Kozarac.ba

Stećci su svjedoci naše hiljadugodišnje multikulture

Bosanskohercegovački intelektualci okupljeni u Asocijaciji nezavisnih intelektualaca "Krug 99" razgovarali su danas u Sarajevu o temi "Bosanski stećak – na putu ka listi Svjetske kulturne baštine".

Uvodničar današnje sesije bio je prof. dr. Dubravko Lovrenović, član državne Komisije za zaštitu kulturnog naslijeđa, koji je govorio o specifičnosti stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, u kontekstu njihove brojnosti i interkonfesionalnosti.

Kazao je da su upravo stećci svjedok bh. multikulturalnosti, jer iako su pripadali sljedbenicima Crkve Bosanske, Kršćanske i Pravoslavne crkve, na njima se to nije moglo uočiti, a stećak obuhvaća sve što je značilo evropsku dimenziju reprezentacije smrti i njenu lokalnu izvedbu u srednjovjekovnoj Bosni.

Lovrenović je govorio i o brojnim arheolozima, piscima, novinarima koji su se bavili fenomenom stećka, ali je posebno naglasio britanskog arheologa Arthura Evansa koji je još 1875. godine ustanovio da bi stećak mogao biti nadgrobni spomenik.

Dodao je da je Šefik Bešlagić, kulturni historičar, ne samo uradio najveći broj radova o stećcima, nego je i objedinio sve što su prethodne generacije pisale o stećcima.

Lovrenović je kazao da je Projekat nominacije stećaka, koji zajedno realiziraju BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora, jedini kulturološki projekat koji se odvija među zemljama bivše Jugoslavije.

Do sada je cijela procedura prošla prvu i na kraju je druge faze koja bi trebala završiti sljedeće godine na sastanku u Beogradu, kada bi trebao biti usvojen konačan popis svih nekropola u ove četiri zemlje. Taj popis bit će nominiran za Listu svjetske baštine UNESCO-a.

BiH kandidira 22 nekropole stećaka, a nakon završetka druge faze počet će treća završna faza koja će pored finansijske podrške zahtijevati saradnju svih institucija koje se bave kulturnom baštinom u BiH, od državnog do lokalnog nivoa. Lovrenović je naglasio da su u slučaju stećaka sve institucije, do sada, davale punu podršku i sarađivale u ovom projektu.

Predsjednik "Kruga 99" prof.dr. Sulejman Redžić kazao je da stećak bh. kulturno naslijeđe svrstava u sami vrh Evrope.

"Međutim, u postdejtonskoj BiH posebno prirodno kulturno naslijeđe prepušteno je samo sebi. Razara se i devastira i zato su neophodne efikasne mjere kako bi se uspostavio adekvatan sistem upravljanja kulturnim naslijeđem", poručio je Redžić.

Naglasio je da se mora uspostaviti institucionalni okvir kako bi se razvila strategija i uspostavili određeni elementi upravljanja u skladu sa međunarodnim principima i lokalnim potrebama.

Redžić ističe da je upravo stećak, kao dio bh. kulturnog nasljeđa, personifikacija BiH i njene hiljadugodišnje tradicije, a on je ujedno i najbolji svjedok postojanosti BiH i njenih unikatnih obrazaca multikulture, koji su na ovim prostorima bili daleko prije bilo gdje na svijetu.

(FENA)

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.