Gdje smo i ko smo 20 godina kasnije?

Prvi višestranački izbori u bivšoj SFRJ, prije tačno 20 godina, bili su početak kraja Jugoslavije. Zajednička država godinama se krvavo raspadala. Novonastale države sada žele samo jedno – da što prije uđu u EU, piše "Deutsche Welle" u okviru projekta pod nazivom "Raspad Jugoslavije–20 godina kasnije".

Ratna događanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za cijelu regiju. Novonastale države godinama su u krizi. Sve one izlaz vide samo u jednom – što skorijem ulasku u Evropsku uniju. I dok je Slovenija već nekoliko godina punopravna članica, za ostale bivše jugoslovenske republike, osim Hrvatske, evropska budućnost prilično je neizvjesna.

Jedan od uvjeta za brže eurointegracije, koji stiže iz Bruxellesa, je regionalna saradnja. No, ona je još je na niskom nivou – pogotovo kada su u pitanju Srbija i Kosovo, ili Republika Srpska i ostatak Bosne i Hercegovine. Ipak, ima i jedna dobra stvar – u regiji se više ne broje mrtvi, nego novac.

Hrvatska najbliža članstvu EU?

Bivša Jugoslavija smatrana je za jednu od prvih istočnoevropskih zemalja koja je mogla ispuniti uvjete za ulazak u EU. Iako je imala vlastiti politički model, kome su mnogi zamjerali nedostatak demokracije, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija imala je dobre kulturne, privredne i političke odnose sa Zapadom. Međutim, događaji koji su pratili raspad tadašnje Jugoslavije bili su razarajući za tu regiju, čije evropske integracije tada nisu samo zaustavljne, već su otišle mnogo koraka unazad.

Danas su, osim Slovenije, koja je članica EU od 2004. godine, nekadašnje jugoslovenske republike su svaka na svom stepenu napretka ka EU. Hrvatska je trenutno najbliža članstvu i u završnoj je fazi pristupnih pregovora.

Nekadašnja jugoslavenska republika Makedonija ima status kadidata od 2005, ali i problem oko službenog imena zemlje sa susjednom Grčkom. Napredak Srbije uslovljen je završetkom saradnje s tribunalom u Den Haagu, dok je BiH rastrzana unutarnjim nesuglasicama između dvaju entiteta (Fedracije BiH i Republike Srpske) i tri naroda (Srba, Hrvata i Bošnjaka) koji tu žive.

Crna Gora nema otvorenih pitanja i procjenjuje se da bi ona mogla imati i najlakši put ka zajednici evropskih zemalja, za razliku od Kosova, koje nije priznanto kao država od pet članica EU. Izvjestitelj Evropskog parlamenta za BiH, Doris Pack smatra da je put do Bruxellesa za mnoge zemlje u regiji još dug. "Jedina zemlja koja može ući u EU u ovom momentu, kada ispuni sve uvjete, bit će možda Hrvatska 2012. godine. I to je to. Sve ostale zemlje su na različitim stupnjevima pristupanja EU, i moraju prijeći cijeli put", smatra Pack.

"Saradnja je neminovna – ako se želi u EU"

Dvadeset godina od raspada SFRJ, u bivšim jugoslavenskim republikama ratne rane još nisu u potpunosti zarasle. To opterećuje međudržavne odnose i usporava procese saradnje. Obrisi epohe dobrosusjedskih odnosa tek se naziru.

"Države u kojima je intenzitet ratnih sukoba bio manji, bolje podnose naslijeđe ratnih nemira, dok bivše jugoslavenske republike u kojima se razvila snažna percepcija pobjednika, kao što su Slovenija i Hrvatska, lakše konstruiraju i njeguju svoju historijsku narativu", kazao je u komentaru za "Deutsche Welle" dr. političkih nauka i član sarajevskog Alumni centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS), Dennis Gratz.

Uprkos ratnim ranama, bivše jugoslovenske republike teže Evropskoj uniji, a procesi evropskih integracija nalažu međusobnu saradnju čiji se obrisi naziru tek izborom Ive Josipovića za hrvatskog predsjednika.

"Veliki iskorak je saradnja na području pravosuđa, posno u borbi protiv prekograničnog kriminala, u čemu prednjače Hrvatska i Srbija", istakla je za "Deutsche Welle" politička analitičarka iz Banje Luke, Tanja Topić.

Nacionalističke politike otežavaju evropske procese

"Saradnje uopće nema među onim državama koje još nisu uspostavile diplomatske odnose (Kosovo i Srbija) ili čiji odnosi su još uvijek opterećeni ratom i njihovim ulogama u njemu (Srbija i Bosna i Hercegovina), posebice u pogledu priznanja ratne odštete, organiziranja agresije, preuzimanja odgovornosti za počinjene ratne zločine, međusobna izručenja optuženih i osumnjičenih te u pogledu hapšenja Ratka Mladića i Gorana Hadžića", kazao je dr. Dennis Gratz.

On tvrdi da je saradnja država nastalih raspadom SFRJ moguća i bez poticaja (ili prisile) međunarodne zajednice. "Mi nismo samo bili stanovnici jedne države, već smo dijelili i zajedničku kulturu, jezik, pa i pogled na svijet. Naša društva su duboko isprepletena, sudbinama, potrebama pa i zajedničkom prošlošću. Bez da prizivam neku staru, sentimentalnu Jugoslaviju, ja se još uvijek bilo gdje u bivšoj SFRJ osjećam dobrodošlim", istakao je dr. Gratz.

On je napomenuo i to da nacionalističke stranke glavni čimbenici ometanja napretka u međunacionalnim i međudržavnim odnosima, i isatakao da nacionalisti "nisu samo katalizatori ratnih sukoba u regiji već i njihovi agregati".

Geopolitički učinci raspada Jugoslavije

Raspad Jugoslavije početkom 90-tih godina imao je veliki geopolitički utjecaj na Evropu, ali i na Pokret nesvrstanih. Evropski lideri nisu znali kako se nositi s tolikim brojem novonastalih zemalja na Balkanu.

Raspadom zajedničke države na prostoru nekadašnje Jugoslavije nastao je mozaik malih nezavisnih zemalja, koji je evropskim liderima prouzrokovao niz problema, smatra Wolfgang Höpken, profesor historije jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Leipzigu.

”Na početku su se svi pitali, kako bi se taj prostor mogao regionalno i politički organizirati. Kako bi se Evropa trebala nositi s novim državnim uređenjima? Da bi riješili to pitanje, osmislili su politički instrument. Postavljen je cilj prema kojem bi sve te zemlje s vremenom trebalo približiti i integrirati u Evropsku uniju.”

Jugoslovenski nemiri preneseni i na Afriku

S krajem Hladnog rata između Istoka i Zapada, automatski je oslabljen i Pokret nesvrstanih. Sam raspad Jugoslavije direktno je utjecao i bio jako loš primjer za afričke secesioniste, tvrdi Asfa-Wossen Asserate, politički analitičar i praunuk posljednjeg etiopskog cara, koji već godinama živi i radi u Frankfurtu na Majni.

Sve afričke zemlje su, baš kao i bivša Jugoslavija, višenacionalne. U državama Afrike živi na hiljade različitih nacija koje se sporazumijevaju na više od 2.000 jezika. Događaji u Jugoslaviji ohrabrili su afričke secesioniste da krenu u realizaciju svojih planova, objašnjava Asserate:

”Do tog trenutka su sve evropske zemlje poštovale granice afričkih država, koje su radi lakše raspodjele kolonija, svojevremeno formirane u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Secesionistički pokreti nisu prihvaćeni. Medutim, raspadom Jugoslavije razbijen je ovaj tabu i s vremenom je prešutno odobrena borba secesionista za odvajanje.
Raspad Jugoslavije je za Afriku bio crni dan!”

"Jugoslaviju uništili i opljačkali Jugosloveni"

Holm Sundhaussen, njemački historičar za jugoistočnu Evropu, smatra da se Jugoslavija mogla razvijati u pravcu ”male Evropske Unije”. Medutim, tadašnji politički akteri u regiji nisu uspjeli pod jednim krovom koordinirati veliki broj malih država, potvrđuje to i balkanolog i novinar iz Berlina, Rüdiger Rossig:

”Jugoslavija je zapravo eksplodirala. Možemo i idućih 50 godina pričati kako su Jugoslaviju uništile sile izvana. Međutim, Jugoslaviju je podijelila, uništila i opljačkala njezina vlastita politička klasa. Sve dok to ne priznamo, mislim da na području bivše Jugoslavije nećemo imati ni političkog, a ni ekonomskog napretka.”

(Sarajevo-x)

Add comment

HOTEL bm

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.