povoda za osnivanje Haškog tribunala. 20 godina kasnije u tom gradu, na čijem je čelu Marko Pavić nema nijednog spomenika za žrtve ovih zločina.

Ervin Blažević iz Udruženja građana Optimisti podsjeća da je gdje je bio logor Trnopolje izgrađen spomenik srpskim palim borcima koji je izgradila opština.

„U samom gradu ne možete naći nijednu pločicu koja će ukazati na to da je tu ubijeno preko tri hiljade Prijedorčana. Kada sam pitao načelnika Pavića koliko se još traži nestalih Prijedorčana, on me pitao „šta podrazumijevaš pod prijedorčani, da li Srbin, Hrvat ili muliman“, priča Blažević.

Internacionalna Liga humanista Paviću je dodijelila priznanje na osnovu procjene stepena poštovanja principa Evropske povelje o lokalnoj samoupravi u radu lokalnih lidera u vlasti i samih organa vlasti.

Ovaj potez organizacije čija je namjera da gradi mir, povjerenje i demokratiju, osudila su brojna udruženja žrtvava, organizacije i intelektualci.

U pismu koje su ispred kanadskog Instituta za istraživanje genocida uputili predsjednici Elizabet Ren naveli su kako Pavić žrtvama zabranjuje pravo na sjećanje istinu i pravdu, zabranjujući korištenje riječi genocid, te zabranjuje obilježavanja stradanja.

Nagrada za održavanje etničkog čišćenja

Nagrada za djelovanje u lokalnoj samoupravi, nagrada je za održavanje stanja nakon etničkog čišćenja smatra Sudbin Musić, iz Udruženja logoraša Prijedor 92.

„Ako uzmete u obzir da je javna administracija, javne ustanove i preko 20 javnih preduzeća i ustanova etnički čisto, ja ne vidim šta je on uradio da se „naruši“ etnički čista administracija od početka rata u Prijedoru“, objašnjava Musić.

”‹”‹Načelnik Prijedora Marko Pavić, grada sa najvećim brojem optuženih za ratne zločine, je krajem maja ove godine zabranio postavljanje 266 bijelih vreća i isto toliko crvenih ruža u znak žena i djevojčica ubijenih u Prijedoru 1992. godine.

Njegova je ocjena kako su nevladine organizacije i porodice žrtava "jednim igrokazom, mrtvačkim kesama i školskim klupama obilježiti žrtve, a to nije ni dobronamjerno, ni dostojanstveno".

Liga humanista, makar tako piše, zalaže se za slobodu svih, bez obzira na nacionalnu, vjersku, rasnu, pripadnost, jednakost, ta da je istina temeljno načelo izgradnje humane civilizacije.

Svoje djelovanje i svoj rad Internacionalna liga humanista temelji na humanističkim načelima, koja predstavljaju temeljnu platformu i daju joj univerzalno djelovanje.

Nikom nije jasno kako je gradonačelnik Prijedora zadovoljio neka od načela koja promovira Liga humanista jedno takvo je recimo afirmacija ljudske jednakosti

“Prirodno pravo je težnja svakog čovjeka da živi slobodno i sigurno u pravednom i mirnom svijetu. Jednakost u svemu najbolji je odgovor svakoj represiji, nasilju, siromaštvu, nesigurnosti koje prijete da preplave svijet u kojem živimo”, jedno je od deset načela ove organizacije, napisanih na zvaničnoj veb stranici.

Čovjek koji je dobio priznanje organizacije koja ovako piše javno je u gradu čiji je načelnik, između ostalog, zabranio korištenje riječi genocid.

“Nijedan sud nije dokazao da se u Prijedoru dogodio genocid, i ja ću od MUP-a Republike Srpske zatražiti da ne dozvoli nijednu manifestaciju koju tim povodom žele da obilježe bošnjačka udruženja. Posebno ću zatražiti da se njihovo održavanje zabrani na javnim mjestima u vlasništvu opštine i u opštinskim institucijama i objektima", rekao je ovo Pavić 22. maja, kada je zabranio da se postavi instalacija koja će podsjećati na ubijene žene i djevojčice u Prijedoru.

Za načelnika Marka Pavića ni postojanje nekih od najzloglasnijih koncentracionih logora kakvi su Omarska, Trnopolje i Keraterm, ni preko tri hiljade ubijenih Prijedorčana, ni više od 30.000 prognanih, nisu bili dovoljan razlog da pokaže makar suosjećanje sa svojim sugrađanima.

Sve to, nažalost, nije zanimalo čelne ljude iz Internacionalne lige humanista kada su donosili odluke o zlatnim plaketama.

Obrazloženje za ovakvu odluku u petak je bilo nemoguće dobiti, jer su kako nam je rečeno, čelni ljudi organizacije na putu.

Činjenice koje su utvrđene pred Haškim tribunalom između ostalog govore da su 31. maja 1992. godine vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje svom nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.

To je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori i činjeni drugi zločini, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto bosanskih muslimana i bosanskih Hrvata sa teritorije opštine Prijedor.

U Prijedoru su tokom rata u Bosni i Hercegovini ubijena 3.173 civila, od čega 256 žena i 102 djece.

Blizu 31.000 osoba je zatočena u logorima, dok ih je 53.000 protjerano.