čurđevdansko kupanje na 3 stepena Celzijusa

Prijedorski Romi rano jutros su na ušću Gomjenice u rijeku Sanu obavili obredno đurđevdansko kupanje kojim, po vjerovanju ovoga naroda, sa sebe sapiru grijehe.

Na tradicionali uranak i kupanje u rijeci kolona od tridesetak Roma, okićenih sa vijencima cvijeća, krenula je ispred zgrade Udruženja ove manjinske zajednice, da bi, nakon spuštanja vijenaca cvijeća u Sanu, najhrabriji među njima zaplivali u vodi čija je temperatura bila 11 stepeni Celzijusovih, dok je temperatura vazduha bila tri stepena.

Prema kazivanju Roma, ovaj drevni običaj obnovili su posljednjih sedam godina, želeći da ga sačuvaju kao dio bogate običajne tradicije svog naroda.

Predsjednik Udruženja Roma Prijedor Ramo Salešević rekao je da ga posebno raduje što je ove godine na jutarnjem kupanju bilo Roma svih generacija.

“Voda je hladna, ali to nama ne smeta jer je đurđevdansko kupanje dio bogate tradicije romskog naroda i običaj koji želimo sačuvati. Tako skidamo sve naše muke i grijehe i želimo da ih voda odnese, a da nam ova godina donese više sreće i radosti u životu”, rekao je Salešević.

Dejan Mašić jedan je od kupača koji se na hladnoću vode nije žalio i koji se unazad sedam godina redovno kupa u Sani na čurđevdan.

“Običaj je da ovog jutra ustanemo veoma rano, u četiri sata, i da nakon umivanja ispletemo vijenac od cvijeća kojim kitimo naše domove, a jedan vijenac nosimo na rijeku gdje ćemo se kupati. Tako ostavimo sve loše iza sebe i krećemo u jednu novu, bolju godinu”, kazao je Mašić.

Sa svojim sugrađanima romske nacionalnosti u Sani je zaplivao i direktor prijedorske Filijale Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske Zdravko Suvajac.

“U dekadi Roma svako treba da doprinese pobošljanju položaja i približavanju ovom narodu i njihovim obijačima. Romi su fin narod koji ne želi nikome zlo, narod koji ne zna ni za kakvu politiku i koji treba pomoć”, rekao je Suvajac.

U romskom naselju, u Rudničkoj ulici, na čurđevdan je posebno veselo jer se za zajedničkom prazničnom trpezom, na kojoj je obavezno jagnje i prase na ražnju, okupe stanovnici ovog naselja i uz muziku uživo slave do kasno u noć.

Interesantne i lijepe đurđevdanske obrede, koji vuku korijene iz paganskih vremena, imaju i potkozarski Srbi.

U nekim potkozarskim selima mještani se okupljaju oko vodenica na omaju.

U vodu zahvaćenu pod vodeničkimg točkom stavljaju poljsko cvijeće i njome se umivaju na čurđevdan.

Običaj je da se okupljeni oko seoske vodenice pršću vodom i žare koprivom radi dobrog zdravlja.

Od ljeskovih grana prave krstove koje bacaju u vodu zajedno sa vijencima ispletenim od vrbovih grana, a kultna tradicija je i da ljeskove krstove zabadaju u polja kako bi žito dobro rodilo, dok se bukovim ili grabovim granam kite kuće.