Kozarac.ba

20 godina nakon referenduma

 

I dvadeset godina nakon 1. marta 1992., kada su se građani opredijelili za nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, Dan nezavisnosti bit će obilježen samo u jednom dijelu zemlje.

Porazna je činjenica da političari iz Republike Srpske koji primaju platu iz budžeta te iste, nezavisne Bosne i Hercegovine, ne priznaju jedan od najznačajnijih datuma u historiji naše zemlje.

Događaji koji su prethodili 1. martu 1992. bili su burni. Jedan od svjedoka strahovitih političkih pritisaka tih dana bio je i tadašnji poslanik u Parlamentu Republike Bosne i Hercegovine Miro Lazović. Kasnije je u nekoliko navrata svjedočio o prijetnjama smrću upućenim njemu i njegovoj porodici.

"Na sjednici Parlamenta održanoj 25. januara 1992. odlučivalo se o referendumskom pitanju. Ta sjednica održana u ranim jutarnjim satima bila je duga i burna. Prije odluke o referendumskom pitanju na scenu su stupile prijetnje političara iz SDS-a kojim su nastojali isposlovati da svi poslanici srpske nacionalnosti napuste sjednicu. Pokušavali su da nas zaplaše. Prijetili su nam smrću, i nama i našim porodicama", prisjetio se za Fenu Lazović.

Na njegovu adresu su tih dana pristizali prijeteći telegrami i pozivi na sastanak s čelnicima SDS-a.

"Nisam popustio pritiscima i bio sam prisutan kada je izglasano ovo referendumsko pitanje. Nažalost, poslije 1. marta nastupile su burne reakcije kroz postavljanje barikada, a zatim i kroz otvorenu agresiju", kazao je Lazović.

Dan nezavisnosti je rođendan BiH, i to je, kaže Lazović, historijska činjenica koja ne može biti promijenjena i kao takva živjet će zauvijek.

A za nezavisnost Bosne i Hercegovine glasali su svi, potvrdio je Lazović, i Srbi i Hrvati i Bošnjaci. Kako je onda moguće da današnji političari iz RS-a uporno odbijaju prihvatiti ovaj datum?

"To je apsurd koji je prisutan već dugo vremena. Oni koji negiraju nezavisnost Bosne i Hercegovine, iste one države od koje, zahvaljujući njenoj nezavisnosti, imaju ogromne privilegije, plate i značajne pozicije. Da nije bilo nezavisnosti države, ne bi danas mogli putovati po svijetu uime te države, zarađivati i imati političku moć. Iza tog negiranja krije se produžena ruka SDS-ove karadžićevske politike u smislu da oni nikada nisu priznavali cjelovitu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. Ratni ciljevi brisanja jednog naroda i teritorijalne razgradnje BiH tada nisu ostvareni, ali su još uvijek u glavama nekih", kazao je Lazović.

Odakle toliki otpor kada je u pitanju obilježavanje Dana nezavisnosti ili Dana državnosti pokušao je za Fenu pojasniti i predsjednik Alternativnog kluba Trebinje Blažo Stevović.

"Stvar je lične kulture i bezobrazluka ne slaviti Dan nezavisnosti BiH, a u isto vrijeme ići u Sarajevo na blagajnu i uzimati novac od te iste države. Ta država da nije nezavisna ne bi imala ni blagajnu. Suština djelovanja tih srpskih političkih licemjera je da odu u Sarajevo koje toliko mrze i da tamo dignu svoje plate. S druge strane, ovu državu i običan narod drže u obmani pokušavajući ih uvjeriti da su oni zaštitnici srpskih interesa. Nadam se da će na funkcije u BiH uskoro biti birani građani BiH koji će osim blagajne obilaziti i druge prostorije u državnim institucijama naše zajedničke, suverene, nezavisne, cjelovite i nedjeljive BiH", kazao je za Fenu Stevović.

Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu PSBiH Lazar Prodanović neobilježavanje Dana nezavisnosti BiH u Republici Srpskoj obrazlaže tvrdnjom da taj datum za Srbe ne predstavlja nikakav praznik.

"Ovaj datum je značajan samo po tome što je, nažalost, bio generator ratnih sukoba u BiH. Za BiH bi bilo puno bolje kada bi se fokusirala na usaglašavanje datuma koji su od općih interesa za sve", rekao je u izjavi za Fenu Prodanović.

Istakao je da je 1. marta 1992. godine, 99 posto Srba na referendumsko pitanje odgovorilo negativno, te da je to jasan pokazatelj da Srbi nisu željeli nezavisnu BiH.

Građani BiH su se 1. marta 1992. na referendumu ipak opredijelili za nezavisnost BiH. Ovaj datum danas se obilježava samo u Federaciji BiH, dok je u RS-u 1. mart običan radni dan. Ovaj datum je uprkos svemu historijska činjenica.

Tog dana 1992. godine 64 posto građana BiH potvrdno je odgovorilo na referendumsko pitanje "da li ste zato da BiH bude nezavisna država svih njenih građana i ravnopravnih naroda".

Referendum za nezavisnost BiH održan je na preporuku Arbitražne komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji, u završnoj fazi disolucije bivše SFRJ. Kada je Skupština SR BiH usvojila deklaraciju o nezavisnosti, tadašnji lider SDS-a, a sada haški optuženik Radovan Karadžić, otvoreno je zaprijetio muslimanskom narodu nestankom.

U ratu koji je uslijedio stotine hiljada ljudi je ubijeno i ranjeno, više od milion protjerano, a ratnim zločinima i genocidom izmijenjena je demografska struktura BiH.

Obilježavanje Dana nezavisnosti BiH trebalo bi da bude riješeno donošenjem zakona o praznicima na nivou države. Prema nekim inicijativama, kao mogući datum za obilježavanje Dana nezavisnosti spominje se i 22. maj, dan kada je BiH primljena u Organizaciju Ujedinjenih naroda.

(FENA)

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.