Suvad Čehić; Hamza gastarbajter

Suvad Čehić rođen je 20.10.1958.godine u Biljanima, mahala Čehići, općina Ključ – Bosna i Hercegovina.

Za njega kažu da je: akcijaš, logoraš, pisac, suo-snivač, vakif, dopisnik, trener, predsjednik i humanista, koji je živio, školovao se i radio u: Biljanima, Sanici, Ključu, Prijedoru i Sarajevu. Tokom agresorskog rata bio je zatočenik agresorskih koncentracionih logora: Keraterm i Trnopolje.

Sa ostalim preživjelim logorašima prognan je iz Bosne i Hercegovine u muhadžirluk. Tokom rata dolazi u Njemačku – Berlin, gdje i danas živi i radi. Svoje prve stihove objavljuje u listu Školski tehnički centar Prijedor ; 1976.godine. Prijedor.

 

Tekstove, priloge i članke je objavljivao i u listovima Dnevni avaz i Oslobođenje za dijasporu, Sabah – Amerika, Bosanka pošta – Švedska, Kladuške novosti – Velika Kladuša i Nova sloboda – Mostar. Uvršten je u Antologiju Priče pisaca bh dijaspore. Izdavač: asbl „Gratartis“ Brisel. [šampa GAMA X : 2010.godine.

BIBLIOGRAFIJA

Proza:

Bilten ORB Osman Džafić Prijedor; 1980 – 1983. Prijedor

Trnopolje – dokumentarno djelo; 1996. Berlin

Samo mrtvi istinu znaju – roman; 2003. Sarajevo

Hamza gastarbajter – roman ; 2010/11. Cazin

Koautor Price -zbirka pisaca bh dijaspore; 2010. Brisel

Poezija:

Trnje u očima; 2002. Tešanj

Sabah Bosnu budi; 2003. Cazin

Osvrtom profesora Kasima Mujagića na roman « Hamza gastarbajter »  zelim da napravim uvod u pocetak objavljivanja romana Hamza gastarbajter na Kozarac.ba sto nam je autor srdacno odobrio a sto se nadamo da ce biti zanimljivo i za sve vas da procitate. Roman ima 536 stranice, odnosno 194 glave a mi cemo ga objavljivati u odlomcima periodicno svako sedam dana…

“Prve četiri knjige Suvada Čehića otkrile su izuzetan talent, moć nesvakidašnjeg registriranja i zapažanja, riječi duboke poruke iz sehare leksičkog bogatstva.

Sa najnovijom knjigom, romanom kojeg je autor mudro nazvao -Hamza gastarbajter- svrstao se u red književnih stvaralaca kojim je tinta, papir i pisana riječ životna ljubav. Njegovo nadahnuto pero zavirilo je i u najmanji kutak sredine u kojoj se rodio, rastao, živio i snagom ga je riječi u književno djelo sročio.

Čehić vrlo smjelo razotkriva zablude sistema o kojem se danas u prošlom vremenu govori, te dobar dio radnje romana smješta u raspuklinu između dva sistema, jednog na izdisaju i drugog kojem tek predstoji mukotrpno rađanje.

Autor kroz radnje romana, koju je hronološkim i historijskim slijedom vješto poredao i misaono uvezao, doduše u onoliko dugom vremenskom razdoblju kojem mu je bilo potrebno da čitaocu pošalje poruku, precizno obilježio konture svoga svijeta koji podjednako obuhvata historijski prostor bosanske zbilje kao i folklorne legende, čedne snove o surovu stvarnost koja je zadesila njegov narod na kraju dvadesetog stoljeća u procvatu zapadne demokracije.

Čehić je na putu Envera Čolakovića i njegovog djela Lokljani u formi romana iako sastavljen od više pripovjedaka, u kojim Čolaković kad je i fizički daleko od rodnog zavičaja nosi Lokljane, gorštake, uvijek u svome srcu.

Takav je i Hamza, centralna ličnost romana, u čiju se kožu i dušu uvukao i sam autor, te očima i jezikom glavnog junaka čitaocu prostire porodični i zavičajni milje iz kojeg je i sam iznikao.

On, ma gdje bio, ma šta radio, jel kao akcijaš ili samoupravljač, koji nakon nečije odluke postaje ekonomski muhadžir – gastarbajter, daleko od kuće i zavičaja, traži svoju nafaku, ili logoraš u agresorskim koncentracionim logorima kojem smrt neprestano kuca na njegova ćelijska vrata, svoj je na svom, čvrst u nijetu da preživi i ostane u svojoj vjeri, u svojoj naciji i da napiše jednog dana redove koje se upravo nalaze u koricama ove knjige.

Čehić do bola suosjeća sa pečalbarima, gastarbajterima a što se naročito slikovito može osjetiti u prvoj polovici njegovog romana.

Roman Hamza gastarbajter autentičan je iskaz samog autora u literarnoj formi o dramatici događaja u posljednjoj deceniji prošlog stoljeća na tlu Bosne i Hercegovine.

Spontano sa respektabilnim stilom Čehić je prezentirao scenarij srpskog destruktora počev od poslijeratnih (1945.) dana po kojem su Muslimani-Bošnjaci i trebali i morali biti Srbi ili Hrvati, pa sve do 1992. godine kada je konačno za sva vremena trebalo riješiti bošnjačko-muslimansko pitanje kroz koncept ostvarivanja višestoljetnog sna o velikoj Srbiji.

Snagu Čehićevog pripovijedanja nalazimo i u ženskim likovima, koji u njegovom romanu nemaju drugorazrednu ulogu. Karakter nesvakidašnje Bošnjakinje daje posebnu draž njegovom literarnom stvaralaštvu.

U Čehićevom romanu Hamza gastarbajter provijava duh tragične mudrosti, intimne drame mladih ljudi, drame uopće u kojima čovjek traži utočište, svjestan da ne može pobjeći, uslovljen vlastitom situacijom niti izmijeniti granice i izgled svijeta koji ga okružuje.

Veličina romana « Hamza gastarbajter » jeste u autorovim kazivanjima kroz lik Hamze u kojem mogu sebe pronaći Bošnjaci ne samo iz Kozarca, Prijedora i Ključa, već i iz Mostara, Bijeljine, Trebinja, Foče, Zvornika, Višegrada… ili nekog grada i mjesta iz Sandžaka.

Vrijednost romana posebno se ogleda u lahkoći pisanja, za svaki uzrast pristupačnom stilu, što čitaoca potiče da ga čita u jednom dahu do posljednje stranice.

Autor namjerno ne želi da izbjegne ili sakrije Hamzinu vrlinu, pa tako svojom smirenošću izbjegava bilo kakav osvetoljubivi stil te ne poziva na osvetu, mržnju ili milo za drago, a između redova ostavlja čitaocu u amanet da se neke stvari nikad ne smiju zaboraviti.

Stoga, Čehić vješto zaviruje u pore ljudske duše i na njenom besmrtnom duvaru ispisuje poruku generacijama poslije nas.

Roman « Hamza gastarbajter » je poruka u jednoj rečenici sročena: „Ne dozvoli više nikad da korov ljudski procvjeta!”

Na osnovu svega rečenog i mudrih bisera koji su preplavili Čehićev roman ne samo da ga preporučujem za štampu već apeliram svakom čitaocu da ga preporuči drugom.”

 

Add comment

HOTEL bm

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.