Duhovne i materijalne koristi namaza

Poznato je da je namaz najvažnija vjerska obaveza svakoga muslimana i muslimanke, koju su dužni obavljati pet puta dnevno, počevši od sedme godine pa do kraja svoga života, bili kod kuće ili na putu, zdravi ili bolesni.

Koliko je namaz značajan u islamu, najbolje govori činjenica da je u Kur’nu, najčešće u imperativnoj formi (naredbi) spomenut više od 100 puta. Namaz je spas na oba svijeta, kao što Uzvišeni kaže: „Ovo je Knjiga u koju nema nikakve sumnje. Ona je putokaz bogobojaznima, koji vjeruju u neviđeno (gajb), klanjaju namaz, dijele i pomažu druge sa onim što smo im darovali…. Oni će biti spašeni.“ (El-Bekara, 1-4.)

 

Isto tako, onima koji namaz ne obavljaju, prijeti im džehennemsaka vatra na onome svijetu, kao što Svevišnji kaže: „Šta vas je u vatru dovelo?“ Reći će: „Nismo bili od onih koji su namaz obavljali…“ (El-Muddessir, 42-43.)

Namaz je, uz ostale vjerske dužnosti, najbolji izraz dubokog i osvjedočenog vjerovanja i njegov najjači dokaz i legitimacija. Samo pravovjerni  iskreno namaz obavljaju.

Jeste da je namaz, prije svega, naša obaveza prema našem Stvoritelju i Gospodaru, ali obaveza koja nije Njemu potrebna, nego djelo i aktivnost od koje mi sami imamo mnoge koristi. Koristi namaza su mnogobrojne, kako one duhovne, tako i materijalne. Svaki obred u islamu ima svoju svrhu i cilj. Namaz je prvenstveno propisan muslimanima da bi ostvarili duhovne koristi, odnosno da bi se od grijeha očistili i duhovno Allahu približili. To i jeste glavna i osnovna svrha namaza.

Kakav treba biti naš namaz da bi postigao cilj?

Prije svega, naš namaz mora biti iskreno obavljen, odnosno samo radi Allahova zadovoljstva, a ne radi nekih ličnih ovodunjalučkih niskih interesa i ciljeva. Namaz mora da prožima čitavu našu dušu i tijelo i čitavo naše biće, pobožnim strahopoštovanjem prema Svemogućem Stvoritelju pred kojim klanjač stoji s dubokom predanošću Njegovoj veličini.

Spomenuti cilj namaza musallija (klanjač) može postići samo ako mu se iskreno posveti, uronjavajući u njegovu suštinu i smisao, razmišljajući o riječima koje učimo, o svojim pokretima u namazu, imajući uvijek na umu pred Kim stoji. Samo ovakav namaz postiže svoj dvostruki cilj na oba svijeta. Ovakav namaz je musaliji svjetlost koja će mu obasjati put Istine i voditi ga sreći na oba svijeta. Ovakav namaz je dokaz iskrene vjere i visokih duhovnih i moralnih vrijednosti klanjača.

Uzvišeni je rekao: „Spašeni su vjernici, oni koji su u svojim namazima skrušeni.“(El-Mu’minun, 1-2.)

Duševni mir

Duševni mir! To je najdragocjenije blago za kojim tragaju svi ljudi, ali ga mnogi ne pronađu. Duševni mir jedino možemo pronaći u iskreno obavljenom namazu, koji je ispunjen strahopoštovanjem i predanošću.  U namazu u kojem ponizno, pred Onim koji nas je stvorio, priznajemo svoje grijehe i propuste, svoju slabost i nemoć, i iskazujemo svoju potrebu za Njegovom milošću i oprostom.

Duševni mir je sreća za kojom svako žudi i čezne. Nije sreća u mnoštvu zlata, srebra i novca. Nije sreća u visokom položaju i poziciji u društvu. Nije prava sreća u ugledu i slavi. Prava sreća je u zadovoljstvu i smiraju duše. Koliko je samo milijardera i milionera na svijetu koji se pored svoga bogatstva osjećaju beznadežno i nesretno, pa mnogi od njih i samoubistvom okončaju svoj život. Zašto?

Zbog toga što duševni  mir nisu pronašli, zbog toga što ih je ubila njihova pohlepa, gramzivost i strah za sopstveni imetak i život. Takvi žive u velikim brigama i tegobama, iako nama izgleda da su veoma sretni. Jeste, oni su bogati u imetku, ali duševna fukara i bijeda.

Duševni mir posjeduje samo pravi vjernik koji ponizno i skrušeno namaz obavlja, jer takav čovjek se ne uznosi i ne oholi se kada je u obilju ovodunjalučkih dobara. On zna da je to Allahov dar njemu i to ga čini još poniznijim i zahvalnijim Allahu, te svoju zahvalnost ispoljava tako što svoj imetak troši u dobrotvorne svrhe i na Božijem putu. Ovakvog čovjeka nikakva nevolja i nesreća ne bacaju u očaj i beznadežnost.

Uzvišeni kaže: „Čovjek je, uistinu, stvoren malodušan: kada ga nevolja snađe-brižan je, a kada ga pogodi dobro škrt je i pohlepan, osim onih koji namaz obavljaju.“ (El-Me’aridž, 19-22.)

Duhovna čistoća i moralni odgoj   

Jedna od veoma značajnih koristi namaza je duhovna čistoća i moralni odgoj. Bez duhovne čistoće nema nam spasa na onome svijetu, a bez moralnog odgoja nema nam sreće i prosperiteta na ovome svijetu. Svakodnevno obavljanje namaza je najbolji način da se očistimo od naših mnogobrojnih grijeha.

Ebu Hurejre prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jedne prilike upitao ashabe: „ Šta mislite kada bi neko od vas imao rijeku pred vratima, pa se u njoj svaki dan pet puta kupao, da li bi na njemu ostalo nečistoće? Prisutni su odgovorili: „Naravno da ne bi ostalo nikakve nečistoće na takvom čovjeku.“ „Eto tako je i sa pet dnevnih namaza, Uzvišeni Allah njima briše grijehe i prijestupe.“ (hadis)

I zaista, čovjek koji iskreno pet puta dnevno obavlja namaz mora biti duševno i moralno čist, kao što bi morao biti tjelesno čist onaj koji se pet puta na dan kupa u rijeci.

Takvom će zaista zasjati lice onoga dana kada će nekima pocrniti. Takvom čovjeku i na ovome svijetu iz lica zrači posebna vedrina i ozarenost (nur). Onaj ko redovno klanja, stalno misli na Allaha, a onaj ko stalno na Allaha misli, mora stalno misliti i na činjenje dobrih djela i izbjegavanje zlih. U takvom stanju čovjek nikada i nikome ne može učiniti neko zlo ili grijeh, pa makar to bio i najmanji grijeh. A ako mu se i desi da počini neki grijeh, on će se odmah za njega pokajati, a najdalje do slijedećeg namaza koji dolazi. 

Ovakav trening čini čovjeka besprijekornim muslimanom. Namazi ga podsjećaju na njegov ugovor sa Allahom, oživljavaju njegovu vjeru u Allaha, i čine da uvijek na umu ima Sudnji dan. Ne može biti duhovno čist i moralan onaj ko Allahu redovno na sedždu ne pada.

Društvena i socijalna korist

Ispravno i iskreno obavljen namaz sprječava, ne samo od zlih djela, nego i od zlih misli, čisti dušu od svih niskosti, šejtanskih prohtijeva i želja i podstiče čovjeka na vršenje altruističkih djela. Namaz će biti uzrok da čovjek ne uskrati svoju pomoć onome kome je potrebna, takav neće svoje zadane riječi prekršiti i pogaziti, niti će čije pravo okrnjiti.

Naprotiv, on će svesrdno izvršiti preuzetu obavezu, a naročito ako se ta obaveza tiče zajedničkog dobra. Na ovome svijetu ovakav čovjek stvara u društvu harmoniju, blagostanje i mir. On je samo ogledalo i obrazac te harmonije, uzor i odraz sređenih društvenih odnosa, jer klanjač neće tuđeg prava, on teži samo pravdi istini i poštenju. Njegov zadatak i cilj u životu je- samo dobro činiti.

Fiskulturni i zdravstveni značaj namaza

U vremenu kada se sve više govori o važnosti zdravlja i zdravog života, bitno je napomenuti i zdravstveni aspekt namaza. Iako je prva svrha namaza jačanja i razvijanje duhovno-moralnih vrijednosti čovjeka, te razvijanje socijalno-altruističke svijesti, u njemu nije zanemareni ni tijelo i zdravstveni aspekt.

Ritmičke kretnje u namazu, pored njihovog značenja u moralnom smislu, istovremeno su i najpotpunija gimnastika u kojoj se pokreće svaki djelić tijela. Ove kretnje u namazu vode uravnoteženom razvijanju i jačanju tijela. Tjelesna higijena vezana za namaz, uz spomenute ritmičke pokrete, garantira klanjaču zdrav život. Tako fiskultura razvija i jača tjelesne snage čovjeka, a duhovni aspekt namaza čini ga mentalno zdravim. Na ovaj način ostvaruje se ona izreka „U zdravom tijelu zdrav duh.“

(Abdulvaris Ribo, minber.ba)

Add comment

HOTEL bm

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.