Kozarac.ba

Hoće li 11. jula zastava UN-a biti spuštena na pola koplja?

Ujedinjeni narodi ne obraćaju dovoljno ili čak zaboravljaju posvetiti potrebnu pažnju obilježavanju dana kada se u Srebrenici prije 15 godina dogodio zločin planetarnih razmjera.

– Ovo je prilika da se podsjetimo na Srebrenicu, i zato bi zastavu UN-a trebalo spustiti na pola koplja, a generalni sekretar UN-a trebao bi prisustvovati glavnoj komemoracij u BiH ove godine – kaže za "Avaz" Masud Hajder (Masood Haider), dugogodišnji dopisnik najpoznatijeg pakistanskog dnevnika "Dawn" iz Njujorka.

No, ovog 11. jula na Ist Riveru zasad ne planiraju nikakvu posebnu komemoraciju u povodu 15. godišnjice genocida u Srebrenici, saznaje naš list iz dobro obaviještenih izvora bliskih generalnom sekretaru UN-a Ban Ki-munu (Ki-moon). Isti je izvor potvrdio, kako su "male šanse" da će Ki-mun putovati ovog ljeta u BiH, i prisustvovati obilježavanju ovog važnog datuma.

– Ovaj generalni sekretar nema mrlju na savjesti kao Kofi Anan (Annan) i zato pokušava da se distancira od Ruande i Srebrenice, najveće sramote u povijesti UN-a – smatra dopisnik londonskog "Timesa" iz UN-a Džejms Bon (James Bone).

On, međutim, dodaje da bi spuštanje zastava na pola koplja na dan zatvaranja Svjetskog prvenstva u nogometu, u Južnoj Africi, 11. jula – zbog Srebrenice "izazvalo domino efekt".

– Sumnjam da će se tome udovoljiti, jer za svaku veću sportsku manifestaciju će se početi javljati poneki kandidat za obilježavanje nekog tragičnog dana iz povijesti – kaže on.

Iako je još 1999., u svom Izvještaju o Srebrenici, na 155 stranica, tada prvi šovjek UN-a Kofi Anan događaje u Srebrenici opisao "neviđenim hororom od Drugog svjetskog rata naovamo", i predvidio da će "tragedija Srebrenice proganjati našu historiju (UN-a, op.a.) zauvjek", aktuelni čelnici svjetske organizacije, prema svemu sudeći, ove godine neće odgovoriti na brojne pozive onih kojima je stalo da se lekcije Srebrenice ne zaborave.

– UN je uvijek bio žestok na riječima, ali puno slabiji na djelima – kaže za "Avaz" Metju Rasel Li (Mathew Russel Lee), američki advokat i najpoznatiji bloger u svjetskoj organizaciji, koji svakodnevno preko svoje web-stranici "Iner City Press" nemilosrdno kritizira rad UN-a.

I na naše više puta ponovljenje pitanje kakva je sudbina pisama Hasana Nuhanovića, koje je ovaj bivši uposlenik UN-a u Srebrenci pisao generalnom sekretaru UN-a, ured glasnogovornika je u prvi mah negirao da su ta pisma uopće poslata u Njujork.

– Od 1995. do sada (maj 2010., op.a.) nije pronađena korespondencija – napisao nam je Ari Gaitanis, jedan od glasnogovornika Ki-muna, usput pogrešno ispisujući Nuhanovićevo ime i prezime.

Tek nakon što smo reagirali, primijetivši grešku, dobili smo ispravan odgovor: "Možemo potvrditi da su pisma primljena 2002., 2004. i 2005.", piše u odgovoru glasnogovornika UN-a.

Na pitanje da li je generalni sekretar odgovorio na Nuhanovićeva pisma, te da li je Ban Ki-mun reagirao i na posljednje, otvoreno pismo od organizatora projekta "Stub srama" koje je potpisao voditelj ovog projekta Filip Ruh (Philipp Ruch), odgovor još nije stigao.

U otvorenom, kao u Nuhanovićevom pismu generalnom sekretaru UN-a, traži se da se zbog Srebrenice – zastava UN-a spusti na pola koplja ovog 11. jula. Iako se UN-ov odgovor da naslutiti, službena odluka još nije objavljena. Nasuprot tome, dužnosnici UN-a, praktično u isti mah kad smo taj zahtjev uputili, bez ikakvog odugovlačenja – odbili su da nam dostave na uvid spomenuta Nuhanovićeva pisma: "Računa se da su to privatna pisma, i podijeliti ih s javnošću bio bi prekršaj privatnosti", rečeno nam je u UN-u.

Ipak, zahvaljujući Hasanu Nuhanoviću, UN, izgleda, neće moći sasvim šutjeti ovog 11. jula. Na pitanje šta u povodu 15. godišnjice genocida u Srebrenici namjerava poduzeti Misija BiH u UN-u u Njujorku, rečeno nam je da će provesti sve "što o tome odluče u Predsjedništvu BiH". Najgore bi ipak bilo da nam se na taj dan dogodi planirana UN-ova šutnja.

Žrtve će moći tužiti UN u Vašingtonu?

Zbog pravnog imuniteta, holandski sudovi su oslobodili od odgovornosti UN u tužbi koju su podnijele žrtve genocida u Srebrenici, uključujuči i Hasana Nuhanovića. No, pitanje "imuniteta" UN-a, izgleda, nije gotova stvar. Pred Vrhovnim sudom SAD pokrenut je proces u kojem se upravo traži odgovornost UN-a.

Ironično, ali ne manje poučno, zbog "seksualnog uznemiravanja", dvije službenice UN-a Sintija Brzak (Cynthia) i Nasr Ishak optužile su 2003. bivšeg holandskog premijera i visokog komesara UN-a za izbjeglice Ruda Lubersa (Ruud Lubbers), tražeći usput i odgovornost Kofija Anana, jer ih nije uzeo u zaštitu.

Lubers je na svoje mjesto u UN-u zbog toga 2005. morao podnijeti ostavku, a dvije žene su, zbog odbijanja ostalih sudova da procesuiraju UN, tek ove 2010. svoj slučaj dotjerale do američkog Vrhovnog suda. Ako se Vrhovni sud SAD u ovom slučaju izjasni protiv imuniteta UN-a, i žrtve Srebrenice bi svoju pravdu mogle potražiti u Vašingtonu; mnogo je naime onih koji su 1995. izgubili svoje najmilije, a koji su sada državljani SAD.

Avaz

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.