Kozarac.ba

Na kafi sa predsjednikom Mjesne zajednice Kozarac

U nastavku tekstova u nasoj kategoriji Intervjui, objavljujemo razgovor sa Ekremom Hadzicem, trenutnim predsjednikom Savjeta Mjesne zajednice Kozarac.

Lagano, uz jutarnju kahvu, razgovarali smo o trenutnoj situaciji u Mjesnoj zajednici Kozarac kao i samom Kozarcu, sto podrazumjeva svih pet Mjesnih zajednica, Kozarac, Kamicani, Kozarusa, Trnopolje i Kevljani…

Odgovarajuci na nekoliko pitanja Ekrem je dao ukratko prikaz svoga drustvenog angazmana od povratka do danas i dao svoje vidjenje trenutne politicke situacije u Kozarcu kao i pokretanja procesa za formiranje Opstine Kozarac…

 

 

Kz.Ba: Kad ste se vratili i koji je vaš anganžman u Kozarcu poslije rata?

-Vratio sam se 2000 god. Kada sam uspio osloboditi devastiranu kuću kao i mnogi drugi, a što se tiče aktivnosti za sam povratak uključio sam se 1998 godine kad smo počeli voziti svoje umrle u svoja mezarja. 1999. godine sam radio jedan projekat  vezano za revitalizaciju poljoprivrede na području Kozarca za njemačku organizaciju ASB. Uporedo sam rukovaodio izgradnjom prve džamije u RS-u u Kozaruši . Poslije toga sam učestvovao u formiranju Medžilisa IZ Kozarac i obavljao funkciju sekretara medžlisa nekoliko godina. Uporedo sa tim sam radio na formiranju prve poslijeratne biblioteke u Kozarcu  koja se zove „Behar“ i koja egzistira u sklopu Medžlisa IZ Kozarac. Kasnije sam radio na izgradnji džamije u Kalati i to punih 7 godina.  2007 godine sam izabran za predsjednika Savjeta MZ Kozarac koju funkciju  i sada obavljam, a  inače sam zaposlen u Banja Luci poslije 7 godina provedenih na birou za zapošlajvanje Prijedor bez obzira što sam visoko obrazovan kadar.

Kz.ba: Kako ocjenjujete stanje u Kozarcu danas?

-Jako široko pitanje, lakše bi bilo odgovaratina na konkretna pitanja. Da bi odgovorili na ovo pitanje situaciju treba sagledati iz više uglova da bi je razumjeli jer puno je faktora i okolnosti  koje su imali  uticaj. Generalnio gledano i u usporedbi sa sličnim sredinama učinjen je veliki pomak u odnosu na gledanje nekog ko nije vidio kako je to izgledalo 98, 99 ,2000, itd. Treba biti zadovoljan onim štoje urađeno, ali naravno to ne znači da nije moglo biti i bolje i više i da na tome ne treba dalje raditi, ali treba shvatiti i okolnosti u kojima radimo.

Kz.Ba: Period od kada ste predsjednik Savjeta MZ Kozarac?

Prihvatio sam mjesto predsjednika Savjeta u jako nepovoljnim okolnostima  tačnije kad ga niko nije htio da prihvati na zboru građana. I ja sam prvi put odbio ponudu, ali kad sam  drugi put izašao pred građane, vidio sam da su većina stariji ljudi, skromnog obrazovanja i koji su na neki način očekivali da ih neko koliko toliko dostojno predstavlja. Bilo me je sramota da ne prihvatim jer je to ako ništa drugo bila moralna obaveza. U tom periodu MZ je izgubila status pravnog lica što je  praktično značilo nije više imala svoj žiro račun, pečat, i sve ostalo što bi bilo od značaja za samostalno realizovanje nekih odluka bitnih za MZ. Zamislite situaciju,  kad izvori finansiranja MZ budu donacije i samodoprinosi ali i u tom slučaju sredstva moraju biti uplaćena na žiro račun opštine , a onda trebate da pišete molbu da vam se dodjele sredstva koje sami obezbjedite za vaše potrebe. Opšte poznata stvar je da ekonomski problemi rađaju sve druge probleme.

Najveći problem je bio kako pronaći model da dođete do sredstava da bi realizovali bilo kakvu ideju. Jedini izlaz je bio korištenje privatnih veza preko uticajnih ljudi i realizacija projekata na osnovu stranačke pripadnosti. Do tada nisam smatrao da je politika tako bitan faktor ako želite sprovesti neku ideju, projekat i sl. Ko to ne shvati na vrijeme živjet će dugo u zabludi. Formiran je Savjet MZ tj. grupa ljudi bez velike moći. U toku rada bilo je dosta ideja da se nešto uradi, ali u principu su se iskristalisala dva projekta koja smo stavili kao prioritet, a to su Dom zdravlja i Spomen obilježje. Većina aktivnosti se bazirala na to, pored drugih aktivnosti  i sitnijih projekata. Evo hvala Bogu ove četiri godine će se zaokružiti sa ova dva projekta tj. ono što je zacrtano biće realizovano. Mogu samo raći da bi se došlo do ove faze bilo je puno poslova koji se ne vide,  i koji se vjeraovatno nikad neće ni spomenuti, od bezbroj sastanaka, putovanja,  ugošćavanja, lobiranja stranačkih lidera, ministara, itd, itd,

Kz.Ba: S obzirom da je politika toliko bitna, ocjena političke situacije u Kozarcu danas ?

Za malu sredinu kao štoje Kozarac politička atmosfera je konfuzna. Kao predsjednik MZ-a nikad se nisam puno politički eksponirao iz razloga potrebe za minimum zajedništva  kada su u pitanju interesi Kozarca između različitih političkih opcija i  mišljenja.  Vrlo je bitno kad obavljaš ovu funkciju naći neku sredinu. Inače član sam SDA stranke. U Kozarcu su prisutne u zadnje dvije godine prisutne dvije opcije SDA , NGI i treća strana građana koja je najveća koja je nezadovoljna koja želi boljitak, ali na kraju ipak ostane inertna i uopšte ne glasa. Druge političke opcije nemaju veliki značaj ako zanemarimo ono Harisovo na prošlim izborima „Bosna 100%“ kad je privukao veći broj glasača.

U Kozarcu se dugo razmišljalo kako naći model za okupljanje svih Kozarčana u jedinstven front. Najveći motiv za okupljanje ljudi oko jedne ideje je bio Kozarac- opština. Ta ideja je bila prisutna od samog povratka  i bilo je raznih aktivnosti ali to je jedan proces koji nije tako jednostavan zahtijeva vrijeme i veliki angažman ljudi i sredstva. Jedna od ideja je bila i nova stranka. Ja sam bio na prvom  sastanku kad se formirala NGI. Iznio sam svoj stav koji nije bio prihvaćen.

Bio sam mišljenja da se pokušaju grupisati glasovi obzirom da Kozarac ima veliki potencijal, a onda da se vrše pregovori sa nekom od velikih probosanskih stranaka po principu dobićete naše glasove ali za uzvrat da se ispoštuju naši zahtjevi koji budemo smatrali da su nam prioritet. Takav princip je odbijen jer su smatrali da su dovoljni jaki i da mogu sve sami rješavati. Izbori su prošli kako su prošli. Postojala je još jedna šansa zajedničkog djelovanja na opštinskom nivou. Poslije izbora smo predlagali da sve probosanske stranke zajednički nastupe kod formiranja vlasti tj. da sve idu u poziciju ili u opoziciju. Međutim i to je odbijeno. Dobro se sjećam izjave funkcionera SDP-a Ernesta Badnjevića kad je rekao „Mi nećemo nikog da šlepamo“

Kao rezultat toga imamo situaciju da Bošnjaci moraju da glasaju za ono što nije njihov interes jer moraju poštovati pravila igre da bi bili u poziciji. Najbolji primjer za to je glasanje za budžet opštine Prijedor u kojem nas faktički nema nigdje. Danas kada čitam komentare sa raznim idejama onih dobronamjernih tako i onih zlonamjernih vidim jednu zajedničku crtu a to je da veliki broj ljudi ne razumije kako funkcionira sistemi i ne shvataju važnost glasanja.

Ljudi ne shvataju da izazkom  na izbore ili ne, učestvuju u kreiranju politike. Svojim ne izlazkom na izbore po principu „Nemam za koga da glasam „ ili „Svi su lopovi“ automatski daje šansu drugoj strani koja će to jako dobro iskoristiti. Šta se kasnije dešava? Kroz sistem odlučivanja, kasnije će se donositi zakoni koji sigurno neće biti na našu dobrobit. Primjera radi može se desiti da se izglasa zakon o porezu na imovinu za lica koja su strani državljani (Mislim na naše ljude). To bi praktično značilo da bi naši ljudi kao i u bliskoj prošlosti rintali po bijelom svijetu, a preko raznih nameta,  školovali , plaćali penzije i druga davanja čak i ljudima koji su ih otjerali sa njihovih ognjišta. Tipičan primjer je Banja Luka . U skupštini grada nema niti jedan Bošnjak. Kad bi poželjeli  naprimjer promijeniti naziv jedne ulice to nema ko da predloži. Ko je tome kriv? Nije da nema Banjalučana. Problem je u nama samima, tu nije kriva druga strana , do nas je.

Što se tiče Kozarca ima dosta razmišljanja kako doći u poziciju da budemo faktor pa predlažu; bio bi dobar ovaj ili onaj. Toje pogrešan pristup. Jedan čovjek ma ko to bio ne predstavlja mnogo. Da bi imali uticaj morate biti dio velikog sistema , velike stranke, jednostavno morate igrati za veliki klub.

Svima je valjda jasno da samo velike stranke formiraju vlast, da imaju ministre i da one raspolažu sa zajedničkim sredstvuma. Male stranke  nemaju tu mogućnost. Da bi ste odlomili parče tog velikog zajedničkog kolača morate biti dio velikog tima. Dosta puta se čuju izjave tipa: „To nisu stranačke pare to su naši novci od poreza“. Toje apsolutno tačno, ali možete imati koliko hoćete dobar projekat ili ideju za koju su potrebna sredstva, ali ako nemate stranačku potporu da ih dobijete vaš prpjekat će završiti negdje u ladici. To nije popularno reći ali to je tako i ne samo ovdje nego svugdje u svijetu.Velika stranka nije samo jeda funkcioner, to je čitav sistem, počev od načelnika opština , direktora javnih poduzeća,  moćnih privatnika, itd itd. Najbolje je to opisao bivši premijer RS-a Dragan Čavić kad kaže „ Nije problem Milorad Dodik on je samo jedan čovjek-problem je čitav sistem uticajnih ljudi koji su instalirani na određene pozicije i treba jako puno vremena da bi se došlo na vlast pa teko onda postepeno mijenjalo.

Što se nas tiče ubjeđenja sam da se trebamo držati velikih stranaka , a s obzirom da imamo veliki potencijalu ljudstvu što je naš najveći adut koji sve stranke moraju uvažiti. Stvar je samo u dobrom izbornom rezultatu i dobroj nagodbi koja bi išla za dobrobit našeg mjesta. Kao samostalni  naš najveći domet je opštinski i tu je  plafon. Koliko se može izvući od Opštine  Prijedor moglo se vidjeti na izgradnji Doma zdravlja. Najveća sredstva su izdvojila tri  ministarstva jedno na državnom nivou  dva  entitetska i to našim lobiranjem.

Kz.Ba: Šta bi trebalo raditi dalje – planovi ?

Prije svega potrebno bi bilo postići opšti koncenzus o tome šta je prioritet, prvo na nivou MZ Kozarac a onda proširiti na ostale MZ  područja Kozarca. Po mom mišljenju prioriteti za naradne četiri godine bi:  bili izgradnja Vatrogasnog doma, a ujedno i prostorija za omladinu, te rješavanje njihovog statusa. Zatim rješavanje prostorija za dječiji vrtić koji je postojao prije rata  a i sad postoji dio zgrade u stambenom kompleksu Saleš za tu namjenu. To bi bila recimo dva zadatka. Ne treba uzimati previše projekata . Bolje je planirati nešto realno i sigurno realizovati kao što je to bio slučaj sa Domom zdravlja i Spomen obilježjem . To ne znači da se ne treba baviti i drugim stvarima . Uvijek treba držati aktuelnu temu Kozarac – opština i raditi na tome i stvarati ustanove koje imaju opštine tako kad dođe vrijeme imamo već ispunjene uslove koji su potrebni za taj status.

Kz.Ba: Da li je realno očekivati da će doći do formiranja Opštine –Kozarac

To treba posmatrati kao proces. To neće doći čarobnim štapićem, ali ja sam ubjeđen da ćemo doći do svog cilja prije ili kasnije. Najrealnija opcija u sadašnjim okolnostima je da se Prijedor proglasi gradom sa više opština i to ne bi bila loša varijanta za početak. Problem koji se može javiti u toj varijanti je teritorijalna raspodjela. Navažnija stvar u tom slučaju bi bilo,  izboriti se za granice nekadašnje Opštine Kozarac. Predpostavljam da bi problem bio vezan za Nacionalni park Kozara koji  teritorijalno najvećim dijelom pripada Kozarcu i  pitanje Trnopolja jer je to uvijek bila željeznička stanica Kozarac, a imam osjećaj neko želi progurati kao željezničku stanicu Trnopolje što vjerovatno ima svoju pozadinu. Ako budemo svjesni svi argumenti su na našoj strani. Do nas je.

Kz.Ba: Šta bi ste poručili na kraju?

Bez obzira na sve pozvao bih sve da se uključe, registruju i glasaju, jer je to najmanje što čovjek može učiniti za svoju zajednicu. U suprotnom drugi će dobro znati iskoristiti našu pasivnost. Ne bih volio da dođemo u situaciju kao Banja Luka da nema ko da predloži promjenu  da ne kažem   da je  realizuje . Pradoks bi bio da nam kažu „Kako da vam nešto damo kad niste ništa  ni tražili“. Nemojmo gubiti optimizam razmišljajmo pozitivno.

 

Dodaj komentar

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.