ZAČARANI KRUG POLITIKE, MAFIJE I KRIMINALA

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu.

IFIMES je pripremio analizu aktualnih događanja u Bosni i Hercegovini povodom početka zvanične izborne kampanje za opšte/opće izbore, koji će se održati 3.oktobra/listopada 2010.godine.

Iz opširne analize sa naslovom „ZAČARANI KRUG POLITIKE, MAFIJE I KRIMINALA“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.  

ZAČARANI KRUG POLITIKE, MAFIJE I KRIMINALA

U Bosni i Hercegovine će se 3.oktobra/listopada 2010.godine održati sedmi opšti/opći izbori poslije uvođenja višestranačkog sistema 1990. godine. Na nivou države Bosne i Hercegovine, građani će imati mogućnost da izaberu tri člana Predsjedništva BiH, 42 poslanika/zastupnika za Predstavnički/Zastupnički dom Parlamentarne Skupštine BiH.

U Federaciji BiH (FBiH), birat će se 98 poslanika/zastupnika za Predstavnički/Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH i poslanici/zastupnici u svih 10 kantonalnih skupština.

U Republici Srpskoj (RS), birat će se predsjednik i dva potpredsjednika Republike Srpske i 83 poslanika/zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Za izbore je registrirano 3.126.599 birača. Na izborima učestvuje 8.730 kandidata, od toga 11 nezavisnih, koji se nalaze na 778 kandidacionih lista i predstavljaju 39 političkih stranaka i 11 koalicija. Kampanja za izbore je počela prije njenog zvaničnog početka.

POTREBNA KORJENITA PROMJENA VLASTI

Analitičari upozoravaju na teško stanje u svim segmentima života u Bosni i Hercegovini bez obzira na entitet i/ili nacionalnu pripadnost građana BiH. Od početka demokratskih promjena na vlasti se nalaze nacionalne/nacionalističke stranke izuzev perioda 2000-2002. godine kada je na vlasti bila Alijansa za budućnost BiH, koju je predvodila Socijaldemokratska partija BiH (SDP).

Činjenica je, da i one političke stranke, koje od svog osnivanja nisu bile nacionalističke vremenom su postale izuzetno nacionalistički orijentirane kao što je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), kojeg vodi Milorad Dodik i Stranka za Bosnu za Hercegovinu (SBiH), koju vodi Haris Silajdžić. Te dvije političke stranke od posljednjih opštih izbora 2006.godine su svojim ekstremnim djelovanjem i doziranim nacionalizmom doveli BiH u izuzetnu tešku poziciju, koja se ogleda u stalnom nazadovanju te države u protekle četiri godine.

U posljednje vrijeme ne pojavljuju se kao osvježenje nove značajnije političke stranke izuzev na posljednjim lokalnim izborima (2008) kada se na političkoj sceni pojavila Naša stranka (NS) i na predstojećim opštim izborima Savez za bolju budućnost BiH (SBBBiH), od kojih birači očekuje novi pristup politici i odgovore za aktualnu situaciju u BiH. 

BiH još uvijek funkcionira po principu nacionalnog eksluziviteta i tzv. etničke demokracije. To se ogleda, da u okviru pojedinog naroda u BiH postoji više političkih stranaka, koje se natječu za naklonjenost biračkog tijela. Rijetke su političke partije poput SDP i NS, koje su u svom osnovu i djelovanju multietničke, s tim da SDP u posljednjem periodu postepeno gubi svoj multietnički karakter.

DAYTONSKI SPORAZUM IZMEčU MITA I STVARNOSTI

Zašto Daytonski sporazum nije efikasan? Daytonski sporazum se ne smije gledati i razumjeti izvan konteksta diplomatskih napora, koji su u to vrijeme bili učinjeni u regiji. Plan „Z-4“ označava sudjelovanje četiri ambasadora – američkog, ruskog, britanskog i ambasadora EU – i predviđao je podjelu Hrvatske u više enklava, približno 1/4 teritorije pripala bi tzv. srpskim enklavama. Taj plan je propao, jer su hrvatske vlasti strahovale, da bi se faktički implementirao i njegovu implementaciju su onemogućile pomoću vojnih akcija“Bljesak“ i „Oluja“. To je bilo izvodljivo, jer je Hrvatska tada bila u znatno boljem položaju nego BiH. Ako bi Daytonski sporazum važio u BiH, a istovremeno u Hrvatskoj plan „Z-4“ došlo bi do svojevrsnog balkanskog dogovora. Pošto je plan „Z-4“ propao, a sa njim i Daytonski sporazum osuđen je na propast, jer je njegova suština bila upravo u tome, da se morao implementirati zajedno sa planom „Z-4“ u Hrvatskoj. Daytonski sporazum je zaustavio rat ali nije doprinio i ne doprinosi modernizaciji i napretku Bosne i Hercegovine.

U tom kontekstu entitete u BiH, Republiku Srpsku i Federaciju BiH, treba gledati kao privremene kategorije odnosno kao privremene administrativne aranžmane. S obzirom, da Daytonski sporazum nikada nije važio u svom punom kapacitetu i posljedično ne može biti nikakva trajna kategorija.

PORAZ POLITIKE HARISA SILAJDŽIČA

Pobjedom Harisa Silajdžića na izborima 2006.godine očekivalo se, da će se popraviti ukupna situacija u BiH i poboljšati položaj Bošnjaka, koje zvanično u Predsjedništvu BiH predstavlja Silajdžić. Njegov izborni slogan na prošlim izborima bio je „100% BiH“. Međutim, njegova politika u protekle četiri godine doživjela je potpuni poraz, jer od njegovog slogana „100% BiH“ skoro ništa nije realizirano. Dolaskom Silajdžića na vlast položaj Bošnjaka izuzetno se pogoršao i prema ocjeni analitičara, izuzimajući ratni period, najteži je od uvođenja višestranačkog sistema i demokratskih promjena u BiH 1990.godine. Njegov ponovni izbor u Predsjedništvo BiH predstavljao bi novu dodatnu neizvjesnost za BiH i Bošnjake, koji već duži vremenski period nemaju svog političkog lidera. 

Politika Stranke demokratske akcije (SDA) u posljednje četiri godine nije bila prepoznatljiva izuzev solističkih aktivnosti njenog predsjednika Sulejmana Tihića, koji je na bazi tradicionalnog rivaliteta sa Silajdžićem zajedno  s njim često dovodio u pitanje sudbinu države i naroda kojeg predstavljaju. U SDA je prisutna tendencija postepene ideološke transformacije u  surogat socijaldemokratske stranke, ponajviše zahvaljujući njenom predsjedniku Tihiću.

U bošnjačkom nacionalnom korpusu pojavila je se nova politička stranka Savez za bolju budućnost BiH (SBBBiH), kojeg vodi Fahrudin Radončić. SBBBiH se pokušava predstaviti kao nova politička opcija, koja je spremna ponuditi novi pogled i rješenja na aktualna pitanja u BiH.

Analitičari smatraju, da su SBBBiH i Fahrudin Radončić srednji put između SBiH i SDA odnosno između Harisa Silajdžića i Sulejmana Tihića i upozoravaju na činjenicu, da Haris Silajdžić bez obzira na umiješanost u mnogobrojne afere i zloupotrebe političke moći do sada nikada nije bio procesuiran pred pravosudnim organima u BiH zbog njegovog dovođenja u vezu sa „sofisticiranim kriminalom“.

DODIKOVA KRIMINALIZACIJA „DRUGIH“

Milorad Dodik se najneposrednije povezuje sa organiziranim kriminalom i zloupotrebama političke moći. Zbog slabosti pravosuđa u BiH za počinjena djela od Dodikovog ponovnog dolaska na vlast još uvijek nije procesuiran. 

Karakteristično za Dodika je, da u kriminal pokušava uvući i međunarodne zvaničnike i predstavnike drugih država. Najilustrativniji primjer je uvlačenje Miroslava Lajčáka u svoje kriminalne aktivnosti i nekih drugih visokih zvaničnika EU, a odnedavno i slovenskog premijera Boruta Pahora. Dodikovo dodjeljivanje poslova slovenskoj kompaniji iz Maribora bez (međunarodnog) tendera uz posredovanje slovenskog premijera Pahora opravdanim postavlja pitanje transparentnosti dodjele posla za izgradnju autoputa Banja Luka – Doboj.  Dogovoreni poslovi, koji nisu transparentni i koji se dodjeljuju bez tendera ozbiljne finansijske institucije odbijaju finansirati. Upitna je uloga slovenskog premijera Pahora, koji je u Banja Luku došao u privatnu posjetu za dogovaranje poslova za privatnu kompaniju iz Maribora, čiji nije zvanični predstavnik i time su u nejednakopravan položaj dovedene ostale kompanije koje nisu u „tijesnoj“ vezi sa premijerima Dodikom i Pahorom. 

Analitičari upozoravaju, da je slovenski premijer Borut Pahor došao u privatnu posjetu Dodiku u Banja Luku u trenutku kada je visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Catherine Ashton već najavila mogućnost zabrane ulaska Dodiku u države članice EU što bi obavezivalo na poštovanje te odluke i države kandidate. Ovakve aktivnosti Pahora nisu u skladu sa vanjskom politikom EU i Smjernicama strategije slovenske vanjske politike za zapadni Balkan, koju je donio slovenski parlament u mjesecu julu ove godine. Upitno je, zašto slovenski premijer dolazi u posjetu jednom entitetu (RS) u vrijeme kada Dodik negira državnost BiH, organizirano dočekuje osuđenog ratnog zločinca Biljanu Plavšić, negira genocid u Srebrenici, izjavljuje da mu ne mogu suditi sudije muslimani, daje izjave usmjerene protiv homoseksualaca i slično. Politika slovenskog premijera Pahora može se prepoznati kao dvolična. Kako je moguće podržavati državu BiH i njenu cjelovitost, a svojim potezima istovremeno podržavati Dodika i njegovu politiku (SNSD), koja negira BiH? Susret Dodika i Pahora održan je bez državnih obilježja BiH. Opravdanim se postavlja pitanje, da li je Dodik shodno svojoj dosadašnjoj praksi u svoje kriminalne aktivnosti uvukao i slovenskog premijera Pahora?

Najznačajniji posljednji potez Milorada Dodika je u tome što je ojačao i nastavio koaliciju sa Socijalističkom partijom (SP) Petra čokića, koja je svojom politikom djelimično anulirala Dodikove pogrešne poteze i djelovanje i što u budućnosti može biti snažan korektiv pri vođenju njegove politike. Skromniji doprinos tome dao je i Demokratski narodni savez (DNS).

ČOVIČEVA KRIMINALIZACIJA HRVATSKOG NARODA

Rekorder po broju kaznenih prijava i vođenih sudskih procesa među političarima u BiH je Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH). Čovićevo kriminalno djelovanje i njegovih tijesnih suradnika dovelo je do toga, da se preko njih i zbog njihovih uskih interesa pokušava kriminalizirati cjelokupni hrvatski narod u BiH što ne odgovara stvarnosti. HDZ BiH je prema svom dosadašnjem djelovanju antihrvatska stranka, jer je od uvođenja višestranačkog sistema u BiH poslije svakih izbora pozicija Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda bila teža upravo ponajviše zahvaljujući politici HDZ BiH uz podršku HDZ Hrvatske.

POLITIKA, MAFIJA I KRIMINAL

Većina vodećih političara u BiH najneposrednije je povezana ili uključena u kriminal i kriminalne aktivnosti. Politika u BiH odvija se u začaranom krugu politike, mafije i kriminala. Imovinski kartoni političara, koji su prijavljeni Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) ne oslikavaju realnog stanja, jer su podaci u njima frizirani i u mnogim slučajevima netačni. Vodeći političari kao što su Milorad Dodik, Haris Silajdžić, Dragan Čović neprimjereno su bogatiji nego što se to prikazuju u njihovim imovinskim kartonima, jer njihova imovina se vodi na drugim licima, rođacima, prijateljima i na računima u inostranstvu.

Regrutiranje novih političara u BiH je skoro onemogućeno, jer se politički i društveni život odvija u začaranom krugu politike, mafije i kriminala. Regrutacija novih političara moguća je samo uz saglasnost odnosno odobravanje navedenih političkih elita.

Veze između kriminala i politike nastale su još iz perioda osamostaljivanja kada su političkim elitama bile potrebne usluge kriminalnih struktura i od tada je ta veza postala neraskidiva i može se definirati kao „kriminalizacija politike i politizacija kriminala“.

Analitičari upozoravaju na teško stanje ali istovremeno smatraju, da u BiH neće doći do masovnih protesta i demonstracija, jer upravo navedene strukture imaju pod svojom kontrolom sindikate, boračke organizacije, medije, nevladine organizacije i dr.

MOŽE LI OPSTATI DRŽAVA BOSNA I HERCEGOVINA?

Često se u BiH ali i na međunarodnoj razini postavlja pitanje može li Bosna i Hercegovina opstati kao država? Na tome posebno insistira Milorad Dodik i političari iz njegovog političkog kruga, koji plasira teze, da BiH ne može opstati kao država.

Analitičari upozoravaju na providnost retorike Milorada Dodika, jer postavlja se pitanje ako ljudi iz Bosne i Hercegovine različite etničke pripadnosti mogu živjeti u drugim državama zajedno i bez problema, ako su stoljećima zajedno živjeli u BiH zašto sada ne mogu zajedno živjeti u BiH. Savremeni svijet temelji na multietničnosti i multikulturalnosti, koja je jedna od najznačajnijih karakteristika i vrijednosti unutar EU i SAD. Očito prema Dodikovim kriterijumima, ne bi mogle opstati odnosno postojati ni EU ni SAD. 

ODGOVORNOST MEčUNARODNE ZAJEDNICE

U događanjima u BiH i u vezi nje neizbježna je uloga i odgovornost međunarodne zajednice, koja prema pojedinim najznačajnijim pitanjima nije uvijek imala zajedničkog nastupa ili je često (trajno) odlagala rješenja za pojedine evidentne probleme.

Međunarodna zajednica uspjela je uspješno provesti reformu oružanih snaga BiH. Zašto nije mogla odnosno željela uspješno provesti i druge reforme u BiH kao što je reforma policije ili ustavne promjene? U sadašnjoj kompliciranoj unutrašnjoj strukturi BiH nije moguće voditi uspješnu borbu protiv organiziranog kriminala, terorizma i sl. odnosno onemogućeno je djelovanje funkcionalne države što predstavlja pogodan teren za djelovanje kriminalnih struktura.

Visoki predstavnik u BiH (OHR) je svojim djelovanjem, između ostaloga, mogao doprinijeti, da se na nivou BiH osnuje ministarstvo poljoprivrede i tako poboljša pozicija tog sektora, koji je posebno značajan u pregovorima za pristupanje EU.

Međunarodna zajednica je svojim djelovanjem mogla disciplinirati političare u BiH uvođenjem viza za najviše funkcionere odnosno uvođenjem zabrane ulaska u države EU i SAD i blokiranjem njihovih računa  i imovine.

Analitičari upozoravaju, da su predstavnici međunarodne zajednice morali spriječiti održavanje izbora za Predsjedništvo BiH, dok se ne implementira presuda Suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu „Sejdić-Finci“, kojom se mora omogućiti pravo svim građanima BiH da mogu biti birani, a ne samo predstavnicima konstitutivnih naroda (Bošnjaci, Srbi, Hrvati).

Prisutan je dugogodišnji problem sa restitucijom odnosno povratom imovine vjerskim zajednicama, čije se vraćanje vrši selektivno u zavisnosti od etničke dominacije pojedine etničke zajednice na određenoj teritoriji.

Bez obzira na evidentne nedostatke i probleme međunarodne zajednice u BiH i u vezi BiH potrebna je njena dalja prisutnost u BiH posebno zbog onih političara i političkih struktura, koji svojim javnim djelovanjem zagovaraju ukidanje međunarodnog prisustva (OHR), a istovremeno svojom retrogradnim politikom omogućavaju produženje prisutnosti međunarodne zajednice u obliku OHR-a, koji bi trebao da funkcionira i djeluje sve do potpune implementacije Daytonskog mirovnog sporazuma.

Add comment

BLISTAVI DOM – Vaša sigurnost i povjerenje su naš emanet!

Highlight option

Turn on the "highlight" option for any widget, to get an alternative styling like this. You can change the colors for highlighted widgets in the theme options. See more examples below.

Advertisement

Small ads

Flickr

  • Vigil with the doves
  • Human rights
  • The other worst (aspect of the drama)
  • Die Kindertotenlieder (aspect of the drama)
  • The sadness of Pèlerine
  • Tüllin à la cigarette
  • Cat vision
  • Flow
  • Jessy #

Social Widget

Collaboratively harness market-driven processes whereas resource-leveling internal or "organic" sources.

ThemeForest

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.