Kozarac.ba

Džuma…

 

“O vjernici, kada se u petak na molitvu pozovete, kupoprodaju ostavite i pođite da molitvu obavite; to vam je bolje, neka znate! A kad se molitva obavi, onda se po zemlji raziđite i Allahovu blagodat tražite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli što želite” (El-Džumu'a 9. i 10.)

“I oglasi ljudima hadž! Dolazit će ti pješice i na kamilama iznurenim! Dolazit će iz mjesta dalekih!” (El Hadž 27)

Ovih dana, braćo i sestre, preko dva miliona muslimana iz cijeloga svijeta hrle prema Kabi, našoj Kibli, s ciljem obavljanja hadža, petog islamskog šarta i vrhunca naših ibadeta.

U toj velikoj masi mu'mina, koji imaju za cilj potpuno čišćenje od grijeha, su i naše, hadžije iz Bosne i Hercegovine i naše dijaspore.

Kaba je, braćo i sestre, postavljena na temeljima tevhida (vjerovanja u Jednog i Jedinog Gospodara). Allah, dželle še'nuhu, je naredio Ibrahimu, alejhi-s-selam, da je očisti za one koji će činiti tavaf, koji će stajati na kijamu i koji će činiti ruku’ i sedždu, kao što stoji u 26. i 27. ajetu Sure El-Hadž:

“I kada smo kao pribježište Ibrahimu pokazali mjesto gdje je Ka'ba, rekli smo: “Ne smatraj Nama nikoga ravnim i očisti Moju Ka'bu za one koji će je obilaziti, koji će tu u blizini njenoj stanovati i koji će činiti ruku’ i sedždu!”

I oglasi ljudima hadž! Dolazit će ti pješice i na kamilama iznurenim! Dolazit će iz mjesta dalekih!”

Hadžije su Allahovi, subhanehu ve te'ala, gosti, kao što stoji u sljedeća dva hadisa:

Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: Tri su Allahova gosta: borac na Allahovu putu, hadžija i mu'temir (onaj koji obavlja umru)! (Nesaija)

Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: “Hadžije i mu'temiri su Allahovi gosti, koji, ako Mu se obrate, On im prima dovu, a ako zatraže oprost, On im oprosti!” (Ibn Madždže)

Za obavljeni tavaf  slijedi velika nagrada – kao što stoji u hadisu, koji bilježi imam Tirmizija:

Prenosi Ibn Omer da je čuo od Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem: “Ko obavi tavaf oko ove Kuće (Kabe) sedam puta i to učini kako treba, imat će nagradu kao da je oslobodio roba!” I čuo sam ga kada je rekao: “Ne spusti  niti podigne stopalo, a da ga Allah ne oslobodi grijeha i ne upiše mu dobro djelo!” (Tirmizija)

Dani hadža su dani telbije koju iz dubina srca izgovaraju mu'mini. Došli su oni iz dalekih krajeva  da, veličajući Svoga Gospodara, obave još jedan farz. Izgovaraju hadžije u danima hadža riječi telbije:

Odazivam Ti se Stvoritelju i Uzdržavatelju moj, odazivam Ti se! Odazivam Ti se, Ti nemaš druga, odazivam Ti se! Zaista, svaka zahvalnost i blagodat i vlast pripadaju Tebi! Ti nemaš sudruga!

Telbija uistinu ima snažnu poruku u kojoj hadžija jezikom potvrđuje da se odazvao pozivu Stvoritelja svega. Zbog toga telbija treba odzvanjati u dušama hadžija sve do njihove smrti i treba ih sprječavati od grijeha kojima bi mogli biti iskušani u svakodnevnom životu.

Govoreći o telbiji, Muhammed, sallallahu ‘lejhi ve sellem, kaže u hadisu koji bilježi imam Tirmizija:

Prenosi Sehl bin Sa'd da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: “Niti jedan musliman ne izgovori telbiju, a da mu ne dođe odgovor s desne i lijeve strane, od kamena, drveta ili zemlje, sve dok se ne počne umanjivati Zemlja, odavde i otud!” (Tirmizija)

Stajanje na Arefatu je jedan od šartova hadža, a Allah, dželle še'nuhu, najviše svojih robova oslobađa od vatre upravo u danu Arefata, danu učio Bajrama, što potvrđuje predaja koju bilježi imam Muslim:

Prenosi Aiša, radijallahu ‘anha, majka mu'mina, da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: “Nema niti jednog dana da Allah, dželle še'nuhu, u njemu više oslobodi Svojih robova od vatre, od dana Arefata. On se približi melekima i pita ih: „Šta žele ovi robovi?“ (Muslim)

Potvrđeno je od Omera, radijallahu anhu, da je rekao: “Nek umre kao jevrej ili kao kršćanin” – ponovio je to tri puta – “čovjek koji umre, a ne obavi hadž, ako je imao mogućnost, a ne obavi ga!” (El-Bejheki)

Prenosi se od El-Hasana, da je rekao: “Rekao je Omer b. El-Hattab, radijallahu ‘anhu:  “Odlučio sam da pošaljem ljude u neke krajeve pa da utvrde ko sve ima mogućnost da obavi hadž, a ne obavi, da im propišem džizju (porez koji plaćaju nemuslimani). Oni nisu muslimani, oni nisu muslimani!” (Se'id)

Ako nekoga ko se zavjetovao da će obavti hadž ili je bio dužan da ga obavi, pretekne smrt, dužan je to učiniti neko od njegovih nasljednika – kao što stoji u sljedećem hadisu:

Prenosi Ibn Abbas, radijallahu ‘anhu, da je došao neki čovjek kod Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, i rekao mu: “Moja sestra se zavjetovala da će obaviti hadž, pa je umrla.” Reče Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: “Da li bi izmirio dug svoje sestre kada bi ga imala?” Reče: “Da!” Reče (Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem): “Allah je preči da se izmiri obaveza prema Njemu!” (Buharija)

Hadž izjednačava ljude i donosi poruke mira, jer su na hadžu, po vanjskom izgledu, isti predsjednici država i obični ljudi, ministri i njihovi potčinjeni, radnici i poljoprivrednici, pismeni i nepismeni… Svi ljudi u danima hadža imaju istu odjeću (ihrame), koja se sastoji od dva bijela čaršafa, i u njima nema obilježja siromaštva ili bogatstva, kao ni položaja.

Hadž privikava ljude na podnošenje teškoća, jer je hadž fizički napor i on zahtijeva i fizičku i psihičku snagu i kondiciju. Strpljivost u podnošenju teškoća na putu obavljanja hadža je jedna od odlika onih koji žele u ime Allaha, dželle še'nuhu, izvršiti ovu dužnost.

Hadž podsjeća ljude na Sudnji dan, gdje se prilikom obavljanja tavafa, sa'ja i pogotovo boravka na Arefatu dočarava Dan polaganja računa. Hadžije, dok su u ihramima, pojačano razmišljaju o Sudnjem danu – kada će svaka osoba položiti račun za svoja djela.

Hadž uči ljude preciznosti i čuvanju vremena jer su to Allahove, subhanehu ve te'ala, blagodati – svi propisi hadža vezani za određeno vrijeme i mjesto i oni koji to ne učine na propisan način ne spadaju u one koji su izvršili ovaj farz. Hadž bi trebao učiti ummet na tačnost i odgovornost u poslu i životu. Allah, dželle še'nuhu, se u Suri El-‘Asr zaklinje vremenom, a vrijeme je faktor o kojem muslimani već stoljećima ne vode dovoljno računa.

Hadž je godišnji kongres muslimana cijeloga svijeta i s hadža bi se trebale poslati poruke koje bi bile obavezujuće za svakog pripadnika ummeta, ma gdje bio, a posebno za muslimanske vladare!

Neka je svim hadžijama, Allahovim, subhanehu ve te’ala, gostima, Hadž mebrur!

Gospodaru, pomozi mudžahidima na Tvome putu! Primi hadž hadžija i primi naša dobra djela, a preko ružnih pređi, jer Tvoja milost nadilazi Tvoju srdžbu! Budi nam milostiv na Obećanom danu i počasti nas u Džennetu društvom poslanika, iskrenih, šehida i dobrih ljudi! Amin!

(Nezim Halilović Muderris)

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.