Kokarde marsiraju Prijedorom

U RS-u od seoskih zborova, guslarskih veceri, okupljanja povodom vjerskih praznika do mitinga poput onih organiziranih u znak podrske haskom optuzeniku Ratku Mladicu, isticanje simbola cetnickog pokreta redovna je pojava.

Posljednja demonstracija podrske Drazi Mihailovicu i idejama koje je srpski cetnicki pokret zastupao desila se polovinom juna u Prijedoru, kada je grupa clanova cetnickog pokreta u crnim vojnim uniformama i sa kokardama na sajkacama promarsirala centrom grada i potom okupljanje zavrsila u zgradi pozorista. Iako skup nije bio najavljen, policija ga nije sprijecila.

Predstavnici politickog zivota RS-a, kako iz vlasti tako i opozicije, smatraju da takvim manifestacijama ne treba pridavati veliki znacaj, te ostaju uzdrzani i kada je u pitanju donosenje zakona na drzavnom nivou kojim bi bilo zabranjeno djelovanje profasistickih i ekstremistickih organizacija.

Podsjetimo, Savez antifasista i boraca Narodnooslobodilackog rata u BiH jos je 2007. pozvao medjunarodnu zajednicu, a u prvom redu Vijece Evrope, da se ostro suprotstave pojavama ozivljavanja cetnickog pokreta u BiH, te da u svjetlu nastojanja BiH da se pridruzi evropskim integracijama, drzava BiH odmah zabrani postojanje i djelovanje fasistickih i profasistickih organizacija, ideologija i njihovih simbola.

Povod ovom reagiranju je postrojavanje pripadnika Ravnogorskog cetnickog pokreta u Srebrenici odmah nakon obiljezavanja 11. jula, Dana genocida.

Upozoravajuci na opasnosti koje se sve jasnije ispoljavaju i prijete da ugroze mir u ovom regionu, u saopstenju Saveza antifasista i boraca NOR-a navedeno je kako se naocigled gradjana i svjetske javnosti otvoreno i nesmetano vrsi fasizacija BiH, a da niko od mjerodavnih stranih i domacih vlasti nista ne poduzima. Savez ocjenjuje zalosnim da ni medjunarodna zajednica ne reagira, iako se to do gadja u njenom prisustvu i pred njenim ocima.

Inicijativa zastupnika SDP-a BiH, u vidu prijedloga zakona o zabrani djelovanja fasistickih i neofasistickih organizacija u BiH, prosle godine nije dobila po drsku u Predstavnickom domu Parlamenta BiH, jer su se njegovom usvajanju usprotivili zastupnici iz RS-a. Spomenu ti zakon predvidjao je zabranu svakog oblika djelovanja i registriranja fasistickih i neofasistickih organizacija, kao i upotrebu njihovih simbola.

Predsjednik Narodne skupstine RS-a i potpredsjednik SNSD-a Igor Radojicic kaze da se “nekada u Parlamentu BiH vrtio zakon koji je trebao da zabrani takve pokrete”.

“On nije donesen jer se uvijek nasla neka strana koja se tome protivila iz razloga sto u BiH nema saglasnosti o tome sta ko vidi kao ekstremno. To je posljedica neslaganja oko blize i dalje istorije, gdje jedni smatraju neprihvatljivim nesto sto je za druge normalno. Sve dok se ne usaglasi taj odnos prema istoriji, zakona nece ni biti. Zakon je politicki stav, a u BiH nema saglasnosti sta su to ekstremisticki pokreti”, kazao je Radojicic.

Protiv zakonske zabrane djelovanja profasistickih i ekstremistickih organizacija je i potpredsjednik SDS-a Nenad Stevandic.

“Sve te manifestacije pripadnika ceetnickog pokreta su samo folklor i niko ne treba od toga praviti poseban problem. Ja ne vjerujem da su cetnici profasisticka organizacija, pa je stvar kako to ko emotivno dozivljava”, kazao je Stevandic.

Prema njegovim rijecima, treba stoga “sistematizovati sta je folklor, a sta su pokreti koji bi mogli ugroziti bezbjednost gradjana u BiH”.

Zoran Djeric, potpredsjednik PDP-a, smatra da u situaciji kada su u BIH “odnosi veoma poremeceni nije vrijeme da se donose zakoni kojima bi se zabranjivalo djelovanje profasistickih ili slicnih organizacija“. Prema njegovim rijecima, u BiH je neophodno prvo formira ti vlast i stabilizovati ekonomske prilike, pa onda se baviti i tim pitanjem.

“Ja ne bih da ocjenjujem treba li ne koga zabraniti, jer tome treba da prethodi analiza rada takvih nevladinih organizacija, pa da se utvrdi da li one djelu ju u skladu sa zakonom”.

I dok se dogovor o ovom pitanju u BiH ni nenazire, Javno tuzilastvo Srbije zatrazilo je jos u septembru 2009. zabranu ekstremnih desnicarskih organizacija Nacionalni stroj, SNP Nasi 1389 i Obraz. Tuzilastvo je uocilo da su organizacije Obraz i 1389 uzrocnici brojnih incidenata, kojima su njihovi pripadnici, pridrzavajuci se osnovnih nacela, statuta i saopstenja njihovih organizacija, na razne nacine povrjedjivali Ustavom zagarantovana ljudska prava.

“Odluka Ustavnog suda u ovom slucaju bi bila jasna poruka da neustavna i nezakonita djelatnost ovih organizacija i njihovih clanova nece biti tolerisana u nasem drustvu”, navedeno je u prijedlogu tuzioca.

Ustavni sud Srbije, postupajuci po prijedlogu Drzavnog tuzilastva, zabranio je 2. juna ove godine, na prijedlog Republickog javnog tuzilastva, neonacistickoj organizaciji Nacionalni stroj da djeluje, promovise i siri svoje programske ciljeve i ideje.

Prema Radojicicevom misljenju, nacin na koji je postupio Ustavni sud Srbije je dosta klizav teren, “jer kad sud odlucuje o organizacijama koje su na margini krajnje desnice onda je to vrlo sklizak teren u smislu procjene opasnosti od njihovog djelovanja”.

“Naravno, kada se neko deklarise ili djeluje kao fasisticka organizacija, onda je tu stvar jasnija jer narusava opste prihvacene vrijednosti”, rekao je Radojicic.

Zbog cinjenice da u RS-u u najmanju ruku vlast nece da se zamjeri narodu, koji je pod vodstvom SDS-a pocetkom devedesetih godina rehabilitovao cetnicki pokret, scene kakve su vdjene u Prijedoru i kakve se vec godinama ponavljaju u Bratuncu samo dan na kon sto se u Srebrenici obiljezava godisnjica genocida, mozemo ocekivati i ubuduce.

U BiH je, nazalost, zakazala medjunarodna zajednica koja je dozvolila djelovanje politickih partija, poput Srpske radikalne stranke Vojislava Seselja, koje su na tragu neonacisticke politike. U takvoj situaciji niko ga ne treba zacuditi, ako, nakon sto im djelovanje u Srbiji bude zabranjeno, i Obraz i 1389. svoje utociste nadju u RS-u.

(Gordana Katana, Oslobodjenje)