Trideseta obljetnica smrti Josipa Broza Tita

Danas se navršava 30 godina od smrti doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Josipa Broza Tita. Tito je preminuo u Ljubljani, a njegovi posmrtni ostaci čuvaju se u Beogradu, u Kući cvijeća.

Josip Broz sahranjen je 8. maja 1980. godine, u Beogradu, a na njegovoj sahrani bilo je prisutno 209 delegacija iz 127 država svijeta: 31 predsjednik republike, 4 kralja, 5 prinčeva, 6 predsjednika parlamenata, 22 predsjednika i 13 podpredsjenika vlade i država, 47 ministara, i drugi.

Polaganjem vijenaca i odavanjem počasti u Kući cvijeća u Beogradu u utorak 4. maja suborci Josipa Broza Tita, iz svih krajeva bivše Jugoslavije, obilježit će tri decenije od smrti ovog neprikosnovenog vođe jugoslavenskih komunista i doživotnog predsjednika partije i države .

Josip Broz Tito rođen je 7. maja 1892. u zagorskom selu Kumrovec u porodici Franje Broza, siromašnog hrvatskog seljaka, i majke Marije Javoršek, rodom iz Slovenije. U raznim dokumentima spominju se različiti datumi njegovog rođenja, ali je 25. maj – datum iz vremena kada je Tito služio austrijsku vojsku – slavljen kao njegov rođendan, pa je i Hitler na taj dan 1944. naredio njegovo hvatanje u čuvenoj operaciji Desant na Drvar.

Poslije rata, u skladu s “kultom ličnosti” koji je izgradio, njegov rođendan je slavljen kao Dan mladosti, kada je organizirana štafeta mladosti koja je iz ruke u ruku nošena kroz cijelu zemlju da bi mu bila uručena na završnom sletu u Beogradu. Bio je jedini vrhovni komandant u Drugom svjetskom ratu, a nakon rata je, u skladu s revolucionarnim idejama, ukinuo monarhiju i višestranački sistem i odmah 1945. izabran za predsjednika vlade i ministra odbrane, da bi predsjednik države postao 1953. Na najvišu funkciju je biran sedam puta, s tim što je doživotni predsjednik države i partije postao u maju 1974., a bio je ujedno vrhovni komandant oružanih snaga i Savjeta nacionalne odbrane.

Poslije obračuna sa Staljinom, u vrijeme hladnog rata, Tito je na međunarodnoj sceni pozicionirao zemlju između Istoka i Zapada, zbog čega je od polovine pedesetih godina 20. stoljeća Jugoslavija decenijama dobijala značajnu finansijsku i vojnu pomoć SAD-a.

Tito je bio strateg cjelokupne vanjske politike u NOB-u, a, poslije pobjede i obnove zemlje, od 1956. okreće se prvenstveno vanjskoj politici i jačanju položaja zemlje na međunarodnoj sceni. S liderima Indije i Egipta, Nehruom i Naserom, inicirao je osnivanje Pokreta nesvrstanih zemalja 1961. godine u Beogradu. Pokret je imao veliki značaj u blokovski podieljenom svijetu i uspio vrlo brzo okupiti veliki broj država Azije, Afrike i Južne Amerike. Tito je inicirao i s najbližim suradnicima osmislio sistem samoupravljanja i društvenog upravljanja.

O Titovom naslijeđu uoči tridesete obljetnice smrti bivšega jugoslavenskog predsjednika jučer je opširno pisao ugledni londonski list Independent. Josip Broz, čovjek kojega su mnogi kritizirali zbog pušenja kubanskih cigara i ekstravagantnog, luksuznog života, na kraju je sve što je imao ostavio narodu, a ne svojoj obitelji, piše list, navodeći da je Titovo naslijeđe danas, bar naoko, mnogo življe nego ikada ranije.

“SFR Jugoslavija prestala je postojati prije gotovo dva desetljeća, ali jedna stvar ujedinjuje narode od Slovenije do Makedonije, svi se sjećaju gdje su bili 4. svibnja 1980. kada je jugoslavenski komunistički vođa, koji je vladao 35 godina, preminuo u 88. godini”.

Uoči obljetnice smrti Josipa Broza Tita, zabočko društvo koje nosi njegovo ime, objavilo je tjeralicu za maršalom. ‘Traži se Josip Broz Tito zbog osnovane sumnje da je počinio sljedeća krivična djela, stoji na zaglavlju, a slijedi njihov popis. Dakle, ‘Tito se traži zbog osnovane sumnje da je 50 godina najstrože zabranjivao rat, izbjeglice, glad, siromaštvo, šovinizam… da je radnicima gradio tvornice, stanove i osiguravao redovite i pristojne plaće… da je svima pružio pravo na besplatno školovanje, liječenje i pristojne penzije… da je građanima osiguravao slobodno kretanje diljem Jugoslavije bez straha i ičije nacionalne i vjerske mržnje…’

U Domu Oružanih snaga BiH u Sarajevu danas će biti održan Čas sjećanja koji povodom tridesete godišnjice smrti Josipa Broza Tita organizira Savez društava “Josip Broz Tito” u BiH. U okviru Časa sjećanja predviđeno je obraćanje člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, predsjednika SABNOAR-a BiH Jure Galića, člana najužeg rukovodstva Saveza društava “Josip Broz Tito” u BiH Bogića Bogičevića i potpredsjednik Saveza društava “Josip Broz Tito” u BiH Tomislava Išeka.