Kozarac.ba

Subina BiH je “u rukama nas samih”

Govoreći o Bosni i Hercegovini u procesu evropskih integracija, ekspert za evropska pitanja Zekerijah Smajić ističe da se uslovi neophodni za to u ovoj državi vrlo sporo i površno ispunjavaju. On kaže da je – prema svim kriterijima Evropske komisije za uspješnost na tom putu – Albanija ispred BiH.

Neslavno mjesto koje je naša država zauzela u procesu evropskih integracija, Smajić je ranije objasnio tezom da je Bosna i Hercegovina zapravo samo toponim, a ne država.

"Bosna i Hercegovina je Dejtonom određena kao "sui generis" država, čak možda planetarnih razmjera, po svojoj složenoj institucionalnoj strukturi i po svojoj neefikasnosti izvršnih organa vlasti. Kao takva, ona nije partner Evropskoj uniji jer zvanični Brisel pregovara uvijek i vodi razgovore, i dolazi u goste – vladi. Ni predsjedništvu, ni nekim drugim radnim tijelima, ni entitetskim vladama, nego državnoj vladi, u ovom slučaju je to kod nas Vijeće ministara, budući da mi imamo formalno-pravno Vijeće ministara koje ima svoja ministarstva, ali imamo vladu koja je apsolutno neefikasna – dokazano je kroz posljednje četiri godine procesa evropskih integracija", navodi on, prenosi "Radio Slobodna Evropa" (RSE).

Smajić kaže da Bosna i Hercegovina ni po mnogim drugim pitanjima nije kompatibilna sa Evropskom unijom – ona nema Vrhovni sud, ni ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou, iako je jedan od najvećih fondova EU namijenjen za razvoj zajedničke agrarne politike. BiH nema institucionalne mehanizme koji bi percipirali prednosti koje nudi Evropska unija i koji bi bili u stanju pružiti ono što se od nas očekuje u procesu integracija – kaže Smajić.

"Bosna i Hercegovina je virtualna država, virtualna zemlja ustvari, bez države, jer "država" je aparat, a "zemlja" je geografija. Mi, znači, imamo granice, imamo teritoriju, imamo u njoj neke stanovnike koji čak nemaju ni status građanina jer su podijeljeni po etno principu, i imamo jednu potpuno neefikasnu vlast sa neopisivo komplikovanom i skupom Federacijom – sa deset kantona, i sa drugim dijelom Bosne i Hercegovine – Republikom Srpskom, koje sebe doživljava kao državu u državi", ocjenjuje on.

Smajićev stav je da se u Bosni i Hercegovini živi na Dejtonskom ustavu kao na sedativu. Na pitanje kako probuditi državu i njene građane u situaciji duboke političke podijeljenosti, ekspert za evropska pitanja kaže:

"Rješenje je u promjeni, odnosno adaktiranju Dejtonskog ustava. Dakle, svi znamo, i polupismeni u ovoj zemlji znaju da je Dejtonski sporazum privremeno rješenje jer je on sastavni dio jednog mirovnog, međunarodnog mirovnog ugovora o Bosni i Hercegovini, kojem je bio cilj da zaustavi rat. I to je najvrjednija stvar dejtonskom mirovnog paketa. Sve drugo je polovično do današnjeg dana. Bosna i Hercegovina mora smoći snage – njene institucije i građani, nevladin sektor, mediji  itd. – da tu temu postave na dnevni red, bez tenzija, bez strasti, bez insinuacija i bez nekakvih unaprijed donesenih zaključaka. Ustav je supstancijalno pitanje Bosne i Hercegovine i u tom dokumentu će, ma kolike dužine on bio, pola stranice ili sto stranica, biti definisano sve ostalo, kako će biti naša država uređena".

Smajić daje i mišljenje kako doći do Ustava u situaciji kada jedan dio BiH insistira na Dejtonu i očuvanju nadležnosti entiteta.

"Po mom sudu – nikakvim prijekim odlukama, prijetnjama ili dovikivanjima između Banjaluke i Sarajeva, nego samo razgovorima, konstruktivnim medijskim napisima o tome, prosvjećivanjem, edukacijom, obrazovanjem, konferencijama, međunarodnim učešćem u svemu tome. Ja zapravo držim do toga da je ključni problem Bosne i Hercegovine ustvari neznanje, potpuno jedno neznanje o suštinskim pitanjima na kojima počiva društvo, država, sistem, nacija, narod, klasa, kasta itd. Kada se bude u stanju ubijediti građane u svakom dijelu BiH da je Dejtonski sporazum kočnica a nije prednost, ali mora se argumentovano dokazati u kojem segmentu Dejtonski sporazum koga i šta koči, ja mislim da je onda moguće to i otkočiti", smatra on.

Zekerijah Smajić zaključuje da treba prestati živjeti u paušalnom, virtuelnom svijetu u kome se komunicira impresijama, klevetama i optužbama i početi razgovarati sa argumentima i činjenicama. Subina Bosne i Hercegovine je, podsjeća ekspert za evropska pitanja, najviše u rukama nas samih, prenosi "RSE".

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.