svabo
U nastavku tekstova u nasoj kategoriji Intervjui, objavljujemo razgovor sa Ekremom Hadzicem, trenutnim predsjednikom Savjeta Mjesne zajednice Kozarac.
Lagano, uz jutarnju kahvu, razgovarali smo o trenutnoj situaciji u Mjesnoj zajednici Kozarac kao i samom Kozarcu, sto podrazumjeva svih pet Mjesnih zajednica, Kozarac, Kamicani, Kozarusa, Trnopolje i Kevljani…
Odgovarajuci na nekoliko pitanja Ekrem je dao ukratko prikaz svoga drustvenog angazmana od povratka do danas i dao svoje vidjenje trenutne politicke situacije u Kozarcu kao i pokretanja procesa za formiranje Opstine Kozarac…
Kz.Ba: Kad ste se vratili i koji je vaš anganžman u Kozarcu poslije rata?
-Vratio sam se 2000 god. Kada sam uspio osloboditi devastiranu kuću kao i mnogi drugi, a što se tiče aktivnosti za sam povratak uključio sam se 1998 godine kad smo počeli voziti svoje umrle u svoja mezarja. 1999. godine sam radio jedan projekat vezano za revitalizaciju poljoprivrede na području Kozarca za njemačku organizaciju ASB. Uporedo sam rukovaodio izgradnjom prve džamije u RS-u u Kozaruši . Poslije toga sam učestvovao u formiranju Medžilisa IZ Kozarac i obavljao funkciju sekretara medžlisa nekoliko godina. Uporedo sa tim sam radio na formiranju prve poslijeratne biblioteke u Kozarcu koja se zove „Behar“ i koja egzistira u sklopu Medžlisa IZ Kozarac. Kasnije sam radio na izgradnji džamije u Kalati i to punih 7 godina. 2007 godine sam izabran za predsjednika Savjeta MZ Kozarac koju funkciju i sada obavljam, a inače sam zaposlen u Banja Luci poslije 7 godina provedenih na birou za zapošlajvanje Prijedor bez obzira što sam visoko obrazovan kadar.
Kz.ba: Kako ocjenjujete stanje u Kozarcu danas?
-Jako široko pitanje, lakše bi bilo odgovaratina na konkretna pitanja. Da bi odgovorili na ovo pitanje situaciju treba sagledati iz više uglova da bi je razumjeli jer puno je faktora i okolnosti koje su imali uticaj. Generalnio gledano i u usporedbi sa sličnim sredinama učinjen je veliki pomak u odnosu na gledanje nekog ko nije vidio kako je to izgledalo 98, 99 ,2000, itd. Treba biti zadovoljan onim štoje urađeno, ali naravno to ne znači da nije moglo biti i bolje i više i da na tome ne treba dalje raditi, ali treba shvatiti i okolnosti u kojima radimo.
Kz.Ba: Period od kada ste predsjednik Savjeta MZ Kozarac?
Prihvatio sam mjesto predsjednika Savjeta u jako nepovoljnim okolnostima tačnije kad ga niko nije htio da prihvati na zboru građana. I ja sam prvi put odbio ponudu, ali kad sam drugi put izašao pred građane, vidio sam da su većina stariji ljudi, skromnog obrazovanja i koji su na neki način očekivali da ih neko koliko toliko dostojno predstavlja. Bilo me je sramota da ne prihvatim jer je to ako ništa drugo bila moralna obaveza. U tom periodu MZ je izgubila status pravnog lica što je praktično značilo nije više imala svoj žiro račun, pečat, i sve ostalo što bi bilo od značaja za samostalno realizovanje nekih odluka bitnih za MZ. Zamislite situaciju, kad izvori finansiranja MZ budu donacije i samodoprinosi ali i u tom slučaju sredstva moraju biti uplaćena na žiro račun opštine , a onda trebate da pišete molbu da vam se dodjele sredstva koje sami obezbjedite za vaše potrebe. Opšte poznata stvar je da ekonomski problemi rađaju sve druge probleme.
Najveći problem je bio kako pronaći model da dođete do sredstava da bi realizovali bilo kakvu ideju. Jedini izlaz je bio korištenje privatnih veza preko uticajnih ljudi i realizacija projekata na osnovu stranačke pripadnosti. Do tada nisam smatrao da je politika tako bitan faktor ako želite sprovesti neku ideju, projekat i sl. Ko to ne shvati na vrijeme živjet će dugo u zabludi. Formiran je Savjet MZ tj. grupa ljudi bez velike moći. U toku rada bilo je dosta ideja da se nešto uradi, ali u principu su se iskristalisala dva projekta koja smo stavili kao prioritet, a to su Dom zdravlja i Spomen obilježje. Većina aktivnosti se bazirala na to, pored drugih aktivnosti i sitnijih projekata. Evo hvala Bogu ove četiri godine će se zaokružiti sa ova dva projekta tj. ono što je zacrtano biće realizovano. Mogu samo raći da bi se došlo do ove faze bilo je puno poslova koji se ne vide, i koji se vjeraovatno nikad neće ni spomenuti, od bezbroj sastanaka, putovanja, ugošćavanja, lobiranja stranačkih lidera, ministara, itd, itd,
Kz.Ba: S obzirom da je politika toliko bitna, ocjena političke situacije u Kozarcu danas ?
Za malu sredinu kao štoje Kozarac politička atmosfera je konfuzna. Kao predsjednik MZ-a nikad se nisam puno politički eksponirao iz razloga potrebe za minimum zajedništva kada su u pitanju interesi Kozarca između različitih političkih opcija i mišljenja. Vrlo je bitno kad obavljaš ovu funkciju naći neku sredinu. Inače član sam SDA stranke. U Kozarcu su prisutne u zadnje dvije godine prisutne dvije opcije SDA , NGI i treća strana građana koja je najveća koja je nezadovoljna koja želi boljitak, ali na kraju ipak ostane inertna i uopšte ne glasa. Druge političke opcije nemaju veliki značaj ako zanemarimo ono Harisovo na prošlim izborima „Bosna 100%“ kad je privukao veći broj glasača.
U Kozarcu se dugo razmišljalo kako naći model za okupljanje svih Kozarčana u jedinstven front. Najveći motiv za okupljanje ljudi oko jedne ideje je bio Kozarac- opština. Ta ideja je bila prisutna od samog povratka i bilo je raznih aktivnosti ali to je jedan proces koji nije tako jednostavan zahtijeva vrijeme i veliki angažman ljudi i sredstva. Jedna od ideja je bila i nova stranka. Ja sam bio na prvom sastanku kad se formirala NGI. Iznio sam svoj stav koji nije bio prihvaćen.
Bio sam mišljenja da se pokušaju grupisati glasovi obzirom da Kozarac ima veliki potencijal, a onda da se vrše pregovori sa nekom od velikih probosanskih stranaka po principu dobićete naše glasove ali za uzvrat da se ispoštuju naši zahtjevi koji budemo smatrali da su nam prioritet. Takav princip je odbijen jer su smatrali da su dovoljni jaki i da mogu sve sami rješavati. Izbori su prošli kako su prošli. Postojala je još jedna šansa zajedničkog djelovanja na opštinskom nivou. Poslije izbora smo predlagali da sve probosanske stranke zajednički nastupe kod formiranja vlasti tj. da sve idu u poziciju ili u opoziciju. Međutim i to je odbijeno. Dobro se sjećam izjave funkcionera SDP-a Ernesta Badnjevića kad je rekao „Mi nećemo nikog da šlepamo“
Kao rezultat toga imamo situaciju da Bošnjaci moraju da glasaju za ono što nije njihov interes jer moraju poštovati pravila igre da bi bili u poziciji. Najbolji primjer za to je glasanje za budžet opštine Prijedor u kojem nas faktički nema nigdje. Danas kada čitam komentare sa raznim idejama onih dobronamjernih tako i onih zlonamjernih vidim jednu zajedničku crtu a to je da veliki broj ljudi ne razumije kako funkcionira sistemi i ne shvataju važnost glasanja.
Ljudi ne shvataju da izazkom na izbore ili ne, učestvuju u kreiranju politike. Svojim ne izlazkom na izbore po principu „Nemam za koga da glasam „ ili „Svi su lopovi“ automatski daje šansu drugoj strani koja će to jako dobro iskoristiti. Šta se kasnije dešava? Kroz sistem odlučivanja, kasnije će se donositi zakoni koji sigurno neće biti na našu dobrobit. Primjera radi može se desiti da se izglasa zakon o porezu na imovinu za lica koja su strani državljani (Mislim na naše ljude). To bi praktično značilo da bi naši ljudi kao i u bliskoj prošlosti rintali po bijelom svijetu, a preko raznih nameta, školovali , plaćali penzije i druga davanja čak i ljudima koji su ih otjerali sa njihovih ognjišta. Tipičan primjer je Banja Luka . U skupštini grada nema niti jedan Bošnjak. Kad bi poželjeli naprimjer promijeniti naziv jedne ulice to nema ko da predloži. Ko je tome kriv? Nije da nema Banjalučana. Problem je u nama samima, tu nije kriva druga strana , do nas je.
Što se tiče Kozarca ima dosta razmišljanja kako doći u poziciju da budemo faktor pa predlažu; bio bi dobar ovaj ili onaj. Toje pogrešan pristup. Jedan čovjek ma ko to bio ne predstavlja mnogo. Da bi imali uticaj morate biti dio velikog sistema , velike stranke, jednostavno morate igrati za veliki klub.
Svima je valjda jasno da samo velike stranke formiraju vlast, da imaju ministre i da one raspolažu sa zajedničkim sredstvuma. Male stranke nemaju tu mogućnost. Da bi ste odlomili parče tog velikog zajedničkog kolača morate biti dio velikog tima. Dosta puta se čuju izjave tipa: „To nisu stranačke pare to su naši novci od poreza“. Toje apsolutno tačno, ali možete imati koliko hoćete dobar projekat ili ideju za koju su potrebna sredstva, ali ako nemate stranačku potporu da ih dobijete vaš prpjekat će završiti negdje u ladici. To nije popularno reći ali to je tako i ne samo ovdje nego svugdje u svijetu.Velika stranka nije samo jeda funkcioner, to je čitav sistem, počev od načelnika opština , direktora javnih poduzeća, moćnih privatnika, itd itd. Najbolje je to opisao bivši premijer RS-a Dragan Čavić kad kaže „ Nije problem Milorad Dodik on je samo jedan čovjek-problem je čitav sistem uticajnih ljudi koji su instalirani na određene pozicije i treba jako puno vremena da bi se došlo na vlast pa teko onda postepeno mijenjalo.
Što se nas tiče ubjeđenja sam da se trebamo držati velikih stranaka , a s obzirom da imamo veliki potencijalu ljudstvu što je naš najveći adut koji sve stranke moraju uvažiti. Stvar je samo u dobrom izbornom rezultatu i dobroj nagodbi koja bi išla za dobrobit našeg mjesta. Kao samostalni naš najveći domet je opštinski i tu je plafon. Koliko se može izvući od Opštine Prijedor moglo se vidjeti na izgradnji Doma zdravlja. Najveća sredstva su izdvojila tri ministarstva jedno na državnom nivou dva entitetska i to našim lobiranjem.
Kz.Ba: Šta bi trebalo raditi dalje – planovi ?
Prije svega potrebno bi bilo postići opšti koncenzus o tome šta je prioritet, prvo na nivou MZ Kozarac a onda proširiti na ostale MZ područja Kozarca. Po mom mišljenju prioriteti za naradne četiri godine bi: bili izgradnja Vatrogasnog doma, a ujedno i prostorija za omladinu, te rješavanje njihovog statusa. Zatim rješavanje prostorija za dječiji vrtić koji je postojao prije rata a i sad postoji dio zgrade u stambenom kompleksu Saleš za tu namjenu. To bi bila recimo dva zadatka. Ne treba uzimati previše projekata . Bolje je planirati nešto realno i sigurno realizovati kao što je to bio slučaj sa Domom zdravlja i Spomen obilježjem . To ne znači da se ne treba baviti i drugim stvarima . Uvijek treba držati aktuelnu temu Kozarac – opština i raditi na tome i stvarati ustanove koje imaju opštine tako kad dođe vrijeme imamo već ispunjene uslove koji su potrebni za taj status.
Kz.Ba: Da li je realno očekivati da će doći do formiranja Opštine –Kozarac
To treba posmatrati kao proces. To neće doći čarobnim štapićem, ali ja sam ubjeđen da ćemo doći do svog cilja prije ili kasnije. Najrealnija opcija u sadašnjim okolnostima je da se Prijedor proglasi gradom sa više opština i to ne bi bila loša varijanta za početak. Problem koji se može javiti u toj varijanti je teritorijalna raspodjela. Navažnija stvar u tom slučaju bi bilo, izboriti se za granice nekadašnje Opštine Kozarac. Predpostavljam da bi problem bio vezan za Nacionalni park Kozara koji teritorijalno najvećim dijelom pripada Kozarcu i pitanje Trnopolja jer je to uvijek bila željeznička stanica Kozarac, a imam osjećaj neko želi progurati kao željezničku stanicu Trnopolje što vjerovatno ima svoju pozadinu. Ako budemo svjesni svi argumenti su na našoj strani. Do nas je.
Kz.Ba: Šta bi ste poručili na kraju?
Bez obzira na sve pozvao bih sve da se uključe, registruju i glasaju, jer je to najmanje što čovjek može učiniti za svoju zajednicu. U suprotnom drugi će dobro znati iskoristiti našu pasivnost. Ne bih volio da dođemo u situaciju kao Banja Luka da nema ko da predloži promjenu da ne kažem da je realizuje . Pradoks bi bio da nam kažu „Kako da vam nešto damo kad niste ništa ni tražili“. Nemojmo gubiti optimizam razmišljajmo pozitivno.
Add comment