Nakon što je srušena u noći 7. maja 1993. godine Ferhad-pašina džamija u Banjaluci 16 godina poslije polako poprima stari izgled. Ovog ljeta na obnovi je urađeno mnogo više nego što je planirano, izvještava novinar Deutsche Wellea iz ovog grada Dragan Maksimović, u posebnoj reportaži o izgradnji ove džamije.
Zbog projekta koji je jedinstven u svijetu još je, kažu, rano prognozirati kada bi radovi mogli biti završeni. Radovi na obnovi Ferhadije, čija je prva faza počela još 2006. godine teku predviđenom dinamikom a u Medžlisu islamske zajednice prezadovoljni su urađenim poslom. Kasim Mujčić kaže da je samo ovog ljeta urađeno više nego svih prethodnih godina tako da Ferhadija počinje da dobija onaj nekadašnji, prepoznatljiv izgled. Ipak kaže Mujčić bilo je dosta problema pri nalasku kamena koji je odvezen nakon rušenja Ferhadije:
«Kamen se naravno nije sav pronašao. Jedan dio je uništen a drugi nismo našli. Ipak, mislimo da će biti ugrađeno približno 70 posto njenog originalnog kamena. Za ostatak smo našli majdan u Gornjem Šeheru odakle crpimo novu sedru i na onim mjestima gdje nema starih fragmenata stavljamo od nove sedre stare fragmente.»
Počinju radovi i na obnovi Arnaudije
Kasim Mujčić kaže da je bilo problema u pronalasku kamena. Svi novi fragmeni ispitani su i rezultati pokazuju da su kvalitet i stare i nove sedre isti. Mujčić otkriva da bi radovi i na drugoj srušenoj džamiji Arnaudiji uskoro počinju:
«Dobili smo nalog od ekipe koja radi na projektu da idemo na otkopavanje temelja sa unutrašnje i vanjske strane, da se utvrdi dinamika sanacije temelja, jer dok se ne otkopaju, ne možemo znati stanje temelja. Dat je i nalog da se vrše i one bušotine od 10, 12, 15 metara, da se ispita teren. Na neki način starta i Arnaudija.»
Ferhadija će i dalje biti mjesto mira i tolerancije
Ferhadija je bila jedno od najvećih dostignuća islamske arhitekture u 16. vijeku u BiH, koja je izgrađena u otomanskom stilu. Izgradnju je finasirao Ferhad-paša Soklolović a u kompleksu džamije nalazila su se tri turbeta. Ferhadija je uvrštena u kulturnu baštinu BiH 1950. godine da bi nakon toga bila uvrštena i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u. Srušena je 7. maja 1993. godine, a 2001. dobijena je urbanistička saglasnost za njenu ponovnu izgradnju. U maju iste godine više hiljada demonstranata spriječilo je svečano polaganje kamena temeljca za obnovu Ferhadije. Tada je Murat Badić iz Cazina, preminuo od zadobijenih povreda.
Add comment