Naučeni smo da mrzimo Rome

(Piše: Nina Gavranić)

Prije više od dvadeset godina u dvorištu između dvije kuće igrali su se dječak i djevojčica. Djeca su uživala u aprilskom suncu, prvom nakon hladne sarajevske zime. Djevojčici je bilo drago da ima s kim da se igra, jer ju je čuvala starija žena. Djeca su bila previše mala da bi spoznala međusobne razlike.

Odjednom, starija žena je izašla iz kuće i preneražena scenom koja se pred njom odigrava, natjerala je djevojčicu da uđe u kuću. Naredila joj je da više nikad ne priđe dječaku, uz obrazloženje da ne treba da se igra sa Ciganima. Dječak je pobjegao, a djevojčica  zaplakala.

Kada je djevojčica pitala ženu zašto ne treba da se igra sa Ciganima, dobila je objašnjenje da su Cigani prljavi, smrde i kradu.

Djevojčica iz prethodne priče sam ja. Nikada nisam zaboravila ovaj događaj. Ustvari, mislim da mi je to prvo jasno sjećanje iz djetinjstva.

I kasnije, mnogo sam razmišljala o ovoj temi. U srednoj školi sam radila seminarski rad iz sociologije na temu Roma u Sarajevu. Neko iz razreda me je pitao da li mi je možda neko u porodici Ciganin, pa se bavim ovom temom.

Gotovo svaki put kad sam ih spomenula naišla sam na negativnu reakciju, čak i od ljudi za koje se smatra da su otvorenog uma.

Znam razlog za to. Jer stariji govore djeci da se Cigani ne kupaju, da lažu i kradu. A sami oni, to vrlo često i rade. Obilježeni stereotipom od rođenja, postaju taj stereotip.

Svi znamo da se malo njih obrazuje. Iako postoje naselja u kojima oni žive, rade i školuju se normalno. Čak i u naseljima koja nisu romska, ima romske djece koja završe školu. Ali taj broj je još uvjek zanemariv naspram broja one djece koja ne završe školu.

Proces njihovog socijalnog uključivanja u obrazovni i društveni život je dug, zbog obostranog nedostatka volje. To što imaju pravo na školovanje nije dovoljno.

U moju osnovnu školu nije išao ni jedan Rom. Jednom je jedan došao, ali bez obzira na to što je bio izuzetno čist i uredan, cijeli se red ispraznio kada je dječak sjeo u klupu. I svi su odahnuli kada više nikada nije došao u školu. Nadam se da se do sada našto promjenilo. Bilo bi mi neizmjerno drago da jeste.

Postoji Zakon o odgoju i obrazovanju u BiH koji omogućava da se Romi školuju na svom jeziku. Pošto je donesen prije otprilike pola godine, vidjećemo da li će ostati samo mrtvo slovo na papiru kao i mnogi drugi zakoni u našoj zemlji. Za Rome je važno da se njihov jezik i kultura ne izgube.

Mediji, koji bi mogli pomoći u promociji pozitivnih primjera pojedinih Roma, i tako bar malo smanjiti netrpeljivost, često rade suprotno. Najzastupljenije je izvještavanje o negativnim primjerima. „Muškarac romske nacionalnosti N.N (19) počinio tešku krađu.“ „Grupa Roma starijoj ženi otela tašnu“. „Romkinja A. K. (16) ostavila novorođenče pored smeća“.

Ovi naslovi djeluju poznato? Plašite li se Roma?

Naglašavanje nacionalnosti počinioca nekog krivičnog djela je diskriminacija i doprinosi stvaranju negativnih stereotipa u društvu. To valjda svi znamo. Ili ne? Pa se plašimo Roma. Učeni smo da ih ne volimo.

Za početak, bilo bi lijepo da roditelji počnu učiti djecu da koriste riječ „Romi“ umjesto „Cigani“, i da svi prestanemo vrijeđati jedni druge frazama kao što su „cigančiti“ i „ciganluk“. Jer to je isto kao da smo rekli da su svi Romi prljavi i lopovi.

Ustvari, mi o njima ne znamo mnogo. Ni njihov jezik ne razumijemo. Oni govore naše jezike. Mržnja potiče od nerazumijevanja.

Niko ne očekuje čudo, i ja vas na kraju ovog teksta samo molim da prestanete da ih prezirete, jer niko od nas nije birao etničku pripadnost. A kada bismo mogli birati otvorenog uma i srca, možda bi neko baš  i izabrao da bude Rom. Zašto? Jer oni su jedini narod koji nikad nije započeo nijedan rat, nisu krivi za genocid i etničko čišćenje, ničiju zemlju nisu zauzeli i iskorištavali njene resurse i radnu snagu.

Zatvorite oči samo jedan sekund, i zamislite da ste se rodili kao Rom. Pogledajte svijet očima nekoga ko se rodio bez svih povlastica koje su nama normalne, pa čak i bez krova nad glavom.

 

(manjine.ba)

Add comment

HOTEL bm

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.