MOŽE LI THEODOR MERON SAČUVATI UGLED ICTY?

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES, povodom obilježavanja  17.godina od počinjenog genocida u Srebrenici i nedavne djelomično oslobađajuće međupresude u „slučaju Radovan Karadžić“, analizira aktualna događanja u vezi počinjenih ratnih zločina i genocida u Bosni i Hercegovini.  Iz analize „RATNI ZLOČINI-GENOCID: MOŽE LI THEODOR MERON SAČUVATI UGLED ICTY?“ izdvajamo najvažnije dijelove.

RATNI ZLOČINI-GENOCID

MOŽE LI THEODOR MERON SAČUVATI UGLED ICTY?

Rezolucijom broj 827 od 25.maja 1993.godine Vijeće sigurnosti  Ujedinjenih naroda je uspostavilo Međunarodni Tribunal na bivšu Jugoslaviju (ICTY) izražavajući još jednom svoju krajnju zabrinutost zbog daljnjih izvještaja o široko rasprostranjenim i flagrantnim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava, koja se dešavaju na teritoriji bivše Jugoslavije, a posebno u Republici Bosni Hercegovini.

Pravna osnova za uspostavu ICTY je bila odluka Vijeća sigurnosti UN-a u kojoj je situacija u nekadašnjoj Jugoslaviji predstavljena kao prijetnja međunarodnom miru i sigurnosti. Vijeće sigurnosti UN-a je smatralo, da će osnivanje međunarodnog suda i krivično gonjenje osoba odgovornih za kršenja međunarodnog humanitarnog prava doprinijeti da se osigura obustavljanje takvih kršenja i njihovo efikasno sankcioniranje. Vijeće sigurnosti UN-a je ovom i drugim rezolucijama pred ICTY postavilo dugi niz strateških ciljeva. Prvi cilj stvaranja ICTY je odmah na početku bio promašen. Ne samo da osnivanje ICTY nije zaustavilo činjenje zločina, nego se u julu 1995.godine dogodio zločin-genocid u Srebrenici, kao svojevrsno finale genocida počinjenog u Bosni i Hercegovini.

Nakon nedavno djelomično oslobađajuće međupresude za Radovana Karadžića, u kojoj se tvrdi da on nije odgovoran za genocid u sedam općina u Bosni i Hercegovini, svi ciljevi postavljeni od strane Vijeća sigurnosti UN-a su po svemu sudeći srušeni, kao i sadržaj pravnog naslijeđa ICTY, koje je stvarano od početka njegovog rada do danas.

GENOCID KAO AKADEMSKA RASPRAVA I PRAVNA FIKCIJA

Da je rasprava o krivičnom djelu genocida u i oko ICTY postala akademska rasprava kod većine sudaca ICTY, ICJ, ICC i drugih tribunala u Den Haagu, te na diplomatskim prijemima i privatnim unutar sudačko-političkim kružocima najilustrativniji kazuje primjer južnokorejskog suca O-Gon Kwona, predsjedavajućeg sudskog vijeća u predmetu Radovana Karadžića. Optužujući Japance, da su izvršili zločin nad korejskim narodom, a da navodno za to nije nitko odgovarao su začuđujuće izjave suca O-Gon Kwona, koje se mogu čuti iz visokih diplomatskih krugova kada se raspravlja o zločinu genocida i nezadovoljstvu žrtava rata u BiH. Retorika suca O-Gon Kwona podsjeća na izjavu Radovana Karadžića kada je na informaciju o osnivanju ICTY rekao: „Ako se taj sud ustanovi imat će puno posla, prije svega sa zločinima iz 2.svjetskog rata, prvo nad Srbima…, a zatim ćemo na taj sud da stavimo i ratne zločine iz Vijetnama, Koreje, kambodžanskog rata…“.  Previše koincidencije čak i za jedan međunarodni Tribunal!

Naravno, sudac O-Gon Kwon je učestvovao u donošenju i niza drugih kompromitirajućih odluka i presuda pred ICTY. Greške pojedinih sudaca  ICTY ostale su nesankcionirane i zaštićene diplomatskim imunitetom UN-a. 

Analitičari upozoravaju, da bi se morao uvesti sistem sankcioniranja sudaca i drugog osoblja na ICTY odnosno počinitelji pogrešaka u svom radu trebali bi se suočiti sa sankcijama odnosno podnošenjem ostavki i povlačenjem iz rada Tribunala. Tako bi se omogućilo očuvanje ugleda UN-a i ICTY. Zbog toga bi, prema mišljenju analitičara, najbolje rješenje bilo da se sudac O-Gon Kwon povuče iz daljeg rada ICTY.

ODGOVORNOST NA THEODORU MERONU

Najveću odgovornost za budućnost ICTY snosi i snosit će sadašnji predsjednik ICTY i predsjednik Rezidualnog mehanizama ICTY Theodor Meron, iskusni pravnik i sudac, koji treba da sagleda sve moguće implikacije međupresude iz slučaja Karadžić, ali i niza drugih problema, koji se javljaju u završnici rada ICTY. Funkciju rezidualnog mehanizama (Institucija koja će zamijeniti i nastaviti rad ICTY) upravo je objasnio predsjednik Meron pred Vijećem sigurnosti UN-a 7.juna 2012.godine: „Uspostavom rezidualnog (preostalog) mehanizama, Vijeće sigurnosti UN-a je pomoglo da se zajamči, da se zatvaranjem dvaju ad hoc pionirskih tribunala još jednom ne otvori put vladavine nekažnjivosti“.

Vijeće sigurnosti UN-a je donijelo rezoluciju 1966(2010) na osnovu VII. poglavlja osnivačke Povelje Organizacije ujedinjenih naroda, sa kojom je uveden rezidualni mehanizam, koji će brinuti za vršenje pojedinih funkcija ICTY i poslije prestanka njegovog djelovanja. 

Upravo, međupresuda u slučaju Karadžić je potakla Milorada Dodika, predsjednika entiteta u BiH – Republika Srpska odnosno nasljednika Radovana Karadžića na toj funkciji, da nastavi sa negiranjem genocida u BiH, odnosno aktualno  rukovodstvo bosanskih Srba na čelu sa Dodikom je iskoristilo međupresudu da nastavi negiranje počinjenih zločina u BiH pokazujući međunarodnoj i srpskoj javnosti međupresudu, koju je ovjerio sudac O-Gon Kwon sa svojim suradnicima.

Analitičari smatraju, da je sada na potezu predsjednik ICTY Theodor Meron, koji ima obavezu da zaštiti i sačuva ugled Tribunala i osigura uvjete za njegovo profesionalno djelovanje. Od njegovih daljih poteza zavisit će, da li će predsjednik ICTY Meron sačuvati ili ne ugled ICTY?

HRVATSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO ŠTITI MILORADA DODIKA?

„Pravda je sastavni dio procesa nacionalnog pomirenja. Ona je od ključnog značaja za ponovno uspostavljanje mirnih i normalnih odnosa među ljudima koji su morali živjeti pod vladavinom terora. Pravda prekida ciklus nasilja, mržnje i vansudske odmazde. Zato su mir i pravda nerazdvojni“, rekao je pokojni Antonio Cassese, prvi i do sada najugledniji predsjednik ICTY.

U slučaju Milorada Dodika, nasljednika Karadžića na funkciji predsjednika Republike Srpske ova izjava pokojnog Cassesea je derogirana i obezvrijeđena. Naime, iako je Dodik kao član ratne skupštine Republike Srpske podržavao ratni zločin odnosno podržavao raketiranje Zagreba 2.i 3. maja 1995.godine, što je evidentno iz transkripata sa 3.vanredne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske održane 23. i 24.maja 1995.godine pod predsjedavanjem osuđenika za ratne zločine Momčila Krajišnika. Iz transkripta, čija je autentičnost ovjerena na haaškom Tribunalu je jasno, da je Dodik podržavao bombardiranje Zagreba, između ostalog, javno izrečenim riječima na sjednici Narodne Skupštine Republike Srpske riječima: „Ono oko bombardovanja Zagreba, ja se slažem da je trebalo tući Zagreb, ali ne smijemo to reći, ako je to trebalo da kaže se, ne onaj način se prenijeti, to je morao da bude oprezan urednik koji je to pušto…“

Hrvatsko državno odvjetništvo (tužiteljstvo) još uvijek štiti Milorada Dodika iako posjeduje sve relevantne činjenice o počinjenom zločinu raketiranja Zagreba. Opravdanim se postavlja pitanje zašto glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske Mladen Bajić ne podigne optužnicu protiv Milorada Dodika za počinjeni ratni zločin u Zagrebu?

Bosna i Hercegovina kao i regija sa osobama poput Dodika i njemu sličnih teško može očekivati međunacionalno pomirenje, uspostavljanje normalnih odnosa i izgradnju budućnosti u zajednici evropskih naroda. Osobe odnosno politički lideri, koji koriste svaku priliku da negiraju ratni zločin-genocid počinjen u Srebrenici i drugim dijelovima dobili su svog saveznika u sucu O-Gon Kwonu iz južne Koreje i pojedinim njegovim suradnicima.

Međunarodni institut IFIMES smatra, da je krajnje vrijeme da glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske Mladen Bajić podigne optužnicu za Milorada Dodika za počinjeni ratni zločin odnosno njegovo poticanje. Imamo saznanja, da glavni državni odvjetnik Bajić ima na raspolaganju sve relevantne dokaze za početak procesuiranja Milorada Dodika. Ukoliko eventualno nema dovoljno dokaza IFIMES posjeduje relevantne dokaze, koje će mu ustupiti, a koji dokazuje Dodikov ratni zločin.

ICTY I BOSNA I HERCEGOVINA

Iako je ICTY prvenstveno osnovan zbog zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, posljednjom međupresudom u slučaju Radovan Karadžić otvara se „Pandorina kutija“ i BiH se ponovo vraća na početak. Učinci ICTY su se srušili kao „kula od karata“. Jedan ogromni mehanizam, koji se od početka hrabro borio i sa svojim osnivačem i sa državama iz regije kako bi realizirao svoj mandat danas je utonuo u beznađe sudskog birokratizma, samozadovoljstva i puke akademske rasprave. Ispravka pogreške iz međupresude protiv Karadžića i povlačenje suca O-Gon Kwona iz predmeta „Radovan Karadžić“ i iz rada ICTY bi mogla donekle povratiti skoro izgubljeni ugled ICTY.

Ljubljana, 6.juli/srpanj 2012                                                              
                                                                     

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) – Ljubljana                                                             
                                                                     

Direktori:

Bakhtyar Aljaf                                                                 
mr.sc. Zijad Bećirović   

Add comment

HOTEL bm

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.