Ratna prošlost

Iako predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanović tvrdi da Savez logoraša BiH iznosi laži i da on 1992. godine nije bio u Kriznom štabu u Banjoj Luci, koji je odlučivao o životu i smrti hiljada Bošnjaka, njihovoj imovini i baštini, činjenice do kojih je došao “Dnevni avaz”,  govore upravo suprotno.

“Dnevni avaz”, naime, u posjedu je Odluke od 5. maja 1992. kojom Izvršno vijeće Autonomne regije Krajina osniva Ratni štab Autonomne regije Krajina (ARK).

Kako se navodi u Odluci, u radu Ratnog štaba učestvuju predsjednik Radoslav Brđanin, koji je 2004. osuđen na 32 godine zatvora za ratne zločine počinjene u Bosanskoj krajini od aprila do decembra 1992., te potpukovnik Milorad Saić (potpredsjednik), Vojo Kuprešanin, Predrag Radić, Nikola Erceg.

Također, u sastavu tog “elitnog tijela” bili su dr. Radislav Vukić, dr. Milovan Milanović,  general Momir Talić, bivši zapovjednik Glavnog štaba Vojske RS, koji je bio optužen za genocid, ali je umro 2003., major Zoran Jokić, ratni zločinac Stojan Župljanin, dr. Rajko Kuzmanović, Milan Puvačić, Jovo Rosić, Slobodan Dubočanin i Nenad Stevandić.

– Ova odluka dokazuje naša saznanja da je Rajko Kuzmanović, sadašnji predsjednik RS, bio član Ratnog kriznog štaba Autonomne regije Krajina. Njega se ne može vezati samo uz ono što se dešavalo u Banjoj Luci nego i uz dešavanja na prostoru cijele Bosanske krajine, dakle i u Prijedoru, Sanskom Mostu, Ključu, Bosanskom Novom, Bosanskoj Krupi… Samim tim, on se dovodi u vezu i s progonima nesrpskog stanovništva, otvaranjem velikog broja logora za Bošnjake i Hrvate i, inače, velikim zločinima nad Bošnjacima – rekao je za “Dnevni avaz” predsjednik Saveza logoraša BiH Murat Tahirović.

Uz ostalo, tvrdi Tahirović, članovi Ratnog štaba ARK donijeli su odluku o rušenju vjerskih objekata na području Banje Luke, a postoje saznanja da je na sjednici gdje se o tome odlučivalo učestvovao i sam Kuzmanović.

Savez logoraša BiH dostavio je Posebnom odjelu za ratne zločine pri Tužilaštvu BiH prijave protiv predsjednika i članova kriznih štabova u ukupno 24 općine koje su bile pod srpskom kontrolom. Među njima je i ime Rajka Kuzmanovića.