”Popis u RS “ i pitanje osnovnih ljudskih prava

Ne tako davno je javnost obavještena o sastanku  predsjednika stranaka vladajuće koalicije u Narodnoj skupštini RS koju čini SNSD, DNS i SPRS.

Predsjednici ovih stranaka Milorad Dodik, Marko Pavić i Petar čokić, obavjestili su  javnost  da su se  dogovorili o zajedničkom stavu i platformi u vezi pet krupnih pitanja funkcionisanja države BiH, a između ostalog i o pitanju ustavnih promjena, popisu stanovnišva, ulasku BiH u NATO, te pomoći lokalnim zajednicama i stanju u privredi.

Nakon  saopštenja rezultata dogovora, lideri ovih stranaka iznijeli su značajne karakteritike svojih političkih stavova. Ne osporavajući slobode i mogućnosti iznošenja političkih stavova kojima teži svako istinsko demokratsko društvo skrećemo pažnju na činjenicu da su dva od gore pomenuta tri lidera značajni funkcioneri u organima vlasti. Gospodin Milorad Dodik je predsjednik Vlade RS, a gospodin Marko Pavić je načelnik opštine Prijedor. Kao takvi bi trebali biti svjesni sopstvene odgovornosti u odnosu na svoje funkcije koje obnašaju u ime svih građana, pa tek onda slijedi normalna odgovornost u odnosu na funkcije koje obavljaju u okvirima svojih političkih stranaka.

Da je kod nas riječ demokratija shvaćena onako kako nije, odgovorno spram svih građana, onda bi se i kroz ovaj susret vodilo računa o najmanje tri pitanja koja su jako bitna za sve građane čije interese gospodin Dodik i gospodin Pavić kroz vršenje svojih funkcija u organima vlasti navodno zastupaju.

Ovdje je na prvom mjestu pitanje popisa stanovništva koje je, sa jedne strane, preuzeta obaveza države Bosne i Hercegovine po mnogim međunarodnim dokumentima, a sa druge i odraz realnih potreba kroz niz drugih ekonomsko-političkih izazova pred kojima se nalazi naša država. Ono što je sporno kroz dogovor ova tri politička lidera jeste fakat da se kroz njihove političke projekcije po ovom pitanju želi ostvariti popis koji cementira stanje prouzrokovano tregedijom nedavnog rata i  demografskim poremećajima koje je izazvalo stanje tog rata. Po zamisli ova tri lidera bi se u državi Bosne i Hercegovine, ili po njihovoj konkretnoj političkoj nakani u entitetu Republika Srpska,  dugoročno umanjila ljudska i nacionalna prava armije onih koji su, zbog progona sa svojih ognjišta,  prisilno promijenili mjesta svog stalnog boravka.

Odgovoran, savremen i humani politički pristup ovoj temi jeste moguć jedino kroz zajedničku političku platformu odgovornih političkih faktora na cjelokupnom bosanskohercegovačkom prostoru kojom se daje zadatak svim političkim subjektima da u narednih sto godina saniraju posljedice koje je izazvalo stanje rata iz devedesetih godina.

Kroz primjenu onoga što su se dogovorili lideri SNSD-a, DNS-a i SPRS bila bi oštećena prava Bošnjaka u Prijedoru, Banja Luci, Doboju, Zvorniku…, Hrvata u Posavini, Sarajevu, …, Srba u Drvaru, Glamoču, Livnu,Travniku, Mostaru, Sarajevu… A to dugoročno za bosanskohercegovačke prostore, kroz istorijski potvrđenu uzročno povratnu spregu, nikako nije dobro. Umjesto da stvaramo ekonomsko-politički prostor koji napreduje kroz šarenoliku paletu sopstvenih vrijednosti, ova tri lidera preferiraju potvrdu onoga što je odraz destrukcije izražene kroz tragični nacionalistički primitivizam iz nesretnih devedesetih godina.

Pitanje ustavnih promjena i ulaska Bosne i Hercegovine u NATO savez predstavlja političko-demagoško tautološko usaglašavanje ove političke trojke kojima se ignoriše i elementarna normalnost zahtjeva koje je Brisel postavio na mapi puta ulaska Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Ta politika blokade bosanskohercegovčkog puta ka Evropkoj uniji se kosi i sa politikom naših komšija iz Republike Srbije i Republike Hrvatske na koje se lideri SNSD-a, DNS-a i SPRS-a trebaju ugledati. Odgovorno ponašanje političara prema svojoj zajednici jeste, prije svega, izraženo kroz težnju napretka te zajednice i po cijenu sputavanja određenih ličnih političkih projekcija.

                                                               
Pitanje primjenjenih ljudskih prava je završno pitanje koje lebdi nad dogovorom ove političke trojke. U jednom normalnom i demokratski zdravom društvu sasvim bi logično bilo da Premijer dijela neke države i Načelnik neke opštine posvete maksimalnu pažnju svojim građanima koji su pretrpjeli posljedice rata kroz stradalništva bilo kojeg oblika.

U konkretnom slučaju bi, kroz primjenu osnovnih ljudskih prava, normalno i ljudski   bilo da Premijer Republike Srpske i Načelnik opštine Prijedor pruže maksimalna pomoć u pronalaženju tijela  ubijenih sugrađana Bošnjaka i Hrvata, da  se njihova stratišta dostojno obilježe, i da u svemu tome prednjače baš ovi politički odgovorni funkcioneri.

Stanje u zemlji jeste odraz ugroženih osnovnih ljudskih prava u kojem jača tzv. politički teror radi skrivanja kriminala koji je dobio takve razmjere da prijeti potpunoj paralizi državnog sistema. Ova godina je obilježena i po tome da je Bosnu i Hercegovinu, po ocjeni Svjetskog ekonomskog foruma, ekonomski prevazišla i Albanija. Ne tako davno su na ovim prostorima o Albaniji pričani vicevi o njihovoj ukupnoj društveno-političkoj i ekonomskoj zaostalosti. A u vremenu sada su se uloge žalosno obrnule čemu doprinose i ovako neodgovorni politički „samiti“, kao što je ovaj lidera SNSD-a, DNS-a i SPRS-a. Vlastitu političku nervozu u odnosu na sopstvenu nemoć pred izazovima savremene Evrope prikrivaju nevještom demagogijom koja je, na žalost, još uvijek u stanju pokrenuti veliki dio glasačke mašinerije iza čijih se skuta krije njihova destrukcija.

Možda je došlo vrijeme kada bi trebali poslati slučajno odabrane uzorke iz tih mašinerija i poslati ih u savremenu Albaniju, pa da ti uzorci vide kako je lako upaliti sijalicu, te da nam se vrate i objasne kako je lako riješiti se mraka. Postoji opravdana bojazan da se mnogi od tih uzoraka ne bi ni vratili, jer bi tamo bili isprepadani vicevima o ukupnoj društveno-političkoj i ekonomskoj zaostalosti bosanskohercegovačkih prostora.

Predsjednik RO SDP BiH Prijedor,
Behzad  Čirkin

Add comment

HOTEL bm

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.