Karadžić: Ubistva civila u selima oko Prijedora

Poslije tri dana rada iza zatvorenih vrata, na suđenju Radovanu Karadžiću pred Međunarodnim sudom u Haagu, svjedok optužbe Ivo Atlija govorio je o zločinima vojske bosanskih Srba nad hrvatskim civilima u više zaselaka u opštini Prijedor u ljeto 1992. godine.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS), optužen je, između ostalog, za progon i genocid nad Hrvatima i Bošnjacima u opštini Prijedor.

Tužioci su u dokaze uveli ranije Atlijino svjedočenje sa suđenja ratnom predsjedniku prijedorske opštine Milomiru Stakiću, a zatim su u sudnici pročitali samo kratak sažetak tog iskaza.

Svjedok Atlija izjavio je da je Srpska demokratska stranka (SDS) na silu preuzela vlast u Prijedoru – gdje je on radio – krajem aprila 1992 godine. Srpski vojnici uspostavili su kontrolne punktove, podigli srpsku zastavu, a nesrpskom stanovništvu ograničili su kretanje.

Svjedokovo selo Briševo, kako je izjavio, srpske snage su granatirale 26. maja 1992. godine. Zbog položaja sela, Atlija je bio u mogućnosti da vidi da su napadnuta i okolna sela, uključujući Hambarine. Kasnije je čuo da su mnogi civili bili ubijeni u tim napadima. Prema optužnici, u Hambarinama, Kozarcu i drugim selima ubijeno je na stotine civila, a svi bošnjački i hrvatski muškarci završili su u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje.

Atlija je naznačio da je srpski radio Prijedor toga dana proglasio “veliku pobjedu srpske vojske”.

Tokom drugog napada na Briševo, 24. jula 1992. godine, VRS je, prema Atlijinom iskazu, ubila 68 hrvatskih mještana, među kojima su bili njegov otac Ilija, 14 žena, dva maloljetna muškarca i četvoro invalida.

Svjedok je sa još 36 muškaraca bio odveden u pritvorenički centar Krin. Nakon što je pušten, učestvovao je u prikupljanju i pokopu tijela civila ubijenih u više hrvatskih zaselaka u blizini Briševa.

“U zaseoku Mlinari, Stipo Ivandić, njegova familija i još neki izvedeni su iz kuća i natjerani da sami iskopaju sebi grobnice, a zatim su pobijeni, djelimično zatrpani i ostavljeni”, posvjedočio je Atlija.

Atlija je izjavio da mu je kasnije zvaničnik prijedorskog SDS-a Vojo Kuprešanin rekao da je napad na Briševo bio “mali incident” u koji su bile umiješane dvije brigade VRS-a.

O izlasku iz Prijedora, Atlija je, kako je posvjedočio, pregovarao i sa tadašnjim šefom kriznog štaba SDS-a Milomirom Stakićem. Atliji je bilo omogućeno da ode u novembru 1992., nakon što je, kao i drugi Hrvati i Bošnjaci, morao da potpiše izjavu kojom svu imovinu “dobrovoljno” ostavlja srpskim vlastima.

Tribunal je Stakića pravosnažno osudio na 40 godina zatvora zbog zločina u Prijedoru.

Optuženi Karadžić, koji se brani sam, unakrsno će ispitivati svjedoka Atliju u srijedu, 26. oktobra, kada će suđenje biti nastavljeno.

Karadžić je optužen i za genocid u Srebrenici i još sedam bosansko-hercegovačkih opština, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim artiljerijskim i snajperskim napadima i uzimanje pripadnika međunarodnih snaga za taoce od 1992. do 1995. godine.