Kozarac.ba

Allahova blagodarnost prema nama veća je od naše zahvale

 

Svaka hvala i zahvala pripadaju Allahu, dželle šanuhu, koji je noć i dan učinio izvrsnom prilikom za onoga ko Ga želi spominjati i veličati,  kao i za onoga ko Mu želi zahvalan biti!

Neka Mu je neizmjerna hvala što je pomogao Svoje brojne robove u činjenju dobrih djela, i pravilnom korištenju vremena, zdravlja, mladosti i života!

Jedan od načina liječenja slabosti imana i jačanja vjere kod čovjeka zasigurno je i činjenje dobrih djela, kroz nastojanje da svoj dan ispunimo dobročinstvom i dobrom, u Njegovo, a ne u nečije drugo ime!

Dobra djela su jedan od najjačih i najdjelotvornijih lijekova za oslabljeni iman.

Kada je  Allahov Poslanik, sallallahu  alejhi ve sellem, upitao svoje ashabe: ”Ko je od vas osvanuo kao postač?”, Ebu Bekr, radijallahu anhu, rekao je: ”Ja.” Zatim je opet upitao: ”Ko je od vas danas ispratio dženazu?”, a Ebu Bekr, radijallahu anhu, ponovno je rekao: ”Ja.” ”Ko je od vas danas nahranio siromaha?”, upitao je zatim Poslanik, a Ebu Bekr, radijallahu anhu, rekao je: ”Ja.” Na Poslanikovo pitanje: ”Ko je od vas danas posjetio bolesnika?”, opet je odgovorio Ebu Bekr, radijallahu anhu: ”Ja.” Na kraju je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Nijedan čovjek neće objediniti sva ova djela u jednom danu a da neće ući u Džennet!” (Muslim)

Ovaj primjer govori nam da je Ebu Bekr, radijallahu anhu, a svima nam je poznato o kakvom se čovjeku radi, nastojao svaki momenat dana iskoristiti u dobru i različitim dobrim djelima.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, iznenada je postavio navedeno pitanje, a Ebu Bekr, radijallahu anhu, je, i pored toga, bio spreman da pozitivno odgovori na njegovo pitanje, što nam pruža nedvosmislen dokaz da je Ebu Bekrov, radijallahu anhu, dan bio ispunjen ibadetom, dobročinstvom i dobrim djelima.

Nešto slično zabilježeno je u slučaju Hammada b. Seleme, za kojeg je Abdurrahman b. Mehdi, Allah mu se smilovao, rekao: ”Kada bi Hammadu b. Selemi rekli: ‘Sutra ćeš umrijeti’, on ne bi imao šta dodati svojim djelima!” (Pogledaj: Sijeru e'alamin-n-nubela’, 7/447)

Trajno dobro djelo

U pogledu dobrih djela, treba obratiti pažnju na sljedeće stvari:

1. Žuriti i natjecati se u činjenju dobrih djela, shodno kur'anskom ajetu u kojem Allah, dželle šanuhu, u prijevodu značenja, kaže: ”…i nastojte (požurite) da zaslužite oprost Gospodara svoga i Džennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje” (Ali Imran, 133).

Opisujući iskrene i prave vjernike, Allah, dželle šanuhu, u prijevodu značenja, kaže: ‘‘Oni koji iz bojazni prema Gospodaru svome strahuju, i oni koji u dokaze Gospodara svoga vjeruju, i oni koji druge Gospodaru svome ravnim ne smatraju, i oni koji od onoga što im se daje udjeljuju, i čija su srca puna straha zato što će se vratiti svome Gospodaru – oni hitaju da čine dobra djela, i radi njih druge pretiču. Mi nikoga ne opterećujemo preko njegovih mogućnosti; u Nas je Knjiga koja istinu govori, i nikome se nepravda neće učiniti. Ali, srca nevjernika su prema ovom sasvim ravnodušna, a pored toga i ružna djela stalno čine.” (El-Mu'minun, 57-63)

Ovi i slični ajeti bili su podsticaj ashabima i prvim generacijama muslimana da budu ažurni u činjenju dobrih djela i svakog dobra.

Enes, radijallahu anhu, pripovijeda da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na dan Bitke na Bedru, kada su se idolopoklonici približili muslimanskim redovima, rekao: ”Pohitajte ka Džennetu koji je prostran kao što su prostrani nebesa i Zemlja!” Čuvši to, Umejr b. El-Hammam el-Ensari, radijallahu anhu, priupita: ”Allahov Poslaniče, baš Džennet koji je prostran kao što su prostrani nebesa i Zemlja?!” ”Da”, odgovorio je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem! Umejr, radijallahu anhu, tada uzviknu: ”Ooh, ooh”, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upita ga: ”Zbog čega si to rekao?” Umejr, radijallahu anhu, reče mu: ”Allahov Poslaniče, nisam to rekao ni zbog čega drugog do iz želje da budem jedan od džennetlija.” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obradova ga rekavši mu: ”Ti si jedan od džennetlija.” Kada je Umejr, radijallahu anhu, čuo te riječi, uzeo je nekoliko datula, sa namjerom da ih pojede, ali se u međuvremenu predomislio i rekao: ”Da živim onoliko koliko mi je potrebno za ovih nekoliko datula, to bi uistinu bio dug život!” Bacio je datule, usmjerio se ka mušričkim bojnim redovima i borio se protiv njih sve dok nije poginuo kao šehid! (Muslim)

Primjer za žurenje u činjenju dobrih djela jeste i praksa Božijih poslanika, alejhimus-selam, poput Musaa, alejhis-selam, za kojeg se u Kur'anu, u prijevodu značenja, kaže: “…a požurio sam k Tebi, Gospodaru moj, da budeš zadovoljan!” (Taha, 84); ili Zekerijjaa, alejhis-selam, i njegove porodice, za koje se u Kur'anu, u prijevodu značenja, kaže: ”Oni su se trudili da što više dobra učine i molili su Nam se u nadi i strahu, i bili su prema Nama ponizni” (El-Enbija’, 90).

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ”Polaganost (et-tu'edeh) je poželjna u svemu osim u djelima koja čovjek radi za onaj svijet!” (Sunen Ebu Davud)

Možemo konstatirati da, globalno gledajući, muslimani danas postupaju potpuno suprotno navedenoj predaji. Kada je u pitanju vjera, činjenje farzova i izbjegavanje harama, ponašaju se kao da će stotinama godina živjeti: ”Polahko, nemojte žuriti, imat ćete kad, još ste vi mladi, drugi će to uraditi”, a kada je u pitanju ovaj svijet, para, grijeh, čujemo ih kako govore: ”Požuri, šta čekaš! Brzo! Ako sad ne zaradiš, kad ćeš, ako sada ne ukradeš, ako sada ne slažeš… Sad dok si mlad čini harame, čini što ti je volja, pa ćeš, kad ostariš, ići u džamiju”.

2. Istrajavanje u činjenju dobrih djela također je važan detalj na koji moramo obratiti pažnju. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, citirajući Allaha, dželle šanuhu, u hadisi-kudsijju, kaže: ”Moj rob će Mi se neprestano približavati nafilama (dobrovoljnim djelima) sve dok ga ne zavolim…!” (Buhari)

Istrajavanje u dobrim djelima veoma je važan segment jačanja vjere u našim srcima, jer se time duša navikava na kontinuitet u činjenju dobrih djela i jača njena volja u tom pogledu. Kontinuirano i ustrajno činjenje nekog malog djela vrednije je i bolje od kratkotrajnog činjenja nekog velikog dobrog djela!

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan je: ”Koje je djelo najdraže Allahu, dželle šanuhu?”, pa je rekao: ”Allahu je najdraže djelo koje je trajno pa makar bilo i malo!” (Buhari)

U Muslimovoj zbirci se navodi: ”Kada bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, počeo raditi neko djelo, ne bi ga više napuštao!”

3. Ulaganje truda (el-džuhd)

Srca nije moguće liječiti nečim što je kratkog i ograničenog dejstva, i što će srcu na trenutak dati imansku snagu, pa će ga ubrzo nakon toga ostaviti i napustiti, a srce se starim, lošim navikama povratiti.

Naš iman mora napredovati u kontinuitetu što je nemoguće ostvariti bez džuhda (napora) i ulaganja truda. Allah, dželle šanuhu, na nekoliko mjesta u Kur'anu govori nam o trudu koji su, na putu imana i ibadeta, ulagali Njegovi miljenici, i kaže, u prijevodu značenja:  ‘‘U Naše riječi vjeruju samo oni koji, kad se njima opomenu, licem na tle padaju, i koji Gospodara svoga veličaju i hvale i koji se ne ohole. Bokovi njihovi se postelja lišavaju i oni se Gospodaru svome iz straha i želje klanjaju, a dio onog što im Mi dajemo udjeljuju. I niko ne zna kakve ih, kao nagrada za ono što su činili, skrivene radosti čekaju” (Es-Sedžda, 15-17); ‘

Oni koji su se Allaha bojali – u džennetskim baščama će, među izvorima, boraviti, primat će ono što im Gospodar njihov bude darovao, jer, oni su prije toga dobra djela činili, noću su malo spavali i u praskozorje oprost od grijeha molili, a u imecima njihovim bio je udio i za onoga koji prosi i za onoga koji ne prosi” (Ez-Zarijat, 15-19).

Uskladiti svoju praksu sa praksom prvih generacija

Iščitavajući biografije prvih generacija muslimana, možemo vidjeti na koji način se istinski ispovijeda i živi vjera, i na koji se to način iskreno Allahu, dželle šanuhu, robuje. Bilo je ashaba koji su znali u jednome danu proučiti hatmu Kur'ana, a bilo ih je koji su to činili u roku od tri dana. Bilo je onih koji su zikr činili i klanjali noćni namaz u trenucima borbe na Allahovom, dželle šanuhu, putu, a bilo ih je i koji su Allahu, dželle šanuhu, ibadet činili sve vrijeme boravka u zarobljeništvu.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovi ashabi kvasili su suzama svoje brade i svoje serdžade, zbog skrušenog obavljanja namaza i razmišljanja o Božijoj veličini i Njegovom stvaranju nebesa i Zemlje. Bilo je i onih koji su se pretvarali da spavaju, čekajući da im supruge i djeca zaspe, a zatim su, potajno, napuštali postelju, kako bi obavili noćni namaz. Prve generacije određivale su jedan dio noći za ibadet Allahu, dželle šanuhu, a dane su provodili u učenju i podučavanju, praćenju dženaza, obilasku bolesnika, staranju o jetimima, služeći i pomažući ljudima kojima je pomoć bila potrebna. Bilo je onih koji četrdeset godina nisu propustili početni tekbir za imamom u džematu! Većinu njih ezan je zatjecao u džamijama.

Prenosi se da Halid b. El-Velid, radijallahu anhu, nije imao mjesta na svome tijelu a da na njemu nije bio ožiljak od rane koju je zadobio u borbi na Allahovom, dželle šanuhu, putu!

Prvi muslimani bili su milostivi jedni prema drugima. Razmišljali su o interesima muslimanske zajednice, dok ovi potonji više razmišljaju o interesima džemata nemuslimana! Ko svoju praksu, makar djelimično, bude uskladio sa praksom prvih muslimana, nema sumnje da će njegov iman početi vidno napredovati!

4. Nepretjerivanje u činjenju dobrih djela također je bitno pravilo, ali smo mi, gledajući sveukupnu situaciju, veoma daleko od njega. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ”Ova vjera je lahka. Niko se neće ‘hrvati’ s vjerom a da ga ona neće savladati! Držite se sredine ili blizu nje!” (Buhari) U drugoj predaji stoji: ”Ako budete išli sredinom, stići ćete do odredišta!” (Buhari)

Enes, radijallahu anhu, prenosi da je jedne prilike Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ušao u džamiju i vidio svezano uže između dva stuba, pa je upitao: ”Šta predstavlja ovo uže ovdje?” Rekli su: ”To je Zejnebino uže na koje se oslanja kada se umori od namaza.” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je da se uže odmah ukloni, a zatim je rekao: ”Klanjajte dok ste čili i vedri, a ako vas ophrva san, prilezite i odmorite se!” (Buhari)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ”Činite onoliko dobrih djela koliko možete izdržati. Allahu neće dosaditi vaša dobra djela sve dok vama ne dosadi! Najdraže djelo Allahu, dželle šanuhu, je ono koje traje, pa makar bilo i malo!” (Buharija)

5. Nadoknađivanje propuštenih dobrih djela. Od Omera b. El-Hattaba, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Ko prespava svoj noćni ibadet (hizb), ili jedan dio njega, pa ga naknadno obavi između sabaha i podne-namaza, bit će mu upisano kao da ga je činio noću!” (Nesai)

Aiša, radijallahu anhu, prenosi: ”Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, istrajavao je u noćnom namazu, a ako bi ga, usljed bolesti ili zbog nenaspavanosti, kojim slučajem prošao noćni namaz, klanjao bi u toku dana 12 rekata (nafila-namaza)!” (Ahmed)

Jedne prilike je Ummu Selema, radijallahu anhu, vidjela Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako klanja dva rekata namaza nakon ikindijskog farza, pa ga je upitala o tome, a on joj je odgovorio: ”Kćeri Benu Umejje, pitala si me za dva rekata nakon ikindijskog farza: došla mi je delegacija iz plemena Abdul-Kajs, i razgovarajući s njima, propustio sam klanjati dva rekata nakon podnevskog farza i zato ih sada klanjam!” (Buharija)

”Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je četri rekata sunneta nakon podnevskog farza, ako ih nije klanjao prije podnevskog farza!” (Tirmizi)

Navedene predaje ukazuju nam na to da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio ustrajan u ibadetima, nadoknađujući sve ono što bi propustio, nebitno jesu li u pitanju farzovi ili dobrovoljna djela, i nebitno o kojoj vrsti ibadeta se radilo: namazu, postu, učenju Kur'ana itd…

6. Nada da će Allah, dželle šanuhu, ukabuliti naša dobra djela, i strah od toga da nam djela ne budu primljena! Pravi vjernik se nakon uloženog truda u činjenju dobrih djela boji toga hoće li njegovo djelo biti kabul kod Allaha ili ne!

Prenosi se da je Aiša, radijallahu anha, pitala Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o značenju ajeta: ”…i oni koji od onoga što im se daje udjeljuju, i čija su srca puna straha zato što će se vratiti svome Gospodaru, oni hitaju da čine dobra djela, i radi njih druge pretiču: ”Jesu li to oni koji piju alkohol i kradu?” ”Ne, kćeri Siddikova, to su oni koji poste, klanjaju, sadaku dijele, a boje se da im to neće biti kabul. To su oni koji žure u činjenju dobrih djela!” (Tirmizi)

Ebu Derda’, radijallahu anhu, rekao je: ”Kada bih znao da mi je Allah, dželle šanuhu, ukabulio samo jedan namaz, draže bi mi bilo nego da imam čitav dunjaluk sa svim što je na njemu! Allah, dželle šanuhu, kaže: ”Allah prima samo od onih koji su bogobojazni!” (Tefsir Ibn Kesir)

Pravi vjernici na sebe gledaju s prijezirom, skromno, ne ohole se, smatraju da nisu ispunili Allahov hakk! Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ”Kada bi čovjek od dana kada se rodio pa sve do svoje smrti ostario u Božijem raziluku, smatrat će sve to malim na Sudnjemu danu!” (Ahmed)

Ako čovjek na pravi način spozna Allaha, dželle šanuhu, i na pravi način upozna sebe i svoja djela i svoju dušu, uvidjet će da je Allah, dželle šanuhu, blagodarniji prema nama nego što Mu se mi možemo zahvaliti!

(Minber.ba)

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.